1. BDP OSTVAREN PRI OPTIMALNOM KORIŠTENJU SVIH PROIZVODNIH ČIMBENIKA (ZEMLJE, RADA, KAPITALA) TE PODUZETNIŠTVA I TEHNOLOGIJE KOJOM TO GOSPODARSTVO RASPOLAŽE
2. POTENCIJALNI BDP
3. OSTVARENI BDP
3.1. JE BDP KOJI JE OSTVAREN U NEKOM NACIONALNOM GOSPODARSTVU
4. MJERENJE BDP-a
4.1. Potrošni pristup:
4.1.1. MJERI BDP KAO UKUPNO POTROŠENU VRIJEDNOST FINALNIH PROIZVODA I USLUGA PROIZVEDENIH U NACIONALNOMGOSPODARSTVU U JEDNOJ GODINI
4.1.1.1. BDP (GDP)=C+I+G+NX
4.1.1.1.1. C-OSOBNA POTROŠNJA (CONSUMPTION), I-INVESTICIJE (INVESTMENT), G-DRŽAVNA POTROŠNJA (GOVERNMENT), NX-NETO IZVOZ (NET EXPORT)
4.1.1.1.2. DRŽAVNA POTROŠNJA
4.2. DOHODOVNI PRISTUP
4.2.1. VRŠI MJERENJE BDP-A ZARADAMA ILI TROŠKOVIMA INPUTA KAO ZBROJ UKUPNIH DOHODAKA KOJE POSLOVNE ORGANIZACIJE ISPLAĆUJU VLASNICIMA ZA ANGAŽIRANE PROIZVODNE ČIMBENIKE. TO JE ZBROJ NADNICA, KAMATA, RENTI, DOBITI/PROFITA
4.3. PROIZVODNI PRISTUP
4.3.1. MJERI BDP KAO TRŽIŠNU VRIJEDNOST FINALNIH PROIZVODA I USLUGA PROIZVEDENIH U GOSPODARSTVU U JEDNOJ GODINI
5. NOMINALNI I REALNI BDP
5.1. NOMINALNI:
5.1.1. VRIJEDNOST JE PROIZVEDENIH PROIZVODA I USLUGA JEDNOG GOSPODARSTVA U GODINU DANA IZRAŽENA U TEKUĆIM CIJENAMA. ZBOG VELIKOG UTJECAJA PROMJENE CIJENA NOMINALNI BDP (GDP) NIJE POGODAN ZA REALNO MJERENJE PROIZVODNJE
5.2. REALNI:
5.2.1. VRIJEDNOST JE PROIZVEDENIH PROIZVODA I USLUGA JEDNOG GOSPODARSTVA U GODINU DANA IZRAŽENA U STALNIM CIJENAMA
5.2.1.1. KADA EKONOMISTI GOVORE O BDP-U MISLE NA REALNI BDP
6. INDEKSI CIJENA
6.1. Pokazuju koliko se promijenila prosječne određene košarice dobara tijekom promatranog razdoblja a sastavljaju se ponderiranjem pojedinačnih cijena ovisno o ekonomskoj važnosti
6.2. NAJVAŽNIJI INDEKSI SU:
6.2.1. 1. deflator BDP-a
6.2.2. 2. potrošački indeks cijena
6.2.2.1. NAJVIŠE UPOTREBLJAVANA MJERA INFLACIJE TJ. DEFLACIJE. MJERI TROŠAK KUPNJE STANDARDNE KOŠARICE DOBARA (HRANA, ODJEĆA, STANOVANJE, ZDRAVSTVENA ZAŠTITA …)
6.2.2.1.1. ZA SVAKI PROIZVOD/USLUGU ODREĐEN JE FIKSNI PONDER (TEŽINSKI FAKTOR) PROPORCIONALNO NJEGOVOJ RELATIVNOJ VAŽNOSTI U IZDATCIMA POTROŠAČA. PONDERI SE MNOŽE S CIJENAMA DOBARA U TEKUĆOJ GODINI I TAKO SE DOBIJE VRIJEDNOST KOŠARICE DOBARA TEKUĆE GODINE
6.2.3. 3. prizvođački indeks cijena
6.2.3.1. Mjeri razinu cijena dobara prodanih na veliko, kao što su čelik, žito i nafta. Fiksni ponderi koji se upotrebljavaju za izračunavanje PPI-ja su neto prodaje dobara
6.2.3.1.1. PONDERI: npr. Ukoliko potrošači kupuju samo tri dobra i 60% svog proračuna troše na hranu i piće, 30% na stanovanje i 10% na zdravstvenu zaštitu ponderi će iznositi: Za hranu i piće 0,60 Za stanovanje 0,30 Za zdravstvenu zaštitu 0,10 Zbroj pondera mora biti 1,00 (100 %).
