1. RELJEF
1.1. Krš
1.1.1. Nadzemni reljefni oblici
1.1.1.1. Škrape
1.1.1.2. Kamenice
1.1.1.3. Ponori
1.1.1.4. Kanjoni
1.1.1.5. Uvale
1.1.1.6. Polja u kršu
1.1.1.6.1. Imaju najveće značenje za život ljudi
1.1.1.6.2. Okružena su višim krškim padinam
1.1.1.6.3. Sinjsko, Imotsko, Kosovo polje kod Knina i Vrgorsko polje
1.1.1.7. Ponikve
1.1.1.8. Krške zaravni
1.1.1.8.1. Nastale su otapanjem karbonatnih stijena. Najizrazitije su smještene u sjeverozapadnoj Dalmaciji, porječje Krke s Čikolom, srednjoj Dalmaciji i jugozapadnoj Istri
1.1.2. Podzemni reljefni oblici
1.1.2.1. Špilje
1.1.2.1.1. Špilja Lokvarka
1.1.2.1.2. Cerovačke špilje
1.1.2.2. Jame
1.1.2.2.1. Lukina jama
1.1.2.3. Ponori
1.2. Razvedenost obale-dalmatinski tip obale.
1.2.1. Otoci i planine se pružaju u smjeru sjeverozapad-jugoistok
1.3. Rijasi su potopljena riječna ušća strmih obala-Limski zaljev.
1.4. Fliš
1.4.1. Najrašireniji je u unutarnjoj Istri
1.5. -
1.6. -
1.7. -
2. KLIMA
2.1. Sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom ili klima masline
2.1.1. Ljeta su vruća i sušna, o tome govore podatci o insolaciji. Zime su blage i kišovite.
2.1.2. Nalazi se u priobalju Dalmacije i na otocima
2.2. Umjereno topla vlažna klima sa vrućim ljetom
2.2.1. Obuhvaća veći dio primorske Hrvatske
2.2.2. Vruća i suha ljeta. Zime su blage i kišovite.
2.3. Na klimu utječu i...
2.3.1. Padaline- količina padalina raste od otoka prema obali i od sjeverozapada prema jugoistoku. Padaline su uglavnom u obliku kiše.
2.3.2. Na klimu znatno utječu i vjetrovi, bura, jugo i maestral. Bura je hladan uglavnom suh vjetar sjeveroistočnog smjera i puše na mahove. Jugo je topao i vlažan vjetar, puše iz smjera sjeverne Afrike. Maestral puše ujednačenom malom brzinom i donosi lijepo i vedro vrijeme.
3. VODE
3.1. Rijeke
3.1.1. Pripadaju jadranskom slijevu
3.1.2. Relativno kratki tokovi, naglašeni podovi, malobrojni pritoci
3.1.3. Ističu se Draganja, Mirna, Raša, Zrmanje, Krka, Cetina i Neretva
3.1.4. Nisu pogodne za plovidbu, moguća je samo u donjim tokovima Zrmanje, Krke i Neretve
3.2. Jezera
3.2.1. Najveće Hrvatsko prirodno jezero je Vrana, tj. Vransko jezero pokraj Biograda
3.2.2. Prirodnim se ljepotama ističu Baćinskih jezera kod Ploča
3.2.3. Baćinska i oba Vranska jezera su kriptodepresije
3.2.4. Krški fenomeni su Modro i Crveno jezero pokraj Imotskog. Imaju iznimnu turističku vrijednost
3.2.5. Umjetna jezera
3.2.5.1. Najčešće su riječna jer su nastala na tekućicama
3.2.5.2. Jezero Peruča na rijeci Cetini najveće je umjetno jezero primorske Hrvatske
3.3. More
3.3.1. Svojstva
3.3.1.1. Temperatura ne pada ispod jedanaest stupnjeva celzijusa. Tijekom ljeta temperatura je između 22 i 25 stupnjeva.
3.3.1.2. Jadran je slano more, prosječna slanost je 38 promila
3.3.1.3. Jadransko je more poznato kao plavi Jadran
3.3.1.4. Prozirnost i intenzivna boja su dokaz čistoće mora
3.3.2. Gibanje
3.3.2.1. Morske struje
3.3.2.2. Morske mijene
3.3.2.2.1. Plima
3.3.2.2.2. Oseka
3.3.2.3. Valovi
4. STANOVNIŠTVO
4.1. Porast broja stanovništva je vezan uz litoralizaciju života te uz razvijanje pomorstva i turizma.
4.2. Srednja Dalmacija je područje sa najvećim udjelom Hrvata.
4.3. Većina pripada Rimokatoličkoj crkvi.
5. -
6. GOSPODARSTVO
6.1. Ribarstvo obuhvaća uz ribolov, uzgoj morskih organizama(marikulturu), njihovu preradu te trgovinu ribom ribljim proizvodima. U ulovu prevladava plava riba. Poznate tvornice za preradu ribe su ADRIA u Zadru, MIRNA u Rovinju i MARDEŠIĆ u Saliju.
6.2. Najveću važnost u uzgoju školjaka imaju kamenice i dagnje. Po uzgoju školjaka poznati su Malostonski zaljev, Limski kanal, Novigradsko more, okolica Pule i Šibenski zaljev.
