1. VODENI EKOSUSTAVI
1.1. MORE-morske struje, plima i oseka, valovi
1.1.1. plitke i tople lagune
1.1.2. polarne hladne vode
1.1.3. ŽIVOTINJE PO POKRETLJIVOSTI
1.1.3.1. SESILNE ŽIVOTINJE-biljke i životinje povezane za dno npr.žarnjaci; imaju valjkast ili čašast oblik tijela, lovke oko usnog otvora (osjetna, prehrambena, respriracijka i lokomotorna funkcija), česta sposobnost nespolnog razmnožavanja
1.1.3.2. POLUSESILNE ŽIVOTINJE-ostaju na istom mjestu tijekom hranjenja, ali se mogu kretati (kod promjene staništa, radi razmnožavanja, zbog predatora), npr. morski jež
1.1.3.3. POKRETNE ŽIVOTINJE-kreću se, npr. delfin, hobotnica
1.1.3.3.1. NEKTON-čine ga životinje koje se snagom mišića pokreću u vodi
1.1.3.3.2. PLANKTON-lebdenje im je omogućeno zbog uklopljenih mjehurića plina, masti u tijelu
1.2. KOPNENE VODE-geološki su mlađe tvorevine od mora
1.2.1. stajaćice
1.2.1.1. sličan raspore bioceneze na dnu i u slojevima poput mora
1.2.2. tekućice-plankton je obilniji u sporijem toku
1.3. PODZEMNE VODE-površinske vode koje prodiru kroz tlo i spuštaju se do nepropusnih slojeva
1.3.1. nedostatak svjetlosti, primarnih proizvođača, niska i ustaljena temperatura
1.3.2. životinje-depigmentirane, reduciranih očiju, izrazito razvijen osjet opipa
1.3.2.1. troglobionti (živi fosili)
1.3.2.1.1. čovječa ribica
1.3.2.1.2. podzemni rakuš
1.3.2.1.3. meštrovljeva pijavica
2. KOPNENI EKOSUSTAVI-tlo glavni izvor hranjivih soli
2.1. VEGETACIJE od sjevernih predjela prema jugu
2.1.1. TUNDRE-mahovine, lišajevi, malobrojne životinjske vrste
2.1.2. TAJGE, CRNOGORIČNE ŠUME
2.1.3. LISTOPADNE ŠUME- umjereno područje
2.1.4. STEPE
2.1.5. PUSTINJE
2.2. ŠUMSKA VEGETACIJA U HRVATSKOJ (zapadna Hrv)
2.2.1. HRASTOVE ŠUME-na najnižoj nadmorskoj visini, hrast lužnjak, kitnjak
2.2.2. BUKOVE ŠUME
2.2.3. miješane šume BUKE I JELE
2.2.4. PRETPLANINSKE BUKOVE ŠUME
2.2.5. PLANINSKE ŠIKARE-planinski bor
2.2.6. PLANINSKI TRAVNJACI