1. Drugi korak je planiranje zdravstvene njege
1.1. Utvrđivanje prioriteta
1.1.1. Pacijentova percepcija važnosti i težine problema
1.1.1.1. Mišljenje pacijenta o važnosti i težini problema je odlučujuće
1.1.1.2. Uvažavanje mišljenja pacijenta- odraz profesionalnosti
1.1.2. Hijerarhija osnovnih ljudskih potreba
1.1.3. Mogućnosti rješavanja problema
1.2. Definiranje ciljeva
1.2.1. Ciljevi moraju biti: -jasno formulirani kako bi ih pacijent i drugi članovi tima za zdr. njegu razumjeli -odnositi se na pacijenta (a ne na intervenciju) -dovoljno specifični da omoguće evaluaciju -sadržavati razinu i vrijeme postignuća
1.2.2. Osobine ciljeva
1.2.2.1. Kratkoročni (treba ih postići unutar nekoliko minuta, sati ili dana
1.2.2.2. Srednjeočni (postižu se za nekoliko dana)
1.2.2.3. Dugoročni (postižu se unutar nekoliko tjedana, mjeseci)
1.2.3. Relevantnost ciljeva
1.2.3.1. Moraju biti važni, smisleni i primjenjivi u pacijentovu životu
1.3. Planiranje intervencija
1.3.1. Vrste intervencija
1.3.1.1. SAMOSTALNE INTERVENCIJE -intervencije za koje medicinskoj sestri nije potrebna uputa ili dogovor s drugim zdr. djelatnicima MEĐUZAVISNE AKTIVNOSTI -zahtijevaju dogovor s drugim zdr. djelatnicima ZAVISNE AKTIVNOSTI -med. sestra ih samostalno provodi, ali ih propisuju drugi zdr. djelatnici
1.3.2. Osobine intervencija
1.3.2.1. Važne su one utemeljene na znanju, individualizirane, usklađene s planom, realne, sa što manje neželjenih učinaka
1.4. Plan zdr. njege
1.4.1. Vrste planova
1.4.1.1. Individualizirani - prazni obrasci u koje med. sestra unosi sve potrebne informacije (dijagnoze, ciljeve, intervencije i evaluaciju) -sadrže suvišne informacije i potiču kreativnost medicinske sestre te izrada zahtijeva puno vremena
1.4.1.2. Standardizirani -izrađuju se za bolesnike određene dobi koji boluju od neke bolesti -olakšavaju rad i komunikaciju među med. sestrama -omogućuju najvišu razinu kvalitete -ne potiču kreativnost -njega postaje rutinska
1.4.1.3. Modificirani -predstavljaju svojevrsni kompromis između individualiziranih i standardiziranih planova
2. Treća faza je provođenje zdr. njege
2.1. Validacija plana
2.1.1. Ocjena valjanosti i točnosti plana, te odobrenje njegove primjene
2.1.1.1. Potrebno je ocijeniti: -jesu li prikupljeni podaci značajni, odražavaju li holistički pristup -je li dijagnoza adekvatna (iz područja zdr. njege) -jesu li prioriteti logično utvrđeni (s obzirom na pacijentovu percepciju,medicinske spoznaje, hijerarhiju potreba...) -proizlaze li ciljevi iz problema -jesu li intervencije proizašle iz uzroka problema -imaju li intervencije sve osobine (utemeljenost na znanju, realnost...) -jesu li intervencije odabrane na osnovi predloženih kriterija (mogućnost postizanja više ciljeva,ugodnost...) -je li plan zdr. njege usklađen s cjelokupnim planom zdr. skrbi
2.2. Analiza uvjeta za provođenje zdr. njege
2.2.1. Neki činitelji: -modeli organizacije, osoblje za zdr. njegu, opremljenost zdr. ustanove
2.2.1.1. Važna potreba za procjenom osposobljenosti osoblja
2.2.2. Najčešće je glavna sestra odgovorna
2.3. Realizacija plana
2.3.1. Planom je predviđeno što i tko u pojedinoj smjeni treba učiniti
2.3.2. Formula poželjnog načina primjene planova zdr. njege- KKK-EEE
2.3.3. Kontinuirana procjena pacijentovog stanja
2.3.3.1. Formalno i neformalno prikupljanje podataka
2.3.3.1.1. Formalno-predviđa se planom zdr. njege, dio kontinuirane evaluacije
2.3.3.1.2. Neformalno- prate se različiti aspekti pacijenotva stanja
2.3.4. Kritička primjena plana
2.3.4.1. Praćenje djelotvornosti psotupaka i uočavanje novih problema
2.3.5. Ovlaštenost za promjenu plana
2.3.5.1. Osposobljenje više med. sestre
2.3.6. Nadzor nad provođenjem
2.3.6.1. Provodi li se plan pravilno? Može li edukacija osoblja poboljšati provođenje plana? Bi li nova oprema pomogla u poboljšanju kvalitete zdr. njege? Osiguravaju li pismeni i usmeni oblici komunikacije kontinuitet zdr. njege?
