Kretanje beskralježnjaka

1. Žarnjaci

1.1. Sjedilački način života. Razlikujemo dva oblika žarnjaka. Sjedilački oblik žarnjaka se naziva polip. Jedan kraj je pričvršćen za podlogu, a drugi lovim plijen. Meduza je pokretni oblik žarnjaka. Neke vrste lebde a neke se kreću stezanjem i opuštanjem tijela.

2. Gujavica

2.1. Ima valjkasto tijelo prekriveno sluzavom kožom, koja joj olakšava kretanje kroz tlo. Ispod kože su mišići pomoću kojih se gujavica steže i opušta.

3. Puževi, školjkaši i glavonošci

3.1. Mekušci žive u moru, kopnenim vodama ili kopnu, tim su se uvjetima priviknuli. Puževi i školjkaši se kreću pomoću mišićnog stopala, stanice unutar stopala izlučuju sluz koja podmazuje podlogu te olakšava kretanje.

3.2. Glavonošci sse po podlozi kreću krakovima, a za brže kretanje koriste ''mlazni pogon''. Tijelo im obavija mičićna ovojnica. Opuštanjem mišića voda ulazi u tijelo, a stezanjem voda naglo izalzi van te potiskuje životniju u nekom smjeru.

4. Bodljikaši

4.1. Slabo pokretni organizmi morskog dna. Ježinac ima čvrsto tijelo u obliu čahure, Kretanje mu omugućuju cjevčice kroz koje izlaze nožice, u kretanju također sudjeluju i bodlje pomoću kojih se ježinac lakše pridržava podlozi.

5. Spužve

5.1. Sjedilački organizmi. Pomoću puno rupa na tijelu spužve, ona se tako opskrbljuje kisikom. Kako ih masa vode ne bi zgnječila, imaju potporu od proteinskih niti.

6. Pauci, rakovi i kukci

6.1. Člankonošci na površini tijela imaju hitinski pokrov, oslonac na koji se prihvaćaju mišići. Za kretanje po tlu su razvili člankovite noge i poprečnoprugaste mišiće. Pokreću nogu stezanjem i opuštanjem.

6.2. Pomoću tih nogu pokretljiviji su i u letu. Pojedini kukci mogu letjeti pomoću krila. Kod kukaca razlikujemo noge za skakanje, hodanje, trčanje ... Većina pauka na kraju nogu imaju panđice pomoću kojih pletu mrežu.

7. Metilji i trakavice, dječja glista

7.1. Slabo se kreću ili se uopće ne kreću jer im je hrana lako dostupna.