Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Rocket clouds
BNP by Mind Map: BNP

1. BDP OSTVAREN PRI OPTIMALNOM KORIŠTENJU SVIH PROIZVODNIH ČIMBENIKA (ZEMLJE, RADA, KAPITALA) TE PODUZETNIŠTVA I TEHNOLOGIJE KOJOM TO GOSPODARSTVO RASPOLAŽE

2. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD

2.1. MJERA JE UKUPNE TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI FINALNIH DOBARA NEKE ZEMLJE TIJEKOM JEDNE GODINE IZRAŽEN U NOVČANIM JEDINICAMA

2.2. Iskazuje se u nacionalnoj valuti, u RH u kunama (HRK) Za međunarodne namjene se iskazuje u američkim dolarima (USD)

3. BDP(BRUTO DOMAĆI PROIZVOD)

3.1. POKAZUJE VRIJEDNOST UKUPNE PROIZVODNJE UNUTAR GRANICA NEKE ZEMLJE, BEZ OBZIRA NA TO U ČIJEM SU VLASNIŠTVU ČINITELJI PROIZVODNJE

4. BDP = BNP – NETO FAKTORSKO PLAĆANJE IZ INOZEMSTVA (NET FACTOR PAYMENTS FROM ABROAD

4.1. DOHODAK JE: KOJI SU DOMAĆIM ČINITELJIMA PROIZVODNJE PLATILA INOZEMNA GOSPODARSTVA UMANJEN ZA DOHODAK KOJE JE DOMAĆE GOSPODARSTVO PLATILO INOZEMNIM ČINITELJIMA PROIZVODNJE

5. POTENCIJALNI BDP

6. OSTVARENI BDP

6.1. JE BDP KOJI JE OSTVAREN U NEKOM NACIONALNOM GOSPODARSTVU

7. BDP JAZ

7.1. JE RAZLIKA IZMEĐU OSTVARENOG I POTENCIJALNOG BDP-A. SVAKO GOSPODARSTVO TEŽI ŠTO MANJEM BDP JAZU TJ. DA JE OSTVARNI BDP ŠTO BLIŽI POTENCIJALNOM BDP-U

7.1.1. To upućuje na efikasnu iskoristivost rada i kapitala

8. MJERENJE BDP-a

8.1. Potrošni pristup:

8.1.1. MJERI BDP KAO UKUPNO POTROŠENU VRIJEDNOST FINALNIH PROIZVODA I USLUGA PROIZVEDENIH U NACIONALNOMGOSPODARSTVU U JEDNOJ GODINI

8.1.1.1. BDP (GDP)=C+I+G+NX

8.1.1.1.1. C-OSOBNA POTROŠNJA (CONSUMPTION), I-INVESTICIJE (INVESTMENT), G-DRŽAVNA POTROŠNJA (GOVERNMENT), NX-NETO IZVOZ (NET EXPORT)

8.1.1.1.2. DRŽAVNA POTROŠNJA

8.2. DOHODOVNI PRISTUP

8.2.1. VRŠI MJERENJE BDP-A ZARADAMA ILI TROŠKOVIMA INPUTA KAO ZBROJ UKUPNIH DOHODAKA KOJE POSLOVNE ORGANIZACIJE ISPLAĆUJU VLASNICIMA ZA ANGAŽIRANE PROIZVODNE ČIMBENIKE. TO JE ZBROJ NADNICA, KAMATA, RENTI, DOBITI/PROFITA

8.3. PROIZVODNI PRISTUP

8.3.1. MJERI BDP KAO TRŽIŠNU VRIJEDNOST FINALNIH PROIZVODA I USLUGA PROIZVEDENIH U GOSPODARSTVU U JEDNOJ GODINI

9. NOMINALNI I REALNI BDP

9.1. NOMINALNI:

9.1.1. VRIJEDNOST JE PROIZVEDENIH PROIZVODA I USLUGA JEDNOG GOSPODARSTVA U GODINU DANA IZRAŽENA U TEKUĆIM CIJENAMA. ZBOG VELIKOG UTJECAJA PROMJENE CIJENA NOMINALNI BDP (GDP) NIJE POGODAN ZA REALNO MJERENJE PROIZVODNJE

9.2. REALNI:

9.2.1. VRIJEDNOST JE PROIZVEDENIH PROIZVODA I USLUGA JEDNOG GOSPODARSTVA U GODINU DANA IZRAŽENA U STALNIM CIJENAMA

9.2.1.1. KADA EKONOMISTI GOVORE O BDP-U MISLE NA REALNI BDP

10. DEFLATOR BDP-a

10.1. INDEKS JE KOJIM SE PRATE PROSJEČNE RAZINE CIJENA

10.2. DEFLACIONIRANJE

10.2.1. POSTUPAK ODSTRANJIVANJA UTJECAJA PROMJENA CIJENA NA VRIJEDNOSNO IZRAŽENE POJAVE

10.3. INDEKS JE CIJENA KOJI SE UPOTREBLJAVA ZA PRERAČUNAVANJE PODATAKAKA (INFLACIONIRANJE ILI DEFLACIONIRANJE) O UKUPNOM OUTPUTU PRIKAZANOG TEKUĆIM CIJENAMA U STALNE CIJENE

