Primorska Hrvatska

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Primorska Hrvatska by Mind Map: Primorska Hrvatska

1. Gastronomija

1.1. Primorska kuhinja: Istra i Kvarner

1.1.1. škampi, lignje i školjke

1.1.2. pršut sa sirom i maslinama

1.1.3. riblja juha, riblji gulaš, škampi na buzaru, bijeli i crni rižot s plodovima mora

1.1.4. jela s tjesteninom i mesom pripremljena uz dodatak slavnih tartufa

1.1.5. vina: Malvaziju iz Buja, Porečki Cabernet, Sauvignon i Merlot kao i Teran iz Buzeta, Vrbničku žlahtinu i pjenušac Bakarsku vodicu

1.2. Primorska kuhinja: Dalmacija

1.2.1. maslinova ulja, jake loze, likeri i travarice

1.2.2. svježa morska riba, mekušci i školjke

1.2.3. pršut i janjetina

1.2.4. žabe, jegulje i riječni rakovi

1.2.5. mediteransko voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja, ravioli, mandulat, smokvenjak, paprenjaci

2. Reljef

2.1. Krš - specifičan tip reljefa u/na topljivim stijenama (vapnenac, dolomit).

2.1.1. -reljefni oblici u kršu na površini su: škarpe, kamenice, ponori, kanjoni, uvale, polja u kršu, ponikve i krške zaravni

2.1.1.1. -polja u kršu: Sinjsko, Imotsko, Kosovo i Vrgorsko polje

2.1.1.2. -krške zaravni: porječje Krke s Čikolom, porječje Cetine i u jugozapadnoj Istri

2.1.1.3. -planine: Učka, Velebit, Dinara, Promina, Svilaja, Mosor, Biokovo i Sniježnica

2.1.2. -reljefni oblici u podzemlju: špilje i jame

2.1.2.1. -jama: Lukina jama

2.2. Fliš - nastali u mekšim sedimentima koji čine nepropusne naslage smještene između vapnenačkih krških uzvišenja - flišna pobrđa i udoline

2.2.1. -u unutrašnjoj Istri

2.2.2. -Ravni kotari, Kaštela

2.2.3. -otoci: Krk, Prag, Rab, Brač

2.3. Dalmatinski tip obale

2.3.1. -usporednost otoka i obale

2.3.2. -klifovi - strme vanjske obale naših otoka

3. Vode

3.1. -rijeke - Jadranski slijev - relativno kratke, naglašenih padova i malobrojni pritoci

3.1.1. -Dragonja, Mirna, Raša, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva

3.1.2. -vrulje - Velebitski kanal, Kaštelanski zaljev i Makarsko primorje

3.2. -jezera

3.2.1. -prirodna: Vransko jezero kod Biograda, Vransko jezero na otoku Cresu, Baćinska jezera, Crveno i Modro jezero

3.2.2. -umjetna: jezero Peruča

4. Prirodnu i kulturnu baštinu

4.1. -Prirodna baština - uključuje ljepotu i očuvanost prirode, klimatska obilježja te biljni pokrov i životinjske zajednice nekog prostora

4.1.1. -Nacionalni park - zakonom proglašeno područje velike vrijednosti

4.1.1.1. Paklenica

4.1.1.2. Mljet

4.1.1.3. Kornati

4.1.1.4. Brijuni

4.1.1.5. Krka

4.1.2. -Park prirode

4.1.2.1. Biokovo

4.1.2.2. Telašćica

4.1.2.3. Učka

4.1.2.4. Vranjsko jezero kod Biograda

4.1.2.5. Lastovsko otočje

4.2. -Kulturna baština - ukupnost iz prošlosti sačuvanih i njegovanih kulturnih dobara koja imaju povijesnu, estetsku i znanstvenu vrijednost

4.2.1. Dioklecijanova palača u Splitu

4.2.2. stara gradska jezgra Dubrovnika

4.2.3. Eufrazijeva bazilika u Poreču

4.2.4. stara gradska jezgra Trogira

4.2.5. katedrala sv. Jakova u Šibeniku

4.2.6. Starogradsko polje na Hvaru

5. Jadransko more

5.1. -Ime, položaj i veličina

5.1.1. -Mare Adratico/Jadransko more ili kraće Jadran

5.1.2. -s ostatkom Sredozemnog mora povezan je Otrantskim vratima

5.1.3. -duljina oko 870 km, a širina 160 km

5.1.4. -površina oko 138 000km2

5.1.5. -ima 1242 otoka, otočića, hridi i grebena

5.2. -Svojstva mora

5.2.1. -temperatura: Jadran je toplo more čija temperatura vode u najdubljim slojevima nikada ne pada ispod 11°C , tijekom ljeta površinska temperatura kreće između 22 i 25 °C

5.2.2. -slanoća: Jadran je slano more, prosječne slanosti 38‰.

