Primorska Hrvatska

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Primorska Hrvatska by Mind Map: Primorska Hrvatska

1. Klima

1.1. Sredozemna klima s vrućim ljetom

1.1.1. Otoci Dalmacije

1.1.1.1. Priobalni dio Dalmacije

1.2. Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom

1.2.1. Unutrašnjost Istre

1.2.1.1. Mali dio Kvarnera

1.2.1.1.1. Mali dio Dalmacije

1.3. Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom

1.3.1. Priobalni dio Istre

1.3.1.1. Veći dio Kvarnera

1.3.1.1.1. Veći dio Dalmacije

1.4. Pod utjecajem :

1.4.1. Umjerene geografske širine

1.4.1.1. Zapadne oceanske zračne mase

1.4.1.1.1. Položaj Hrvatske uz toplo Jadransko more

1.5. Temperatura :

1.5.1. U primorju je srednja siječanjska temp.posvuda viša od 0°C

1.5.1.1. Uz obalu sjeverozapada od Šibenika i na kvarnerskim otocima siječanski su srednjaci između 4 i 6°C

1.5.1.1.1. Jugoistočno do Šibenika dosežu 9°C

1.6. Padaline:

1.6.1. Na njih utječe reljef ,ciklona,anticiklona

1.6.1.1. Količina padalina raste od otoka prema obali i od SZ prema JI

1.6.1.1.1. Najveći dio Dalmacije primi više od 1000mm padalina

1.7. Vjetrovi:

1.7.1. Bura najjača na prijevojima između kontinentske unutrašnjosti i primorja

1.7.1.1. Puše od SI prema JZ

1.7.1.1.1. Poznata senjska bura

1.7.2. Jugo puše od JZ prema SI

1.7.2.1. Primorju ga zovu "široko"

1.7.2.1.1. Podiže visoke valove

1.7.3. Maestral puše iz SZ-nog smjera

1.7.3.1. Pogodan za jedrenje

2. Reljef

2.1. Razvedena obala

2.2. Tvore ju sjeverno hrv. primorje i južno hrv. primorje

2.3. Građen od mladih vapnenačkih i dolomitnim stijena s krškim obilježjima

2.4. Sredogorja:

2.4.1. Kozjak

2.4.1.1. Moseč

2.4.1.1.1. Mosor

2.5. Planinski reljef:

2.5.1. Dinara(najvisi vrh 1831m Hrv.)

2.5.1.1. Kamešnica

2.5.1.1.1. Biokovo

2.6. Krške zaravni:

2.6.1. Porječju rijeke Krke

2.6.1.1. Porječju rijeke Cetine

2.7. Flišne udoline:

2.7.1. Unutrašnjost Istre

2.7.1.1. Na otocima Krku,Rabu,Cresu

2.7.1.1.1. U Konavlima

2.8. Lesne zaravni nalazimo:

2.8.1. Na otocima Susku

2.8.1.1. Unijama

2.8.1.1.1. Sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara

2.9. Polja:

2.9.1. Imotski polje

2.9.1.1. Sinjsko polje

2.9.1.1.1. Vrgorsko polje

2.10. Građeni od magmatskih stijena:

2.10.1. Otoci Jabuka

2.10.1.1. Brusnikte

2.10.1.1.1. Zapadni dio Visa

2.11. Tla:

2.11.1. Crvenicu imamo u Istri

2.11.1.1. Smeđa tla na otocima Dalmacije

2.11.1.1.1. Tla nisu plodna

2.11.2. Prirodni biljni pokrov:

2.11.2.1. Šume zimzelenog hrasta crnike

2.11.2.1.1. Makija

2.11.3. Kultivirane biljke:

2.11.3.1. Masline

2.11.3.1.1. Smokve

3. Vode

3.1. Rijeke:

3.1.1. Delta Neretve najprostranije delta u Hrv.

3.1.1.1. Rijeka Neretva-poljoprivredno važna

3.1.1.1.1. I razvijen je safarijski turizam

3.1.2. Cetina-hidroenergetski se iskorištava u HE-Peruća

3.1.3. Zrmanja-korsti se za vodoopskrbu stanovništva

3.1.3.1. Sve više se razvija raftinški turizam

3.1.4. Krka

