1. GNOSTICI I APOLOGETI
1.1. GNOSTICI
1.1.1. prvi pokušavaju spoznajom doći do istine vjere i uspostaviti filozofiju kršćanstva osnovnim problemom odnosa vjere i uma
1.1.2. ugrozili religiju i izazvali reakcije "braniteja vjere"
1.2. APOLOGETI
1.2.1. brane religiju i odbijaju svaku povezanost s filozofijom
1.2.2. vjeruju da je apsurdno išta pripitivati kad smo već došli do vjere
1.2.3. najpoznatiji predstavnik Tertulijan
2. EMPIRIZAM - LOCKE, BERKLEY, HUME
2.1. JOHN LOCKE
2.1.1. engleski filozof, politički pisac, otac prosvjetiteljstva
2.1.2. utemeljitelj gnoseologije
2.1.3. utemeljitelj empirizma - utemeljio ga je kao sustavni gnoseološki pravac (TABULA RASA)
2.1.4. 3. STUPNJA SPOZNAJE: INTUITIVNA, DEMONSTRATIVNA, SENZITIVNA
2.1.5. FILOZOFIJA POLITIKE
2.1.5.1. prirodno stanje odlikuje jednakost među ljudima
2.1.5.2. opravdava pravo na revoluciju
2.1.5.3. najznačajnije djelo "Dvije rasprave o vladi"
2.2. GEORGE BERKLEY
2.2.1. irski teolog i svećenik
2.2.2. poriče postojanje materije
2.2.3. NOMINALIZAM - srednjovjekovni nauk koji negira vrijednost pojma i kao egzistencijalizam uzima pojedinačnu stvar, a pojam je samo ime za tu pojedinačnu stvar
2.2.4. predmet spoznaje su ideje
2.2.5. SOLIPSIZAM - filozofsko vjerovanje da postoji samo osoba i njeno iskustvo
2.3. DAVID HUME
2.3.1. škotski filozof, povjesničar, empirist i skeptičar
2.3.2. odriče svaku moguću spoznaju - bilo tjelesne bilo duhovne supstancije
2.3.3. predmet ljudskog uma dijeli na odnose ideja i činjenica
2.3.4. stav mu je agnostički i skeptički
2.3.5. AGNOSTICIZAM - stav da je istinitost određenih tvrdnji nepoznata i neshvatljiva
3. RACIONALIZAM - DESCARTES, SPINOZA, LEIBNIZ
3.1. RENE DESCARTES
3.1.1. francuski filozof
3.1.2. najvažnija djela: "Rasprava o metodi", "Meditacije o prvoj filozofiji"
3.1.3. koristi sumnju kao metodu
3.1.4. PRAVILA METODE: jasnoća i razgovjetnost, pravilo sinteze, pravilo analize, pravilo provjere i sistematizacije
3.2. BARUCH DE SPINOZA
3.2.1. nizozemski filozof, Descartesov sljebenik
3.2.2. MONIZAM - postoji samo jedna supstancija koju izjednačava s Bogom i prirodom
3.2.3. smatra da ljudi spoznaju samo dva atributa; PROTEŽNOST I MIŠLJENJE
4. PROBLEM DRŽAVE
4.1. THOMAS HOBBES
4.1.1. engleski filozof
4.1.2. tvorac ideje društvenog ugovora, najpoznatije djelo "Levijatan"
4.1.3. država je rezultat društvenog ugovora
4.1.4. država je mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost
5. PATRISTIKA
5.1. 2 glavna cilja djelovanja: - obrana kršćanstva od sekta - izgradnja i razrada cjelokupnog kršćanskog sustava
5.2. lat. PATRES - crkveni oci
6. ETIČKE ŠKOLE
6.1. STOIČKA ŠKOLA
6.1.1. STOIK - smireno prihvaća iskušenja života
6.1.2. osnivači Zenon, Kleant, Hrizip, Epiktet, Seneka, Marko Aurelije
6.1.3. svime vlada logos - heraklitska slika svijeta
6.1.4. KOZMOPOLITIZAM - jednakost svih ljudi, ideja, građanina svijeta
6.2. EPIKUREJCI
6.2.1. utemeljitelj Epikur
6.2.2. filozofija jača čovjekovu samosvijest i pokazuje put sreći
6.2.3. SREĆA - bezbolan mir i bezbrižnost
6.2.4. naučava hedonizam - zadovoljstvo duha
6.3. SKEPTICI
6.3.1. osnivač Piron, sljedbenik Sekst Empirik
6.3.2. SKEPSA - SUMNJA
6.3.3. RELATIVIZAM - teza i antiteza su u ravnoteži
6.3.4. KONFORMIZAM - ništa nije sigurno, nema istine
7. SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA
7.1. PLOTIN I KRŠĆANSTVO
7.1.1. APSOLUTNI MONIZAM - sve nastaje iz Jednog procesom isijavanje
7.1.2. EMANCIJA - povezuje boga i svijet
7.1.3. stupnjevi bitka su um, ideje, duša i materija
7.1.4. PLOTIN - najznačajniji novoplatonist
7.2. SKOLASTIKA
7.2.1. 2 glavna pitanja: ODNOS VJERE I UMA (što ima prednost pri spoznavanju), PITANJE UNIVERZALIJA (postoji li nešto opće ili je sve pojedinačno?)
