Primorska Hrvatska

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Primorska Hrvatska by Mind Map: Primorska Hrvatska

1. Reljef

1.1. Polja u kršu

1.1.1. Sinjsko polje, Imotsko polje, Kosovo polje kod Knina i Vrgovsko polje.

1.2. Krške zaravne

1.2.1. Porječje Krke s Čikolom,porječje Cetine i jugozapadna Istra.

1.3. Planine

1.3.1. Učka, Velebit(Vaganski vrh), Dinara, Svilaja, Mosor, Biokovo, Promina i Sniježnica.

1.4. Vrste tla

1.4.1. Crvenica i smeđe tlo

1.5. Flišne udoline

1.5.1. Unutrašnjost Istre, otoci Krk, Rab, Pag, Konavle i Ravni kotari

1.6. Lesne zaravni

1.6.1. Otoci Susak, Unije te Ravni kotari

1.7. Biljni pokrov

1.7.1. Hrast crnika, makija, bor i bukva

1.8. Kultivirane biljke

1.8.1. Masline, smokve, agrumi i vinova loza

2. Klima

2.1. Umjerno topla vlažna klima s vrućim ljetom

2.1.1. Dio Kvarnera, oblani dio Istre i veći dio Dalmacije

2.2. Sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom(klima masline)

2.2.1. Otoci Dalmacije i obalni dio Dalmacije

2.3. Umjereno topla vlažna s toplim ljetom

2.3.1. Unutrašnjost Istre, dio Kvarnera i dio Dalmacije

2.4. Padaline

2.4.1. One su važan klimatski element

2.4.1.1. Najviše je padalina tijekom zime i jeseni, a najmanje tijekom ljeta

2.5. Temperature

2.5.1. Tijekom siječnja temperatura je između 4 i 6°C

2.5.1.1. Temperature u srpnju dostižu i do 26°C

2.5.1.1.1. Ljeta su vruča a zime ugodne

2.6. Vjetrovi

2.6.1. Bura, Jugo i Maestral

3. Vode

3.1. Rijeke

3.1.1. Nadzemne tekućice

3.1.1.1. Dragonja, Mirna, Raša, Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva

3.2. Prirodna jezera

3.2.1. Vransko jezero pokraj Biograda, Vransko jezero na otoku Cresu, Baćinsko jezero kod Ploča, Crveno i Modro jezero kod Imotskog,

3.3. Ponornica

3.3.1. Pazinčica

3.4. Vransko jezero kod Biograda

3.4.1. Najveće hrvatsko jezero

3.4.1.1. Proglašen Parkom prirode

3.5. Vransko jezero kod Cresa

3.5.1. Dublje od Vranskog jezera na Biogradu, ali i manje.

3.6. Umjetno jezero

3.6.1. Jezero Peruča na Cetini,

4. Stanovništvo

4.1. Nacionalna struktura Primorske hrvatske

4.1.1. Srednja Dalmacija i Sjeverno hrvatsko primorje ima 95% Hrvatskog stanovništva

4.1.1.1. U Istri ima mnogo Talijana

4.2. Vjerska struktura Primorske hrvatske

4.2.1. 95% ljudi je katolika

4.2.1.1. Osima katoličke vjeroispovijesti u Primorskoj Hrvatskoj imamo ljude drugih vjeroispovijesti

4.3. Spolna struktura Primorske hrvatske

4.3.1. Više je žena nego muškaraca

4.3.1.1. To je zbog ratova u prošlosti

4.4. Dobna struktura Primorske hrvatske

4.4.1. Više je starijeg stanovništva nego malđeg

5. Gospodarstvo

5.1. Ribarstvo

5.1.1. Najstarija čovjekova aktivnost u Primorskoj hrvatskoj

5.1.1.1. Tvornice za preradu ribe su : Adria, Mirna i Mardešić

5.2. Marikultura

5.2.1. Uzgoj ribe i školjaka

5.2.1.1. Marikultura se odvija u Malostonskom zaljevu, Limskom kanalu, okolici Pule i Šibenskom zaljevu

5.3. Solane

5.3.1. Najstarije solane su na otocima Brijunima

5.3.1.1. Najveća je Paška solana

5.3.2. Osim tih solana imamo još solane u Stonu i Ninu

5.4. Morske luke

5.4.1. Rijeka je najveća luka u Hrvatskoj

5.4.1.1. Ostale morske luke koje imamo su u:Splitu, Šibeniku, Puli i Zadru

5.5. Brodogradnja

5.5.1. Prva brodogradilišta su izgrađena u Puli, Rijeci, Kraljevici i Malom Lošinju

5.5.2. Riječko brodogradilište se zove"3.maj" Pulsko"Uljanik" i Splitsko"Brodosplit"

5.6. Industrija

5.6.1. U primorskoj hrvatskoj osim ribarstva razvijena je i industrija

5.6.1.1. Aluminijska industrija smještena je u području Šibenika

5.6.1.1.1. Metalna industrija nalazi se u Rijeci, Puli, Kninu i Splitu

5.7. Industrijske regija

5.7.1. To su Riječka i Splitska industrijska regija

5.8. Poljoprivreda

5.8.1. Melioracije

5.8.1.1. Poboljšavanje tla isušivanjemi ili navodnjavanjem

5.8.1.1.1. Melioracija se odvija u Istri, u okolici Biograda i u delti Neretvi

5.8.2. Maslinarstvo, Vinogradarstvo i voćarstvo

5.8.2.1. Maslinarstvo se odvija na otocima Korčuli, Braču i Hvaru

5.8.2.1.1. Poznata istarska vina su proizvedena u okolici Buja, Poreča, Zadra, Čibenika, Splita, Imotskog kao i otoci Korčula, Hvar i Brač

5.9. Turizam

5.9.1. Turizam je jako bitan faktor zarade u Primorskoj hrvatskoj

5.9.1.1. On donosi Primorskoj hrvatskoj najveći prihod

6. Prirodna i kulturna baština Primorske hrvatske

6.1. Prirodna baština

6.1.1. Nacionalni parkovi

6.1.1.1. Paklenica, Mljet, Kornati, Brijuni i Krka

6.1.2. Parkovi prirode

6.1.2.1. Biokovo, Telašćica, Učka, Vransko jezero kod Biograda i Lastovo otočje

6.2. Kulturna baština

6.2.1. Split

6.2.1.1. Dioklecijanova palača

6.2.2. Dubrovnik

6.2.2.1. Zidine, Stradun, crkva sv.Vlaha

6.2.3. Trogir

6.2.3.1. Stara gradska jezgra

6.2.4. Poreč

6.2.4.1. Eufrazijeva bazilika

6.2.5. Šibenik

6.2.5.1. Šibenska katedrala

6.2.5.1.1. Sagradio ju je Juraj Dalmatinac

6.2.6. Hvar

6.2.6.1. Starogradsko polje

6.2.7. Sinj

6.2.7.1. Sinjska alka

6.2.8. Pula

6.2.8.1. Pulska arena

7. Gastronomija

7.1. Maslinarstvo

7.1.1. Korčula, Hvar i Brač

7.2. Vinogradarstvo

7.2.1. Buja, Poreč, Zadar, Šibenik, Split, Imotski, Korčula, Hvar i Brač

7.3. Voćarstvo

7.3.1. Istra, Kašteli, delta Neretve i u Konavlima

7.4. Proizvodnja agruma

7.4.1. Najpoznatija je delta Neretve, dubrovačko primorje i otoci

7.5. Kulinarstvo

7.5.1. Istarska supa