3.1.4.1. Ima veliko turističko značenje

3.1.4.1.1. Zbog brojnih sedrenih barijera i slapova

3.1.5. Dragonja,Raša,Mirna

3.2. Jezera:

3.2.1. Vranjsko j. kod Biograda

3.2.1.1. Najveće prirodno jezero

3.2.1.1.1. Proglašeno parkom prirode

3.2.2. Vranjsko j. kod Cresa

3.2.2.1. Opskrublje stanovništvo Cresa i Lošinja

3.2.3. Prokljansko j. kod Šibenika

3.2.3.1. Nastalo potapanjem donjeg toka r.Krke

3.2.4. Baćinska j. kod Ploča

3.2.4.1. Primjer kriptodepresije

3.2.5. Modro j. je ispunjeno vodom

3.2.6. Crveno j. je ispunjeno vodom

3.2.6.1. Najdublje prirodno j. u Hrv.

3.2.7. Peruško j.

3.2.7.1. Umjetno j. na rijeci Cetini

3.3. Jadransko more

3.3.1. Nazvan po gradu Adrija

3.3.2. Pruža se smjerom SZ prema JI

3.3.2.1. Duljina oko 870km

3.3.2.1.1. Dok širina 160km

3.3.3. S ostatkom sredozemlja povezan Otranskim vratima

3.3.4. Površina mu je 138 000km2

3.3.5. Ima 1242 otoka,otočića,hridi,grebena

3.3.6. Svojstva mora:

3.3.6.1. Toplo

3.3.6.2. Plavo,modro

3.3.6.3. Bistro i čisto

3.3.7. Značenje:

3.3.7.1. Turizam

3.3.7.1.1. Promet

3.3.8. Razvedena obala

3.3.8.1. Dalmatinski tip obale

3.3.9. Klifovi:

3.3.9.1. Tektonskog postanka:

3.3.9.1.1. Dugi otok

4. Stanovništvo

4.1. Najgušće naseljena županija je Splitsko-dalmatinska

4.2. U Istarskoj županiji imamo najmanji udio Hrvata

4.3. Stanovništvo većinom katolici

4.4. Obalni gradovi

4.4.1. Pripadaju sredozemnom kulturno-graditeljskom krugu

4.4.2. Ali neki imaju i elemente antičkoga graditeljstva

4.5. Imamo iseljavanje sela i zapošljavanje u gradskoj industriji

4.6. Imamo depopulacija stanovništva

5. Prirodna i kulturna baština

5.1. Kulturna baština:

5.1.1. Crkva Sv. Donata u Zadru

5.1.1.1. Crkvica Sv. Križa u Ninu

5.1.1.1.1. Bašćanska ploča

5.1.2. Gradska jezgra Dubrovnik

5.1.2.1. Dioklecijanova palača u Splitu

5.1.2.1.1. Gradska jezgra Trogir

5.2. Prirodna baština:

5.2.1. Nacionalni parkovi

5.2.1.1. 5 nacionalnih parkova

5.2.1.1.1. Krka

5.2.2. Parkovi prirode

5.2.2.1. Zaštićeni prirodni parkovi zauzimaju 12% površine

5.2.2.1.1. Biokovo

5.3. Nematerijalna baština:

5.3.1. Zvončari kastavštine

5.3.1.1. Hrvatsko čipkarstvo

5.3.1.1.1. Hrvatska procesija križa

5.4. Pod UNESCO:

5.4.1. Dioklecijanova palača

5.4.1.1. Gradska jezgra Dubrovnika

5.4.1.1.1. Gradska jezgra Trogira

5.5. Crkva Svetog Križa u Ninu

5.5.1. Najmanja katedrala na svijetu

5.5.1.1. Najvredniji sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva

5.5.1.1.1. Jedan od ninskih simbola

5.6. Hum

5.6.1. Najmanji grad na svijetu

5.6.1.1. Nalazi se u središnjoj Istre

5.6.1.1.1. Ima očuvane gradske institucije

5.7. Imamo 350 kulturnih spomenika

5.7.1. Ostali kulturno-povijesni spomenici:

5.7.1.1. Utvrda Nehaj pokraj Senja

5.7.1.1.1. Crkve u Ninu,Zadru,Splitu,Rabu

5.8. Tradicionalno graditeljstvo:

5.8.1. Motovun

5.8.1.1. Buje

5.8.1.1.1. Buzet

5.9. Poznate osobe iz primorskog kraja:

5.9.1. Ivan Gundulić

5.9.1.1. Marko Marulić

5.9.1.1.1. Ruđer Bošković

