1. Miroslav Krleža
1.1. Stvaralaštvo Krleže čini poveznicu između hrvatskog ekspresionizma i drugog razdoblja
1.2. Krleža je u Predgovoru Podravskim motivima Krste Hegedušića iznio tezu da umjetnost treba biti autonomna
1.3. OKUŠAO SE U SVIM KNJIŽEVNIM RODOVIMA
1.3.1. LIRIKA
1.3.1.1. Piše ekpresionističku poeziju
1.3.1.1.1. Snijeg
1.3.1.2. Piše također i dijalektalnu poeziju
1.3.1.2.1. Balade Petrice Kerempuha
1.3.2. EPIKA
1.3.2.1. Zbirka hrvatskih novela - Hrvatski bog Mars (prikaz ratne tematike na ekspresionistički način)
1.3.2.2. Romani
1.3.2.2.1. Povratak Filipa Latinoza - prvi moderi hrvatski roman
1.3.2.2.2. Banket u Blitvi
1.3.2.2.3. Na rubu pameti
1.3.3. DRAMA
1.3.3.1. Ciklus o Glembajevima
1.3.3.1.1. Gospoda Glembajevi
1.3.3.1.2. U agoniji
1.3.3.1.3. Leda
1.3.3.2. Galicija ( ratni ciklus)
1.3.3.2.1. U logoru
1.3.3.2.2. Vučjak
1.3.3.2.3. Golgota
2. DRUGO RAZDOBLJE
2.1. Javljaju se vrsni dijalektalni pjesnici
2.2. Realističke teme s jakim naglaskom na ruralnim i regionalnim temama
2.3. Nastajanje političkog i idejnog djelovanja pomoću književnosti i umjetnosti - SOCREALIZAM
2.4. TEMATSKA PODJELA PROZE
2.4.1. Ruralna tematika
2.4.1.1. prikazan težak život seljaka
2.4.1.2. regionalizam, folklorni elementi
2.4.2. Urbani realizam
2.4.2.1. prikaz gradskog života i njegovih najnižih slojeva ( gradska sirotinja )
2.4.2.2. Svijet viših društvenih slojeva (saloni, elita)
2.4.3. Traje od 1929. ( proglašena Kraljevina Jugoslavija, a Krleža počinje objavljivati Glembajevski ciklus) do 1952. (Krleža drži govor o slobodi umjetničkog stvaralaštva)
2.5. KNJIŽEVNE VRSTE
2.5.1. ROMAN
2.5.1.1. Realistički roman
2.5.1.2. Tradicija modernističkog romana
2.5.1.2.1. Povratak Filipa Latinovića
2.5.2. LIRIKA
2.5.2.1. Najznačajniji pjesnici su Dobriša Cesarić, Augustin Tin Ujević i Dragutin Tadijanović
2.5.2.1.1. Dobriša C. - Piše uglavnom vezanim stihom, pjesme su mu misaone, ljubavne i socijalne.
2.5.2.1.2. Tin Augustin Ujević - Uzori su mu Baudliere i simbolička poetika, a kasnije usvaja elemente ekspresionističke i nadrealističke poetike
2.5.2.1.3. Dragutin Tadijanović - Obilježja pisanja su mu jednostavnost, neposrednost i jasan jezik, piše uglavnom slobodnim stihom
2.5.2.2. Dijalektalna poezija
2.5.2.2.1. Miroslav Krleža
2.5.2.2.2. Ivan Goran Kovačić
2.5.2.2.3. Mate Balota
2.5.3. DRAMA
2.5.3.1. Miroslav Krleža
2.5.3.1.1. Ciklus o Glembajevima
3. PRVO RAZDOBLJE
3.1. Razdoblje hrvatskog ekspresionizma
3.1.1. Tematizira se strah, patnja, smrt, krik, siromaštvo
3.1.2. Izraz je oslobođen tradicionalnih pravila
3.1.3. Dominira slobodan stih
3.2. Traje od 1914. ( Umire A. G. Matoš i početak Prvog svjetskog rata) do 1928 (Atentat na hrvatske poslanike u Beogradu)
3.3. Glavni predstavnik ekspresionističke PROZE jest Ulderiko Donadini
3.3.1. Zbirka novela; Lude priče
3.3.2. Spaja realističko pripovijedanje i ekspresionistički stil
3.3.3. 1916. pokreće časopis Kokot
3.4. LIRIKA
3.4.1. Najznačajniji predstavnici ekspresionističke poezije su Antun Branko Šimić, Miroslav Krleža i Gustav Krklec
3.4.1.1. A. B. Šimić - Pjesme su pisane slobodnim stihom, sažet izraz, uglavnom bez interpunkcijskih znakova, naglašava važnost boja
3.4.1.1.1. Pjesnici
3.4.1.1.2. Opomena
3.4.1.1.3. Pokreće časopise Vijavica i Juriš
3.4.1.2. Dobriša Cesarić - Piše uglavnom vezanim stihom, a teme su misaone, ljubavne i socjalne.
3.4.1.2.1. Oblak
3.4.1.2.2. Balada iz predgrađa
3.4.1.3. Miroslav Krlaže - Pokreće časopis; Plamen zajedno s A. Cesarcem
3.4.2. Hrvatska mlada lirika
3.4.2.1. Društvo hrvatskih književnika objavljuje ovu zbirku, pisana je u duhu poetike hrvatske moderne, a uzori su im A. G. Matoš i Domagoj Vidrić.