7.2.2. RAZDIOBA SKOLASTIKE
7.2.2.1. 1. RANA SKOLASTIKA
7.2.2.1.1. podudaranje vjere i uma
7.2.2.1.2. Ivan Scot Eriugena, Anselmo Canterburgjski, Petar Abelarol, Herman Dalmatin
7.2.2.2. 2. ZRELA SKOLASTIKA
7.2.2.2.1. djelomično podudaranje vjere i uma
7.2.2.2.2. Aristotelove filozofije, Roger Bacon, Bonaventura, Toma Akvinski
7.2.2.3. 3. RASPAD SKOLASTIKE
7.2.2.3.1. renesansa - suprotstavljanje vjere i uma
7.2.2.3.2. Nikola Kuzanski, William Occan
7.3. PATRISTIKA
7.3.1. dijelom spada u antiku, dijelom u srednji vijek
7.3.2. 2 glavna cilja djelovanja
7.3.2.1. 1. obrana kršćanstva od različitih sekti
7.3.2.2. 2. izgradnja i razrada cjelokupnog kršćanskog sustava
7.3.3. AURELIJE AUGUSTIN
7.3.3.1. STVARALAŠTVO: "O Božjoj državi", "Ispovijesti"
7.3.3.2. TEOCENTRIZAM - ideja da je Bog u svemu i izvor svega
7.3.3.3. VOLUNTARIST - volja je bitna moć, "spoznaj da b i vjerovao, vjeruj da bi spoznao."
8. PROSVJETITELJSTVO
8.1. DIDEROT I D´ALAMBERT
8.1.1. urednici Enciklopedije koja je izlazila 20 godina i izdano je preko 35 svezaka
8.2. HOLBACH
8.2.1. izraziti mehanicistički materijalist i otvoreni ateist
8.3. VOLTAIRE
8.3.1. DEIZAM - koncepcija prirodne religije, ideja da je bog kreator svijeta, ali se više ne upliće u zbivanja u svijetu
8.3.2. slobodni čovjek koristeći razum, stječući znanje može stvoriti bolji svijet
8.3.3. djelo "Rasprava o toleranciji" - izvor tolerancije vidi u razumu
8.3.4. filozofski roman "Candide ili o optimizmu" - polemika s Leibniovom idejom da je ovo najbolji mogući svijet
8.4. JEAN-JACQUES ROUSSEAU
8.4.1. "Društveni ugovori i Podrijetlo nejednakosti" - djela u kojima iznosi svoju teoriju društva i države
8.4.2. izvor sve nejednakosti je pojava privatnog vlasništva
8.4.3. zalaže se za neposrednu demokraciju - zakone donose građani te nema parlamenta
8.4.4. FILOZOFIJA ODGOJA - EMILE ILI O ODGOJU - prirodni odgoj; ljudi su urođeno pozitivni i cilj odgoja je spriječiti da se dijete udalji od svoje prirode
8.5. FRANCIS BACON
8.5.1. engleski filozof, pravnik i državnik
8.5.2. najznačajniije djelo: "Novi organon"
8.5.3. teži velikoj obnovi, znanje je moć
8.5.4. naš duh je sputan IDOLIMA
8.5.4.1. IDOLI PLEMENA - zasnovani su u ljudskom rodu, čovjek po prirodi griješi
8.5.4.2. IDOLI SPILJE - zablude koje čini pojedinac zbog manjkavosti svoje prirode, odgoja, znanja
8.5.4.3. IDOLI TRGA - najneugodniji, rezultat su međusobnog odnosa ljudi
8.5.4.4. IDOLI TEATRA - posljedica su filozofskih dogmi i teorija