2.3.7. Neformalna edukacija pacijenta
2.3.7.1. Glavne metode: -osobni primjeri -pravilno provođenje različitih intervencija i usputna objašnjenja
2.3.7.2. Formalna edukacija obuhvaća različite metode poučavanja (prezentacija, analiza teksta, demonstracija, vježbanje...)
3. Posljednja, četvrta faza je evaluacija zdr. njege
3.1. Kontinuirana evaluacija je trajno praćenje pacijentova stanja. Završna evaluacija je jednokratna, uključuje informacije prikupljenje tijekom trajne procjene
3.2. Evaluacija cilja
3.3. Dijelovi evaluacijskih tvrdnji
3.3.1. Obuhavća: -uvid u postavljene ciljeve -analizu pokazatelja postignuća -utvrđivanje pacijentovog aktualnog zdr. stanja -usporedbu pacijentovog aktualnog zdr. stanja i predviđenog ponašanja -opis (ne)postignutog
3.3.2. Trajna evaluacija (cilja) usmjerena je uočavanju nedjelotvornosti provedene zdr. njege i njenoj reviziji
3.3.2.1. Obuhvaća: opis pacijentovog stanja i ponašanja, reakcije na proveden postupke, komentare o provedenim postupcima te datum i potpis med. sestre
3.3.3. Završna evaluacija je jednokratna i vrši se na dan predviđenog postignuća cilja
3.3.3.1. Obuhvaća: konstataciju je li cilj postignut, opis zdr. stanja, datum evaluacije, potpis med. sestre
3.4. Evaluacija plana zdr. njege
3.4.1. Obuhvaća: -ponovna procjena pacijentovog stanja -ponovno planiranje -provođenje novog plana -ponovna evaluacija
3.4.1.1. Ponovno planiranje obuhvaća: -utvrđivanje prioriteta na novoj listi problema -usklađivanje ciljeva s novom situacijom -planiranje novih intervencija za stare i nove probleme
3.5. Otpusno pismo
3.5.1. Kod otpusta bolesnik mora dobiti 2 otpusna pisma- jedno koje piše liječnik, a drugo med. sestra
3.5.1.1. Kratak i jasan prikaz zdr. njege određenog bolesnika tijekom hospitalizacije
3.5.1.2. Preporuke za nastavak njege
4. Sistem međusobno povezanih koraka u rješavanju zdr. problema bolesnika
5. Prvi u nizu koraka je utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom
5.1. Podaci se dijela na:
5.1.1. objektivne (dobiveni mjerenjem)
5.1.2. subjektivne (intervju i promatranje)
5.2. Analiza podataka obuhvaća:
5.2.1. reviziji (provjeru cjelovitosti)
5.2.2. interpretaciju (objašnjenje)
5.2.3. validaciju (provjera točnosti, testiranje)
5.3. PRIKUPLJANJE PODATAKA
5.3.1. Tri izvora:
5.3.1.1. primarni (sam bolesnik)
5.3.1.2. sekundarni (druge osobe)
5.3.1.3. tercijarni (dokumentacija)
5.3.2. Tehnike prikupljanja podataka -intervju -promatranje bolesnika -mjerenje -analiza dokumentacije
5.3.3. INTERVJU
5.3.3.1. Cilj- prikupiti specifične podatke o pacijentu u svrhu prepoznavanja problema i planiranja zdr. njege
5.3.3.2. Mora: -doprinijeti stvaranju pozitivnog odnosa između pacijenta i medicinske sestre -omogućiti pacijentu da dobije potrebne informacije -pomoći sestri pri utvrđivanju potrebe i načina prikupljanja podataka
5.3.3.3. Obzirom na strukturu
5.3.3.3.1. struktuirani (standardizirani)
5.3.3.3.2. nestruktuirani (slobodni)
5.3.3.4. Faze:
