Zlonamjerni sadržaji Interneta!

1. Spam je neželjena elektronička poruka poslana zbog namjere oglašavanja raznog propagandnog sadržaja ili u svrhu phishing napada ili kao sredstvo distribucije malver poveznica.

2. Hoax je poruka elektroničke pošte neistinitog sadržaja, poslana s ciljem zastrašivanja ili dezinformiranja primatelja. Velika se šteta ne može izazvati širenjem hoaxa

3. Najčešći oblici hoaxeva: Hoaxi kao upozorenja o štetnim programima -Lanci sreće i zarade -Lažni zahtjevi za pomoć -Zastrašujući i prijeteći hoaxi -Lažne peticije Motivi za pokretanje hoaxa: -pošiljatelji žele vidjeti kako daleko poruka može stići i koliko dugo može egzistirati -zavaravanje korisnika -uništavanje ugleda neke organizacije, tvrtke ili osobe

4. Preventivne mjere od zaraze: -upotreba antivirusnog softvera s ažuriranom bazom podataka mogućih napada -redovito nadograđivati (update) operacijski sustav i najkorištenije aplikacije kao što su Microsoft Office, Adobe Reader, Mozilla Firefox i dr. -redovita izrada rezervnih kopija podataka ili operativnog sustava -treba biti oprezan i NE aktivirati bilo kakve izvodljive datoteke ponuđene mailom ili nekim drugim Internet servisom -uključen firewall

5. Skeniranje datoteka Moguće je skenirati datoteku za koju se smatra da je zaražena instaliranim antivirusnim (antimalvare) programom, a isto tako možete skenirati datoteku online

6. Morris Worm upitanju je jedan od prvih primjeraka malicioznog koda koji je počeo kolati internetom. Napisao ga je Robert Tappan Morris, a po njegovim riječima, uopće nije trebao biti malicioznog karaktera, već poslužiti za mjerenje veličine tadašnjeg interneta.

7. Melissa iz 1999. godine uzrokovao je štetu od 80 milijuna dolara. On je inficirao MS Word datoteke i automatski se širio e-mailom.

8. Petya se niti dva mjeseca nakon napada virusa WannaCry u obliku ransomwarea počeo širiti mrežom svih mreža. Petya je sigurnosnim stručnjacima bila poznata još 2016. godine, no u novom izdanju koristila je ranjivost EternalBlue te posebno ciljala računala u Ukrajini.

9. Malver je zloćudni softver namijenjen infiltraciji računala bez znanje njegovog vlasnika, odnosno korisnika. Softver se klasificira kao malver ovisno o njegovoj namjeni. Prema tome, u malver spadaju: -virusi -crvi -trojanski konji -spyware -zloćudni adware -crimeware -scareware -keyloggeri -rootkitovi

10. 1.Računalni virus je računalni program koji svojom reprodukcijom može zaraziti računala na način da bez dopuštenja ili znanja samog korisnika računala kopira samog sebe u datotečni sustav ili memoriju ciljanog računalnog sustava.

11. 2.Računalni crvi su programi koji sami sebe umnožavaju i šire se putem računalne mreže.

12. Phishing je jednostavni zahtjev od korisnika da pošalje svoje osjetljive podatke elektroničkom poštom. Neki od načina phisinga je lažni linkovi na e-mailu, lažna web sjedišta i Tabnabbing

13. 3.Trojanski konj je oblik malvera koji se korisniku lažno predstavlja kao neki korisni softver kako bi ga korisnik izvršio, odnosno dozvolio mu instalaciju. Termin je, zbog analogije, preuzet iz grčke mitologije.

14. 4.Spyware je vrsta malicioznog programa čija je namjena sakupljanje informacija te preuzimanje kontrole rada na računalu korisnika bez njegova znanja ili dozvole.

15. 5.Crimeware je svaki oblik zlonamjernog koda koji pomaže u obavljanju kriminalnih radnji putem računala.

16. 7.Keylogger je softver namijenjen tajnom praćenju i snimanju (svih) pritisnutih tipki na računalu.

17. 6.Scareware (eng. to scare - plašiti) predstavlja oblik zloćudnog softvera koji se širi prijevarom (plašenjem) korisnika.

18. 8.Rootkit je vrsta malicioznog softvera koja napadaču omogućuje udaljenu administrativnu kontrolu nad računalom. Oni su posebno dizajnirani da budu nevidljivi na računalu kojeg zaraze.