5.10. U cijelom primorju imamo gradnju suhozida

6. Gastronomija

6.1. Istra i Kvarner:

6.1.1. Spoj kontinentalnog i mediteranskog

6.1.1.1. Crni rižoto

6.1.1.1.1. Istarska supa

6.2. Pića,Istra i Kvarner:

6.2.1. Pjenušac Bakarska vodica

6.2.2. Bijelo vino:

6.2.2.1. Muškat

6.2.2.1.1. Žlahtina

6.2.3. Crno vino:

6.2.3.1. Teran

6.3. Najpoznatije Istarske vinske ceste:

6.3.1. Bujštine

6.3.1.1. Buzeštine

6.3.1.1.1. Pazinštine

6.4. Dalmacija i Dalmatinska zagora:

6.4.1. Najpoznatiji morski plodovi

6.4.1.1. Ali se i jedu mesna jela

6.4.1.1.1. Kuhana janjetina

6.5. Pića Dalmacija i Dalmatinska zagora:

6.5.1. Bijelo vino:

6.5.1.1. Kujundžuša

6.5.1.1.1. Pošip

6.5.2. Crno vino:

6.5.2.1. Plavac mali

6.5.2.1.1. Babić

6.5.3. Proizvodnja višnje makarske u okolici Zadra

6.6. Desertna pića Dalmacije:

6.6.1. Prošek

6.6.1.1. Maraschino

6.7. Deserti Dalmacije:

6.7.1. Rožata

6.7.1.1. Skradinska torta

6.8. Najpoznatija vinska cesta Pelješac

6.8.1. Spaja vinarije i kupaonice vina

6.8.1.1. Isto tako spaja agroturizam,konobe,restorane

7. Gospodarstvo

7.1. Ribarstvo:

7.1.1. Obuhvaća ribolov

7.1.1.1. Uzgoj morskih organizama

7.1.1.1.1. Njihovu preradu

7.1.2. Imamo tradiciju ribarstva

7.1.2.1. Lov plave ribe-995.g.

7.1.2.2. Ribolov "plašenjem"-javlja se u 13.st.

7.1.2.3. Počeci lova na tune datiraju iz 14.st.

7.1.2.4. U 14.st. Dubrovčani počinju vaditi koralje

7.1.2.5. Šibenčani u 16.st. vadili spužve

7.1.2.6. Polovicom 17.st. u Malostonskom kanalu imamo uzgoj kamenica

7.1.3. U ulovu prevladava plava riba

7.1.4. Tvornice prerade ribe su:

7.1.4.1. Zadru(Adria)

7.1.4.1.1. Rovinj(Mirna)

7.1.5. Razvedena obala

7.1.5.1. Povoljna za uzgoj marikulture

7.1.5.1.1. Umjetan uzgoj ribe i školjaka

7.1.6. Najpoznatija ribarska središta su:

7.1.6.1. Komiža na Visu

7.1.6.1.1. Kali na Ugljanu

7.2. Proizvodnja soli:

7.2.1. Šibenski zaljev

7.2.2. Najstariji zapis za proizvodnju soli:

7.2.2.1. Potječe iz 6.st.

7.2.2.1.1. Govori o solanama na otočju Brijunima

7.2.2.2. Još se spominju solane na Dugom otoku Rabu, u Ninu i Zablaću

7.2.3. Izgradnja solane u Stonu-14.st.

7.2.3.1. Donosila je velike prihode Dubrovačkoj republici

7.2.3.1.1. U prošlosti je imala veliko značenje

7.2.4. Paška solana:

7.2.4.1. Najveća u Hrvatskoj

7.2.4.1.1. Proizvodnja oko 20 000 tona soli

7.2.5. Solane u Ninu i Stonu

7.3. Razvoj morskih luka:

7.3.1. Povezuju pomorske i kopnene putove

7.3.2. Ističu se od njih:

7.3.2.1. Luka Rijeka

7.3.2.1.1. Luka Pula

7.3.3. Riječka luka

7.3.3.1. Najveća u Hrvatskoj

7.3.3.2. Riječki lučki kompleks tvori:

7.3.3.2.1. Četiri lučka bazena

7.3.3.3. Glavna hrv. Luka za prijevoz robe

7.3.3.4. Izgrađena 1873.g.

7.3.4. Druga hrvatska luka:

7.3.4.1. Ploče

7.3.4.1.1. Ona je robna i putnička luka

7.3.5. Nakon Rijeke i Ploča po značenju su:

7.3.5.1. Split

7.3.5.1.1. Šibenik

7.3.6. Splitska luka:

7.3.6.1. Važna za putnički promet

7.4. Brodogradnja:

