PRIRODNI ČIMBENICI RAZVOJA

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
PRIRODNI ČIMBENICI RAZVOJA by Mind Map: PRIRODNI ČIMBENICI RAZVOJA

1. KOPNENA KLASIFIKACIJA

1.1. DL- snježno šumska

1.2. CLa- Umjerena, vlažna sa vrućim ljetima

1.3. Csa- mediteransko vruće ljeto

1.4. CLb- umjereno topla, vlažna sa toplim ljetima

1.5. Csfb- mediteransko-toplo ljeto

2. KLIMATSKI ELEMENTI

2.1. Tlak zraka

2.2. Padaline

2.3. Temperatura

2.4. Sunčevo zračenje

2.5. Vjetrovi

2.6. Naoblaka

3. KLIMATSKI MODIFIKATORI

3.1. Čovjek

3.2. Reljef

3.3. Odnos kopna i mora

3.4. Geografska širina

3.5. Plima i oseka

4. JADRANSKO MORE

4.1. GIBANJE

4.1.1. Struje

4.1.2. Valovi

4.1.2.1. Bura, jugo, maestral

4.1.3. Plima

4.1.3.1. -dobro je za promet, jer brodovi mogu uploviti u luku kad nije velika razlika između plime i oseke

4.1.4. Oseka

4.1.4.1. Morske mjene -zbog male razlike -zbog mjeseca

4.2. Litoralizacija

4.2.1. -proces okuplanja stanovništva u različitim djelatnostima na obalama mora, jezera, rijeka

4.2.1.1. -jako litoralizirana obala je Japan

4.3. FIZIČKA SVOJSTVA

4.3.1. TEMPERATURA

4.3.1.1. -toplo more, voda se mjeri sa površine

4.3.1.2. -zimi temp. od 9 do 12 stupnjeva -ljeti temp. od 22 do 26 stupnjeva

4.3.1.3. -malo života zbog topline mora

4.3.2. SALINITET

4.3.2.1. -udio otopljene soli u litri morske vode

4.3.2.2. -svjetsko more iznosi 35%, a Jadransko more 38,3%

4.3.2.3. -ovisi o padalinama, o količini vode koja se ulijeva iz rijeka, o isparavanju i o otvorenosti i zatvorenosti

4.3.3. BOJA I PROZIRNOST

4.3.3.1. -prozirne, plave boje, čisto (prozirno jer nema puno planktona=nema puno života)

4.3.3.2. -modra plava boja rezultat je čistoće i velike prozirnosti

4.3.3.2.1. -takva mora najjače upijaju i rasipaju plavi dio sunčevog spektra)

4.3.4. GIBANJE MORSKE VODE

4.3.4.1. -morske struje, morske mjene(plima i oseka) i valovi

5. VODE NA KOPNU

5.1. STAJAČICE

5.1.1. Bare

5.1.2. Jezera

5.1.3. Močvare

5.2. TEKUĆICE

5.2.1. Rijeke

5.2.1.1. transport

5.2.1.1.1. izleti

5.2.2. Potoci

5.2.3. Izvori

5.3. -služe za navodnjavanje površina i kao energetski izvori

6. TLO

6.1. -površinski sloj zemljine površine

6.2. CRNICA

6.2.1. -humus -taloženje ostataka -najplodnije

6.3. MOČVARNA TLA

6.3.1. -humus -manje kvalitetna od crnice -nastala krčenjem -npr. dolina Mirne i Raše, gorska Hrvatska

6.4. CRVENICA

6.4.1. -tercijar -oksid željeza, aluminija -oskudna humusom -npr. zapadna Istra, Ravnim kotarima

6.5. PODLOZI (ISPRANA TLA)

6.5.1. -podlaga su im vapnenac, eruptivne stijene ili škriljice -bukove, hrastove i jelove šume -npr. na brežuljcima i u riječnim dolinama Posavine

6.6. FLIŠNA TLA

6.6.1. -uzgoj vinove loze -"siva Istra" -rijeka Krka, Neretva, Vinodolska dolina, na Krku, Pagu, Kovanskom polju

7. NACIONALNI PARKOVI:

7.1. -područja zaštićena od svake eksploatacije njihovih prirodnih izvora

7.2. Plitvice

7.3. Paklenica

7.4. Sjeverni Velebit

7.5. Mljet

7.6. Kornati

7.7. Krka

8. ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE

8.1. -321 prostorna cjelina ukupne površine od oko 4 600 km² (više od 8,2% ukupnog teritorija)

8.2. -nacionalni parkovi -strogi prirodni rezervati -parkovi prirode -specijalni rezervati -park šume -značajni krajolici

8.3. -spomenici prirode -hortikulturni spomenici -rijetke i raritetne biljke i životinje

8.4. -69 specijalnih rezervata (geomorfološki, geomorfološki-hidrološki, šumske vegetacije, botanički, zoološki, rezervati u moru)

8.5. -23 park šume, 28 značajnih krajolika, 72 spomenika prirode (geomorfološki i geološki reljef, vode, paleontološki, rijetki primjerci drveća ili skupine drveća)

8.6. -114 hortikulturnih spomenika (parkovi, botanički vrtovi, arboretumi, pojedinačna stabla ili skupine stabala)

9. ZNAČENJE PROSTORNOG PLANIRANJA

9.1. -prostorno planiranje i urbanističko prostorno planiranje

9.2. -iskorištavanje prostora, planiranje razvoja naselja, gradova, radi održivog razvoja