6.3. Proizvodnja morske soli je tradicionalna gospodarska grana
6.3.1. Solane se nalaze u:
6.3.1.1. Stonu
6.3.1.2. Pagu
6.3.1.3. Ninu
6.4. Budući da se najveći dio međunarodne trgovine odvija pomorskim putem, razvile su se morske luke.
6.4.1. Ističu se:
6.4.1.1. Riječka luka koja je najveća u Hrvatskoj.
6.4.1.2. Pula
6.4.1.3. Zadar
6.4.1.4. Šibenik
6.4.1.5. Splitska luka je osobito važna za putnički promet.
6.4.1.6. Ploče
6.5. Brodogradnja se razvija od 19. sttoljeća.
6.5.1. Prva brodogradilišta izgrađena su u Puli, Rijeci, Kraljevici i Malom Lošinju.
6.5.2. Nova veća brodogradilišta su izgrađena u Splitu i Trogiru
6.5.3. Riječko brodogradilište “3. maj”, pulsko “Uljanik” i splitski “Brodosplit” su nositelji hrvatske brodogradnje.
6.6. Industrija
6.6.1. Obojena metaulurgija, prerada boksita, prerada boksita i proizvodnja aluminija. Područje Šibenika.
6.6.2. Kemijska, elektroindustrija i grafička industrija se nalaze na području Splita, Zadra, Dubrovnika i Pule
6.6.3. Tekstilna i prehrambena industrija su zastupljene u manjim središtima
6.6.4. Cementna industrija je razvijena u Solinu, Puli i Umagu
6.6.5. SPLITSKA INDUSTRIJSKA REGIJA
6.6.5.1. Obuhvaća priobalje od Trogira do Omiša, te Šibenik i Zadar kao izdvojene jezgre
6.6.6. RIJEČKA INDUSTRIJSA REGIJA
6.6.6.1. Uključuje širi prostor riječke aglomeracija i industrijalizirane dijelove Istre
6.7. Poljoprivreda
6.7.1. Na krškim terenima Dalmatinske zagore i na otocima površinski su najzastupljeniji pašnjački kamenjari. Na tim je prostorima razvijeno stočarstvo.
6.7.2. U poljodjelstvu našeg primorja se ističu maslinarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo.
6.7.2.1. Više sorta maslina je rasprostranjeno od Istre do Konavla. Maslinarstvo je razvijeno na otocima Korčuli, Braču i Hvaru, u okolici Splita i Šibenika te u Istri.
6.7.2.2. Poznata Hrvatska vina se proizvode u okolici Buja i Poreča, te iz okolice Zadra, Šibenika, Imotskog, Pelješca, Korčule, Hvara i Brača.
6.7.2.3. Znatne količine ranog povrća i voća proizvode se u Istri, Ravnim kotarima, Kaštelima, delti Neretve i u Konavlima. Bademi, smokve, rogač i agrumi prepoznatljivi su proizvodi hrvatskog Primorja. U novije doba proizvodi se i kivi
6.8. Turizam je osobito razvijen u primorskoj Hrvatskoj zbog lijepote otoka i poluotoka, nacionalnih parkova i parkova prirode, brojnih povijesnih spomenika i bogate povijesti.
6.8.1. Od važnijih kulturno-društvenih događaja ističu se Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Glazbene večeri u Zadru, Osorske glazbene večeri, Filmski festival u Puli i Motovunu, Sinjska alka, Moreška na Korčuli i mnogi drugi.
6.8.2. Brojem turista i ostvarenih noćenja predvode Pula, Poreč, Dubrovnik, Umag, Rovinj, Makarska
7. PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA
7.1. PRIRODNA BAŠTINA
7.1.1. U primorskoj Hrvatskoj se nalazi 5 nacionalnih parkova:
7.1.1.1. Paklenica
7.1.1.2. Mljet
7.1.1.3. Kornati
7.1.1.4. Brijuni
7.1.1.5. Krka
7.1.2. U primorskoj Hrvatskoj se nalazi 5 parkova prorode:
7.1.2.1. Biokovo
7.1.2.2. Telašćica
7.1.2.3. Učka
7.1.2.4. Vransko jezero
7.1.2.5. Lastovo otočje
7.2. KULTURNA BAŠTINA
7.2.1. Split
7.2.1.1. Dioklecijanova palača
7.2.2. Dubrovnik
7.2.2.1. Središnja ulica je Stradun
7.2.2.2. Gradske zidine su građene od 14. do 16. stoljeća. Važnije kule su Minčeta, Revelin, Sv. Ivan, Bakar
7.2.2.3. Važne građevine: Kenžev dvor, palača Sponza, franjevački i domikanski samostan, crkava Sv. Vlaha, katedrala.
7.2.3. Trogir
7.2.4. Eufrazijeva bazilika
7.2.5. Šibenika katedrala
7.2.6. Starogradsko polje
7.3. -
7.4. -
8. GASTRONOMIJA
8.1. Hrana
8.1.1. Istarski pršut
8.1.2. Istarski tartufi
8.1.3. Divlje šparoge
8.1.4. Krčka janjetina
8.1.5. Slane srdele
8.1.6. Bakalar
8.1.7. Dalmatinska pašticada
8.1.8. Dalmatinski pršut
8.1.9. Paški sir
8.1.10. Rapska torta
8.1.11. Dubrovačka rožata
8.1.12. Fritule
8.1.13. Suhe smokve
8.1.14. Marmelada
8.1.15. Riblje juhe
8.1.16. Artičoke
8.2. Piće
8.2.1. Istarska malvazija
8.2.2. Bijeli i sivi pinot
8.2.3. Razne vrste muškata
8.2.4. Rakija
8.2.5. Dingač
8.2.6. Merlot crni
8.2.7. Plavac mali
8.2.8. Dubrovačka malvazija
8.2.9. Žlahtina
8.2.10. Likeri