1. Gastronomija
1.1. Primorska kuhinja: Istra i Kvarner
1.1.1. škampi, lignje i školjke
1.1.2. pršut sa sirom i maslinama
1.1.3. riblja juha, riblji gulaš, škampi na buzaru, bijeli i crni rižot s plodovima mora
1.1.4. jela s tjesteninom i mesom pripremljena uz dodatak slavnih tartufa
1.1.5. vina: Malvaziju iz Buja, Porečki Cabernet, Sauvignon i Merlot kao i Teran iz Buzeta, Vrbničku žlahtinu i pjenušac Bakarsku vodicu
1.2. Primorska kuhinja: Dalmacija
1.2.1. maslinova ulja, jake loze, likeri i travarice
1.2.2. svježa morska riba, mekušci i školjke
1.2.3. pršut i janjetina
1.2.4. žabe, jegulje i riječni rakovi
1.2.5. mediteransko voće, suhe smokve, grožđice, bademe, med, jaja, ravioli, mandulat, smokvenjak, paprenjaci
2. Reljef
2.1. Krš - specifičan tip reljefa u/na topljivim stijenama (vapnenac, dolomit).
2.1.1. -reljefni oblici u kršu na površini su: škarpe, kamenice, ponori, kanjoni, uvale, polja u kršu, ponikve i krške zaravni
2.1.1.1. -polja u kršu: Sinjsko, Imotsko, Kosovo i Vrgorsko polje
2.1.1.2. -krške zaravni: porječje Krke s Čikolom, porječje Cetine i u jugozapadnoj Istri
2.1.1.3. -planine: Učka, Velebit, Dinara, Promina, Svilaja, Mosor, Biokovo i Sniježnica
2.1.2. -reljefni oblici u podzemlju: špilje i jame
2.1.2.1. -jama: Lukina jama
2.2. Fliš - nastali u mekšim sedimentima koji čine nepropusne naslage smještene između vapnenačkih krških uzvišenja - flišna pobrđa i udoline
2.2.1. -u unutrašnjoj Istri
2.2.2. -Ravni kotari, Kaštela
2.2.3. -otoci: Krk, Prag, Rab, Brač
2.3. Dalmatinski tip obale
2.3.1. -usporednost otoka i obale
2.3.2. -klifovi - strme vanjske obale naših otoka
3. Vode
3.1. -rijeke - Jadranski slijev - relativno kratke, naglašenih padova i malobrojni pritoci
3.1.1. -Dragonja, Mirna, Raša, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva
3.1.2. -vrulje - Velebitski kanal, Kaštelanski zaljev i Makarsko primorje
3.2. -jezera
3.2.1. -prirodna: Vransko jezero kod Biograda, Vransko jezero na otoku Cresu, Baćinska jezera, Crveno i Modro jezero
3.2.2. -umjetna: jezero Peruča
4. Prirodnu i kulturnu baštinu
4.1. -Prirodna baština - uključuje ljepotu i očuvanost prirode, klimatska obilježja te biljni pokrov i životinjske zajednice nekog prostora
4.1.1. -Nacionalni park - zakonom proglašeno područje velike vrijednosti
4.1.1.1. Paklenica
4.1.1.2. Mljet
4.1.1.3. Kornati
4.1.1.4. Brijuni
4.1.1.5. Krka
4.1.2. -Park prirode
4.1.2.1. Biokovo
4.1.2.2. Telašćica
4.1.2.3. Učka
4.1.2.4. Vranjsko jezero kod Biograda
4.1.2.5. Lastovsko otočje
4.2. -Kulturna baština - ukupnost iz prošlosti sačuvanih i njegovanih kulturnih dobara koja imaju povijesnu, estetsku i znanstvenu vrijednost
4.2.1. Dioklecijanova palača u Splitu
4.2.2. stara gradska jezgra Dubrovnika
4.2.3. Eufrazijeva bazilika u Poreču
4.2.4. stara gradska jezgra Trogira
4.2.5. katedrala sv. Jakova u Šibeniku
4.2.6. Starogradsko polje na Hvaru
5. Jadransko more
5.1. -Ime, položaj i veličina
5.1.1. -Mare Adratico/Jadransko more ili kraće Jadran
5.1.2. -s ostatkom Sredozemnog mora povezan je Otrantskim vratima
5.1.3. -duljina oko 870 km, a širina 160 km
5.1.4. -površina oko 138 000km2
5.1.5. -ima 1242 otoka, otočića, hridi i grebena
5.2. -Svojstva mora
5.2.1. -temperatura: Jadran je toplo more čija temperatura vode u najdubljim slojevima nikada ne pada ispod 11°C , tijekom ljeta površinska temperatura kreće između 22 i 25 °C
5.2.2. -slanoća: Jadran je slano more, prosječne slanosti 38‰.