5.3.3.4.1. Početak -upoznavanje, objašnjenje svrhe, stvaranje pozitivne klime -obraćanje pozornosti na halo-efekt (prvi dojam o osobi)
5.3.3.4.2. Tijek -struktirani plan (prikupljanje verbalnih informacija i praćenje neverbalnog ponašanja)
5.3.3.4.3. Završetak -najava -sažimanje rečenog
5.3.3.5. Na uspješnost intervjua utječu okolinski činitelji te osobine sudionika
5.3.3.5.1. prikladna prostorija, isključeni telefon, intimna klima, paravan ukoliko je potrebno, pozitivna motivacija
5.3.4. Vrste podataka: 1. subjektivni - objektivni 2. činjenice - interpretacija 3. sadašnji i raniji podaci
5.3.4.1. 1. ono na što se bolesnik žali - subjektivni ono što zdr. djelatnik može uočiti - objektivni
5.3.4.2. 2. činjenice- rezultati dobiveni mjerenjem interpretacije- tumačenje činjenica
5.3.4.3. 3. uvid u prijašnje stanje omogućuje razlikovanje od normalnog
5.3.5. Prvi stupanj -kod prijema -kratki intervju -pregled od glave od pete -informacije za izradu zdr. njege za prvih 24-48 sati
5.3.6. Anamneza- skup podataka što ih bolesnik daje liječniku o svome životu i stanju prije oboljenja
5.3.6.1. Drugi stupanj -uzima se unutar 24-48 sati -osigurava većinu podataka za iradu dugoročnijeg plana zdr. njege
5.3.7. Skupine podataka za planiranje zdr. njege
5.3.7.1. Opći - zdr. stanje, bolesti, znanje, uvjeti kod kuće
5.3.7.2. Identifikacijski - ime i prezime, dob, bračno stanje, zanimanje
5.3.7.3. Specifični -uobičajne stanje i zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba
5.3.8. OBRASCI ZDRAVSTVENOG FUNKCIONIRANJA
5.3.9. -percepcija i održavanje vlastitog zdr. stanja -prehrana -eliminacija -aktivnost -spavanje, odmor -kognitivno-perceptivne funkcije -percepcija samog sebe -uloga i odnosi s drugima -seksualna aktivnost -sučeljavanje sa stresom -vrijednosti i stavovi -fizikalni pregled -ostalo (što pacijent želi dodati)
5.3.10. Pomagala kod prikupljanja su struktuirani obrasci i upitnici i skale za procjenu (Knoll, Norton-dekubitus, Glasgow koma skala)
5.3.11. Podatke je nakon njihovog prikupljanja potrebno provjeriti sa pacijentom
5.3.12. Moguće greške pri analizi podataka: analiza pogrešno povezanih podataka, pogrešna interpretacija, usmjerenost samo na sadašnje stanje ili samo na jedan problem, prihvaćanje prve hipoteze bez provjere ostalih
5.3.13. Nakon prikupljenih i analiziranih podataka definira se sestrinska dijagnoza
5.3.13.1. Dijagnoza je potrebna zbog: -olakšavanja komunikacije -definiranja sadržaja rada -poticanja dokumentiranja zdr. njege
5.3.13.2. PES model
5.3.13.2.1. Daje specifičnu i cjelovitu informaciju o pacijentovom stanju
5.3.13.3. Vrste problema u PZNJ
5.3.13.3.1. 1. Aktualni problemi -trenutno prisutan u bolesnika, zahtijeva intervencije 2. Potencijalni problemi -još nije prisutan ali će se pojaviti ako izostanu preventivne mjere. Zahtijeva intervencije usmjerene prevenciji. 3. Vjerojatni problemi -definira se kada nema dovoljno podataka. Zahtijeva nastavak procjene stanja pacijenta. 4. Konačni problemi -može se na osnovu prikupljenih podataka sa sigurnošću utvrditi.