5.2.3. -prozirnost: Slanoća i temperatura utječu na prozirnost. Jadran je velike prozirnosti.

5.2.4. -boja: Na boju utječu naoblaka, dubina vode, sastav morskoga dna, količina planktona i kut pod kojim se promatra površina vode. Jadran je intenzivne plave boje.

5.3. -Gibanja mora

5.3.1. -morske struje - horizontalna gibanja morske struje

5.3.2. -plima i oseka - iznose od 25 cm do 80 cm

5.3.3. -valovi - posljedica djelovanja vjetra

6. Klima

6.1. Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom

6.1.1. -sjeverozapadni dijelovi

6.1.2. -dijelovi Istre, Kvarner, Ravni kotari...

6.2. Sredozemna klima s vrućim ljetom

6.2.1. -obala s početnom točkom grada Zadra

6.2.2. -južni otoci

6.2.3. -vruća i suha ljeta, a zime blage i vlažne

6.3. Insolacija - prosječno 2400 i 2700 sunčanih sati

6.4. Vjetrovi

6.4.1. -Bura - hladan, uglavnom suh vjetar sjeveroistočnog vjetra, puše na mahove

6.4.2. -Jugo - topao i uglavnom vlažan vjetar, jak i ravnomjeran vjetar

6.4.3. -Maestral - mala brzina i donosi lijepo i sunčano vrijeme

7. Stanovništvo

7.1. -stara nalazišta na otocima Hvaru, Korčuli i Visu

7.2. -Dalmacija pokazuje stalni porast broja stanovnika, Istra i Kvarner porast broja stanovništva u 19. i 20. stoljeću

7.3. -Primorska Hrvatska - 18 159 km2, 1 345 069 broj stanovnika, 74 gustoća stan./km2

7.4. -najgušće naseljeni dijelovi oko regionalnih središta

7.5. -središta i makroregije

7.5.1. -Split - makroregijalno središte

7.5.2. -Splitska makroregija - Dubrovnik, Zadar, Šibenik, Split

7.5.3. -Riječka makroregija - Pula

8. Gospodarstvo

8.1. -ribarstvo - riblov, uzgoj morskih organizama, njihova prerada i trgovina ribom i morskim prizvodima

8.1.1. -tisućljetna tradicija ribarstva

8.1.2. -najstarija i najrazvijenija aktivnost

8.2. -marikultura - umjetni uzgoj ribe i školjaka

8.2.1. -Malostonski zaljev, Limski kanal, Novigradsko more, okolica Pule i Šibenski zaljev

8.3. -solane - tradicionalna gospodarska grana

8.3.1. -Ston, NIn i otok Pag

8.4. -brodogradnja - industrijska proizvodnja brodova

8.4.1. -Pula, Rijeka, Kraljevica, Mali Lošinj, Split, Trogir, Korčula, Rijeka, Dubrovnik, Zadar

8.5. -morske luke - putnički i robni promet

8.5.1. -Rijeka, Pula, Zadar, Šibenik, Split i Ploče

8.6. -industrija i industrijske regije

8.6.1. -aluminsijska industrija - na području Šibenika

8.6.2. -metalna industrija - Rijeka, Pula, Knin, Split

8.6.3. -tekstilna, grafička i elektroindustrija - Split, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Pula

8.6.4. -tekstilna i prehrambena industrija - i u manjim središtima

8.6.5. -cementna industrija - Solin, Pula i Umag

8.6.6. -kamen - vadi se na Braču, kod Pazina i Benkovca

8.6.7. -Splitska industrijska regija i Riječka industrijska regija

8.7. -poljoprivreda

8.7.1. -maslinarstvo - veća pozornost - Korčula, Brač, Hvar, okolica Splita i Šibenika

8.7.2. -vinogradarstvo - razvijeno duž cijelog primorja - u okolici Buja i Poreča, iz okolice Zadra, Šibenika, Imotskoga, Splita, kao i s otoka Korčule, Hvara, Brača i poluotoka Pelješca

8.7.3. -uzgoj voća i povrća - višnja maraska, bademi, smokve, rogači i agrumi - Istra, Ravni kotari, Kašteli, delta Neretve i u Konavlima

9. Turizam

9.1. Turizam je najvažnija grana gospodarstva. Razlog tome su prirodne i kulturne pretpostavke razvoja.

9.2. Najposjećeniji gradovi: Dubrovnik, Split, Šibenik, Trogir, Zadar, Rijeka, Pula i brojni Hrvatski otoci