5.2.3. -prozirnost: Slanoća i temperatura utječu na prozirnost. Jadran je velike prozirnosti.
5.2.4. -boja: Na boju utječu naoblaka, dubina vode, sastav morskoga dna, količina planktona i kut pod kojim se promatra površina vode. Jadran je intenzivne plave boje.
5.3. -Gibanja mora
5.3.1. -morske struje - horizontalna gibanja morske struje
5.3.2. -plima i oseka - iznose od 25 cm do 80 cm
5.3.3. -valovi - posljedica djelovanja vjetra
6. Klima
6.1. Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom
6.1.1. -sjeverozapadni dijelovi
6.1.2. -dijelovi Istre, Kvarner, Ravni kotari...
6.2. Sredozemna klima s vrućim ljetom
6.2.1. -obala s početnom točkom grada Zadra
6.2.2. -južni otoci
6.2.3. -vruća i suha ljeta, a zime blage i vlažne
6.3. Insolacija - prosječno 2400 i 2700 sunčanih sati
6.4. Vjetrovi
6.4.1. -Bura - hladan, uglavnom suh vjetar sjeveroistočnog vjetra, puše na mahove
6.4.2. -Jugo - topao i uglavnom vlažan vjetar, jak i ravnomjeran vjetar
6.4.3. -Maestral - mala brzina i donosi lijepo i sunčano vrijeme
7. Stanovništvo
7.1. -stara nalazišta na otocima Hvaru, Korčuli i Visu
7.2. -Dalmacija pokazuje stalni porast broja stanovnika, Istra i Kvarner porast broja stanovništva u 19. i 20. stoljeću
7.3. -Primorska Hrvatska - 18 159 km2, 1 345 069 broj stanovnika, 74 gustoća stan./km2
7.4. -najgušće naseljeni dijelovi oko regionalnih središta
7.5. -središta i makroregije
7.5.1. -Split - makroregijalno središte
7.5.2. -Splitska makroregija - Dubrovnik, Zadar, Šibenik, Split
7.5.3. -Riječka makroregija - Pula
8. Gospodarstvo
8.1. -ribarstvo - riblov, uzgoj morskih organizama, njihova prerada i trgovina ribom i morskim prizvodima
8.1.1. -tisućljetna tradicija ribarstva
8.1.2. -najstarija i najrazvijenija aktivnost
8.2. -marikultura - umjetni uzgoj ribe i školjaka
8.2.1. -Malostonski zaljev, Limski kanal, Novigradsko more, okolica Pule i Šibenski zaljev
8.3. -solane - tradicionalna gospodarska grana
8.3.1. -Ston, NIn i otok Pag
8.4. -brodogradnja - industrijska proizvodnja brodova
8.4.1. -Pula, Rijeka, Kraljevica, Mali Lošinj, Split, Trogir, Korčula, Rijeka, Dubrovnik, Zadar
8.5. -morske luke - putnički i robni promet
8.5.1. -Rijeka, Pula, Zadar, Šibenik, Split i Ploče
8.6. -industrija i industrijske regije
8.6.1. -aluminsijska industrija - na području Šibenika
8.6.2. -metalna industrija - Rijeka, Pula, Knin, Split
8.6.3. -tekstilna, grafička i elektroindustrija - Split, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Pula
8.6.4. -tekstilna i prehrambena industrija - i u manjim središtima
8.6.5. -cementna industrija - Solin, Pula i Umag
8.6.6. -kamen - vadi se na Braču, kod Pazina i Benkovca
8.6.7. -Splitska industrijska regija i Riječka industrijska regija
8.7. -poljoprivreda
8.7.1. -maslinarstvo - veća pozornost - Korčula, Brač, Hvar, okolica Splita i Šibenika
8.7.2. -vinogradarstvo - razvijeno duž cijelog primorja - u okolici Buja i Poreča, iz okolice Zadra, Šibenika, Imotskoga, Splita, kao i s otoka Korčule, Hvara, Brača i poluotoka Pelješca
8.7.3. -uzgoj voća i povrća - višnja maraska, bademi, smokve, rogači i agrumi - Istra, Ravni kotari, Kašteli, delta Neretve i u Konavlima