6.3. NEDOSTATAK NAVEDENIH INDEKSA JE PROBLEM IZBORA PRIKLADNOG RAZDOBLJA ZA BAZNU GODINU, TE ODREĐIVANJE PONDERA KOJI SU FIKSNI A STRUKTURA POTROŠNJE SE MIJENJA ODNOSNO S VREMENOM SE JAVLJAJU KVALITETNIJI I NOVI PROIZVODI ŠTO OVAJ INDEKS ZANEMARUJE
7. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD
7.1. MJERA JE UKUPNE TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI FINALNIH DOBARA NEKE ZEMLJE TIJEKOM JEDNE GODINE IZRAŽEN U NOVČANIM JEDINICAMA
7.2. Iskazuje se u nacionalnoj valuti, u RH u kunama (HRK) Za međunarodne namjene se iskazuje u američkim dolarima (USD)
8. BDP(BRUTO DOMAĆI PROIZVOD)
8.1. POKAZUJE VRIJEDNOST UKUPNE PROIZVODNJE UNUTAR GRANICA NEKE ZEMLJE, BEZ OBZIRA NA TO U ČIJEM SU VLASNIŠTVU ČINITELJI PROIZVODNJE
9. BDP = BNP – NETO FAKTORSKO PLAĆANJE IZ INOZEMSTVA (NET FACTOR PAYMENTS FROM ABROAD
9.1. DOHODAK JE: KOJI SU DOMAĆIM ČINITELJIMA PROIZVODNJE PLATILA INOZEMNA GOSPODARSTVA UMANJEN ZA DOHODAK KOJE JE DOMAĆE GOSPODARSTVO PLATILO INOZEMNIM ČINITELJIMA PROIZVODNJE
10. BDP JAZ
10.1. JE RAZLIKA IZMEĐU OSTVARENOG I POTENCIJALNOG BDP-A. SVAKO GOSPODARSTVO TEŽI ŠTO MANJEM BDP JAZU TJ. DA JE OSTVARNI BDP ŠTO BLIŽI POTENCIJALNOM BDP-U
10.1.1. To upućuje na efikasnu iskoristivost rada i kapitala
11. DEFLATOR BDP-a
11.1. INDEKS JE KOJIM SE PRATE PROSJEČNE RAZINE CIJENA
11.2. DEFLACIONIRANJE
11.2.1. POSTUPAK ODSTRANJIVANJA UTJECAJA PROMJENA CIJENA NA VRIJEDNOSNO IZRAŽENE POJAVE
11.3. INDEKS JE CIJENA KOJI SE UPOTREBLJAVA ZA PRERAČUNAVANJE PODATAKAKA (INFLACIONIRANJE ILI DEFLACIONIRANJE) O UKUPNOM OUTPUTU PRIKAZANOG TEKUĆIM CIJENAMA U STALNE CIJENE
11.4. Opća razina cijena je porasla=INFLACIJA
11.5. Smanjene opće razine cijena=DEFLACIJA
12. BDP I NETO EKONOMSKO BLAGOSTANJE
12.1. SMATRA SE KAKO BDP (GDP) NIJE TOČAN POKAZATELJ STVARNOG EKONOMSKOG BLAGOSTANJA TE JE UVEDEN POKAZATELJ NETO EKONOMSKOG BLAGOSTANJA (NEW – NET ECONOMIC WELFARE) KOJI SE DOBIJE DA SE BDP KORIGIRA ZA SVE STAVKE KOJE POVEĆAVAJU SMANJUJU EKONOMSKO BLAGOSTANJE GRAĐANA
12.2. EKONOMSKE AKTIVNOSTI
12.2.1. 1.vrijednost slobodnog vremena
12.2.1.1. POVEĆANJEM BDP-a I STANDARDA LJUDI PREFERIRAJU DOKOLICU I SLOBODNO VRIJEME KOJE POPUNJAVAJU SPORTOM, HOBIJEM UMJETNOŠĆU ŠTO POVEĆAVA BLAGOSTANJE
12.2.2. 2.netržišne aktivnosti
12.2.2.1. AKTIVNOSTI „URADI SAM” DODANE SU VRIJEDNOSTI KOJE SE NE KUPUJU NA TRŽIŠTU, NPR. SAMI OBOJITE KUĆU, NE ULAZE U BDP ALI KORISTE LJUDIMA I NJIHOVOM BLAGOSTANJU
12.2.3. 3.neregistrirana ekonomija
12.2.3.1. POSTOJE AKTIVNOSTI KOJE SE NAMJERNO PRIKRIVAJU RADI IZBJEGAVANJA ILI UTAJE POREZA, NPR. „IZNAJMLJIVANE APARTMANA NA CRNO”. NE MIJEŠATI S ILEGALNIM AKTIVNOSTIMA KAO ŠTO SU PRODAJE DROGA ILI PROSTITUCIJA! VELIČINA SIVE EKONOMIJE JE VEĆE U DRŽAVAMA S VEĆIM POREZIMA, A NAJMANJA JE U JAPANU I ŠVICARSKOJ. OVE LEGALNE, A NE ZABILJEŽENE AKTIVNOSTI POVEĆAVAJU BLAGOSTANJE I ZATO SE UVRŠTAVAJU U NEW
12.2.4. 4.zagađivanje okoliša
12.2.4.1. NEKE DJELATNOSTI ZAGAĐUJU OKOLIŠ I SMANJUJU BLAGOSTANJE PA BI BDP TREBALO UMANJITI ZA IZNOS TROŠKOVA ČIŠĆENJA OKOLIŠA