INTELIGENCIJA

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Rocket clouds
INTELIGENCIJA by Mind Map: INTELIGENCIJA

1. MJERENJE INTELEKTUALNIH SPOSOBNOSTI

1.1. POUZDANOST

1.1.1. ako neki test ili neka metoda ima dobru pouzdanost, tada će dati ponovljive ili dosljedne rezultate

1.1.2. pouzdanost se tipično određuje koreliranjem dvaju nizova rezultata

1.1.2.1. ako je test pouzdan, rezultati dobiveni prvom primjenom trebali bi biti u visokoj korelaciji s rezultatima dobivenima drugom primjenom - test ima dobru test-retest pouzdanost ili stabilnost u vremenu

1.1.2.2. kako bismo bili sigurni da dva oblika istog testa daju ekvivalentne rezultate, oba se oblika primijenjuju na istoj populaciji i iz dobivenih se rezultata izračunava korelacija - test ima dobru pouzdanost alternativnih oblika ako su dva oblika testa u visokoj korelaciji

1.1.3. druga uobičajena mjera pouzdanosti je unutarnja konzistencija, stupanj u kojem odvojena pitanja ili čestice tog testa mjere istu stvar - to se može odrediti koreliranjem rezultata koje je skupina pojedinaca postigla u svakoj od čestica s ukupnim rezultatom u testu

1.1.3.1. svaka čestica koja nije u korelaciji s ukupnim rezultatom nepouzdana je čestica koja ne pridonosi onome što test mjeri

1.1.3.2. izbacivanje nepouzdanih čestica "čisti" test povećavajući njegovu unutarnju konzistenciju

1.1.3.3. povećanjem broja pouzdanih zadataka u testu, raste i pouzdanost ukupnog rezultata u tom testu

1.2. VALJANOST

1.2.1. valjanost testa može se odrediti koreliranjem rezultata u testu s nekim vanjskim kriterijem - ta se korelacija zove koeficijent valjanosti, a ta vrsta valjanosti naziva se kriterijska ili empirijska valjanost

1.2.2. moguće je postojanje aspekta inteligencije za koje nije moguće pronaći vanjski kriterij, zbog toga istraživači nastoje odrediti konstruktivnu valjanost kako bi pokazali da su rezultati u testu u korelaciji s ishodima za koje teorija kaže da bi ih trebali predvidjeti

1.3. RANI TESTOVI INTELIGENCIJE

1.3.1. Francis Galton

1.3.1.1. prije stotinu godina učinio je prvi pokušaj stvaranja testova inteligencije

1.3.1.2. 1884. godine je primijenio testove (koji su mjerili varijable kao što su veličina glave, vrijeme reakcije, oštrina vida, slušni prag i pamćenje vizualnih oblika) na više od 9.000 posjetitelja Svjetske izložbe u Londonu

1.3.1.3. iako se njegovi testovi nisu pokazali osobito korisnima, Galton je autor koeficijenta korelacije koji igra važnu ulogu u psihologiji

1.3.2. Alfred Binet

1.3.2.1. krajem 19. stoljeća izradio je prve testove koji sliče modernim testovima inteligencije

1.3.2.2. vlada je od Bineta zatražila da izradi test za otkrivanje djece koja su intelektualno prespora da bi mogla imati koristi od redovitih školskih programa

1.3.2.3. pretpostavio je da bi se inteligencija mogla mjeriti zadacima koji zahtijevaju rasuđivanje i rješavanje problema, a ne perceptivno-motorne sposobnosti

1.3.2.4. izradio je ljestvicu testovnih zadataka sve veće težine, koja je mjerila vrste promjena u inteligenciji koje se obično povezuju s odrastanjem

1.3.2.4.1. što je više neko dijete, dajuči točne odgovore na zadatke, moglo doprijeti na toj ljestvici, to je bila veća mentalna dob (MD) tog djeteta

1.3.2.4.2. pomoću te metode, mentalna dob nekog djeteta mogla se uspoređivati s njegovom kronološkom dobi (KD), određenom datumom rođenja

1.4. STANFORD-BINET LJESTVICA INTELIGENCIJE

1.5. WECHSLEROVI TESTOVI INTELIGENCIJE

1.6. GRUPNI TESTOVI SPOSOBNOSTI

1.7. FAKTORSKI PRISTUP

1.8. KULTURNA RAZMATRANJA

2. SUVREMENE TEORIJE INTELIGENCIJE

2.1. GARDNEROVA TEORIJA VIŠESTRUKIH INTELIGENCIJA

2.2. ANDERSONOVA TEORIJA INTELIGENCIJE I KOGNITIVNOG RAZVOJA

3. PRIJELOMNO ISTRAŽIVANJE: EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

3.1. STERNBERGOVA TRIJARHIČNA TEORIJA

3.2. CECIJEVA BIOEKOLOŠKA TEORIJA

3.3. USPOREDBA TEORIJA INTELIGENCIJE

3.4. MEĐUKULTURNI PRISTUPI INTELIGENCIJI

4. GENETIKA I INTELIGENCIJA

4.1. NASLJEDNOST