7.4.1. Važna tradicionalna grana hrv. gospodarstva

7.4.2. Razvija se od kraja:19.st

7.4.3. Prva brodogradilišta su izgrađena u:

7.4.3.1. Puli

7.4.3.1.1. Rijeci

7.4.4. Poslije 2.svjetkog rata

7.4.4.1. Izgrađuju se nova veća brodogradilišta

7.4.4.1.1. To su:

7.4.5. Industrijski pogoni za izradu brodova i čamaca

7.4.5.1. Nalaze se u:

7.4.5.1.1. U Veloj luci na Korčuli

7.4.6. Glavni nositelji hrv. brodogradnje:

7.4.6.1. Riječko brodogradilište "3.maj"

7.4.6.1.1. Pulski"Uljanik"

7.4.6.2. Na njih otpada 80% ukupno izgrađenih brodova

7.5. Industrija:

7.5.1. Aluminijska industrija smještena u :

7.5.1.1. Području Šibenika

7.5.2. Pogoni metalne industrije nalaze se u:

7.5.2.1. Rijeci

7.5.2.1.1. Puli

7.5.3. Različite grane industrije kao što su:

7.5.3.1. Kemijska

7.5.3.1.1. Elektroindustrija

7.5.4. Tekstilna,prehrambena ind. zastupljene su i u manjim središtima

7.5.4.1. Metković

7.5.4.1.1. Ploče

7.5.5. Cementa industrija:

7.5.5.1. Solin

7.5.5.1.1. Pula

7.5.5.2. Kamen se vadi kod:

7.5.5.2.1. Pušićima na Braču

7.5.6. U prim. Hrv. su razvile 2 industrijske regije:

7.5.6.1. Splitska industrijska regija

7.5.6.2. Riječka industrijska regija

7.6. Poljoprivreda:

7.6.1. Poljoprivredne površine su većinom:

7.6.1.1. Usitnjeni posjedi

7.6.1.1.1. I često iskrčeni u kamenitu okolišu

7.6.2. U Dalmatinskoj zagori i na otocima

7.6.2.1. Tamo su zastupljeni pašnjački kamenjari

7.6.2.1.1. Na tim je prostorima razvijeno ekstenzivno stočarstvo

7.6.3. Kako bi se poboljšala kakvoća tla imamo melioracije duž primorja

7.6.3.1. To su npr.

7.6.3.1.1. U Istri(Čepićko polje i u dolini Mirne)

7.6.4. Kod nas se ističu:

7.6.4.1. Maslinarstvo

7.6.4.1.1. Više sorta maslina je rasprostranjeno od Istre do Konavala

7.6.4.1.2. U prošlosti je imalo veliko značenje

7.6.4.2. Vinogradarstvo

7.6.4.2.1. Ima dugu tradiciju

7.6.4.2.2. Poznata su kvalitetna vina:

7.6.4.3. Voćarstvo

7.6.4.3.1. Imamo proizvodnju višnje makarske u okolici Zadra

7.6.4.3.2. Proizvodnja ranog voća i povrća:

7.6.4.3.3. Prepoznatljivi proizvodi hrv. primorja su:

7.6.4.3.4. Proizvodnja agruma:

7.6.4.3.5. Imamo i razvoj cijeća

7.7. Turizam

7.7.1. Dobro razvijen zbog:

7.7.1.1. Položaja uz toplo Jadransko more

7.7.1.1.1. Vrlo raznolikih i slikovitih krajolika

7.7.2. Vodeću ulogu ima jadranska turistička regija

7.7.3. Imamo razvoj nautičkog turizma

7.7.3.1. I izgradnju marina

7.7.4. Turističko središte je zbog brojnih otoka

7.7.4.1. Osim otoka druge prirodne znamenitosti:

7.7.4.1.1. Vranjsko jezero na Cresu

7.7.4.2. I još su posjećeni:

7.7.4.2.1. Rijeka Zrmanja i Cetina

7.7.5. Povijesna odredišta:

7.7.5.1. Rimski amfiteatar(1.st.)

7.7.5.1.1. Eufrazijeva bazilika(6.st.)

7.7.6. Kulturno-zabavne prigode

7.7.6.1. Značenjem se ističu :

7.7.6.1.1. Dubrovačke ljetne igre

7.7.7. Turistička središta su:

7.7.7.1. Rovinj

7.7.7.1.1. Poreč

7.8. Splitska makroregija:

7.8.1. Ima najstariju, ali prekinutu tradiciju vodećeg dalmatinskog upravnog središta