PRIRODNI ČIMBENICI RAZVOJA

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
PRIRODNI ČIMBENICI RAZVOJA by Mind Map: PRIRODNI ČIMBENICI RAZVOJA

1. KLIMATSKI ELEMENTI

1.1. Tlak zraka

1.2. Padaline

1.3. Temperatura

1.4. Sunčevo zračenje

1.5. Vjetrovi

1.6. Naoblaka

2. KLIMATSKI MODIFIKATORI

2.1. Čovjek

2.2. Reljef

2.3. Odnos kopna i mora

2.4. Geografska širina

2.5. Plima i oseka

3. TLO

3.1. -površinski sloj zemljine površine

3.2. CRNICA

3.2.1. -humus -taloženje ostataka -najplodnije

3.3. MOČVARNA TLA

3.3.1. -humus -manje kvalitetna od crnice -nastala krčenjem -npr. dolina Mirne i Raše, gorska Hrvatska

3.4. CRVENICA

3.4.1. -tercijar -oksid željeza, aluminija -oskudna humusom -npr. zapadna Istra, Ravnim kotarima

3.5. PODLOZI (ISPRANA TLA)

3.5.1. -podlaga su im vapnenac, eruptivne stijene ili škriljice -bukove, hrastove i jelove šume -npr. na brežuljcima i u riječnim dolinama Posavine

3.6. FLIŠNA TLA

3.6.1. -uzgoj vinove loze -"siva Istra" -rijeka Krka, Neretva, Vinodolska dolina, na Krku, Pagu, Kovanskom polju

4. ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE

4.1. -321 prostorna cjelina ukupne površine od oko 4 600 km² (više od 8,2% ukupnog teritorija)

4.2. -nacionalni parkovi -strogi prirodni rezervati -parkovi prirode -specijalni rezervati -park šume -značajni krajolici

4.3. -spomenici prirode -hortikulturni spomenici -rijetke i raritetne biljke i životinje

4.4. -69 specijalnih rezervata (geomorfološki, geomorfološki-hidrološki, šumske vegetacije, botanički, zoološki, rezervati u moru)

4.5. -23 park šume, 28 značajnih krajolika, 72 spomenika prirode (geomorfološki i geološki reljef, vode, paleontološki, rijetki primjerci drveća ili skupine drveća)

4.6. -114 hortikulturnih spomenika (parkovi, botanički vrtovi, arboretumi, pojedinačna stabla ili skupine stabala)

5. KOPNENA KLASIFIKACIJA

5.1. DL- snježno šumska

5.2. CLa- Umjerena, vlažna sa vrućim ljetima

5.3. Csa- mediteransko vruće ljeto

5.4. CLb- umjereno topla, vlažna sa toplim ljetima

5.5. Csfb- mediteransko-toplo ljeto

6. JADRANSKO MORE

6.1. GIBANJE

6.1.1. Struje

6.1.2. Valovi

6.1.2.1. Bura, jugo, maestral

6.1.3. Plima

6.1.3.1. -dobro je za promet, jer brodovi mogu uploviti u luku kad nije velika razlika između plime i oseke

6.1.4. Oseka

6.1.4.1. Morske mjene -zbog male razlike -zbog mjeseca

6.2. Litoralizacija

6.2.1. -proces okuplanja stanovništva u različitim djelatnostima na obalama mora, jezera, rijeka

6.2.1.1. -jako litoralizirana obala je Japan

6.3. FIZIČKA SVOJSTVA

6.3.1. TEMPERATURA

6.3.1.1. -toplo more, voda se mjeri sa površine

6.3.1.2. -zimi temp. od 9 do 12 stupnjeva -ljeti temp. od 22 do 26 stupnjeva

6.3.1.3. -malo života zbog topline mora

6.3.2. SALINITET

6.3.2.1. -udio otopljene soli u litri morske vode

6.3.2.2. -svjetsko more iznosi 35%, a Jadransko more 38,3%

6.3.2.3. -ovisi o padalinama, o količini vode koja se ulijeva iz rijeka, o isparavanju i o otvorenosti i zatvorenosti

6.3.3. BOJA I PROZIRNOST

6.3.3.1. -prozirne, plave boje, čisto (prozirno jer nema puno planktona=nema puno života)

6.3.3.2. -modra plava boja rezultat je čistoće i velike prozirnosti

6.3.3.2.1. -takva mora najjače upijaju i rasipaju plavi dio sunčevog spektra)

6.3.4. GIBANJE MORSKE VODE

6.3.4.1. -morske struje, morske mjene(plima i oseka) i valovi

7. VODE NA KOPNU

7.1. STAJAČICE

7.1.1. Bare

7.1.2. Jezera

7.1.3. Močvare

7.2. TEKUĆICE

7.2.1. Rijeke

7.2.1.1. transport

7.2.1.1.1. izleti

7.2.2. Potoci

7.2.3. Izvori

7.3. -služe za navodnjavanje površina i kao energetski izvori

8. NACIONALNI PARKOVI:

8.1. -područja zaštićena od svake eksploatacije njihovih prirodnih izvora

8.2. Plitvice

8.3. Paklenica

8.4. Sjeverni Velebit

8.5. Mljet

8.6. Kornati

8.7. Krka

9. ZNAČENJE PROSTORNOG PLANIRANJA

9.1. -prostorno planiranje i urbanističko prostorno planiranje

9.2. -iskorištavanje prostora, planiranje razvoja naselja, gradova, radi održivog razvoja