10.4. Opća razina cijena je porasla=INFLACIJA

10.5. Smanjene opće razine cijena=DEFLACIJA

11. INDEKSI CIJENA

11.1. Pokazuju koliko se promijenila prosječne određene košarice dobara tijekom promatranog razdoblja a sastavljaju se ponderiranjem pojedinačnih cijena ovisno o ekonomskoj važnosti

11.2. NAJVAŽNIJI INDEKSI SU:

11.2.1. 1. deflator BDP-a

11.2.2. 2. potrošački indeks cijena

11.2.2.1. NAJVIŠE UPOTREBLJAVANA MJERA INFLACIJE TJ. DEFLACIJE. MJERI TROŠAK KUPNJE STANDARDNE KOŠARICE DOBARA (HRANA, ODJEĆA, STANOVANJE, ZDRAVSTVENA ZAŠTITA …)

11.2.2.1.1. ZA SVAKI PROIZVOD/USLUGU ODREĐEN JE FIKSNI PONDER (TEŽINSKI FAKTOR) PROPORCIONALNO NJEGOVOJ RELATIVNOJ VAŽNOSTI U IZDATCIMA POTROŠAČA. PONDERI SE MNOŽE S CIJENAMA DOBARA U TEKUĆOJ GODINI I TAKO SE DOBIJE VRIJEDNOST KOŠARICE DOBARA TEKUĆE GODINE

11.2.3. 3. prizvođački indeks cijena

11.2.3.1. Mjeri razinu cijena dobara prodanih na veliko, kao što su čelik, žito i nafta. Fiksni ponderi koji se upotrebljavaju za izračunavanje PPI-ja su neto prodaje dobara

11.2.3.1.1. PONDERI: npr. Ukoliko potrošači kupuju samo tri dobra i 60% svog proračuna troše na hranu i piće, 30% na stanovanje i 10% na zdravstvenu zaštitu ponderi će iznositi: Za hranu i piće 0,60 Za stanovanje 0,30 Za zdravstvenu zaštitu 0,10 Zbroj pondera mora biti 1,00 (100 %).

11.3. NEDOSTATAK NAVEDENIH INDEKSA JE PROBLEM IZBORA PRIKLADNOG RAZDOBLJA ZA BAZNU GODINU, TE ODREĐIVANJE PONDERA KOJI SU FIKSNI A STRUKTURA POTROŠNJE SE MIJENJA ODNOSNO S VREMENOM SE JAVLJAJU KVALITETNIJI I NOVI PROIZVODI ŠTO OVAJ INDEKS ZANEMARUJE

12. BDP I NETO EKONOMSKO BLAGOSTANJE

12.1. SMATRA SE KAKO BDP (GDP) NIJE TOČAN POKAZATELJ STVARNOG EKONOMSKOG BLAGOSTANJA TE JE UVEDEN POKAZATELJ NETO EKONOMSKOG BLAGOSTANJA (NEW – NET ECONOMIC WELFARE) KOJI SE DOBIJE DA SE BDP KORIGIRA ZA SVE STAVKE KOJE POVEĆAVAJU SMANJUJU EKONOMSKO BLAGOSTANJE GRAĐANA

12.2. EKONOMSKE AKTIVNOSTI

12.2.1. 1.vrijednost slobodnog vremena

12.2.1.1. POVEĆANJEM BDP-a I STANDARDA LJUDI PREFERIRAJU DOKOLICU I SLOBODNO VRIJEME KOJE POPUNJAVAJU SPORTOM, HOBIJEM UMJETNOŠĆU ŠTO POVEĆAVA BLAGOSTANJE

12.2.2. 2.netržišne aktivnosti

12.2.2.1. AKTIVNOSTI „URADI SAM” DODANE SU VRIJEDNOSTI KOJE SE NE KUPUJU NA TRŽIŠTU, NPR. SAMI OBOJITE KUĆU, NE ULAZE U BDP ALI KORISTE LJUDIMA I NJIHOVOM BLAGOSTANJU

12.2.3. 3.neregistrirana ekonomija

12.2.3.1. POSTOJE AKTIVNOSTI KOJE SE NAMJERNO PRIKRIVAJU RADI IZBJEGAVANJA ILI UTAJE POREZA, NPR. „IZNAJMLJIVANE APARTMANA NA CRNO”. NE MIJEŠATI S ILEGALNIM AKTIVNOSTIMA KAO ŠTO SU PRODAJE DROGA ILI PROSTITUCIJA! VELIČINA SIVE EKONOMIJE JE VEĆE U DRŽAVAMA S VEĆIM POREZIMA, A NAJMANJA JE U JAPANU I ŠVICARSKOJ. OVE LEGALNE, A NE ZABILJEŽENE AKTIVNOSTI POVEĆAVAJU BLAGOSTANJE I ZATO SE UVRŠTAVAJU U NEW

12.2.4. 4.zagađivanje okoliša

12.2.4.1. NEKE DJELATNOSTI ZAGAĐUJU OKOLIŠ I SMANJUJU BLAGOSTANJE PA BI BDP TREBALO UMANJITI ZA IZNOS TROŠKOVA ČIŠĆENJA OKOLIŠA