Živčani sustav

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Živčani sustav by Mind Map: Živčani sustav

1. tijelo živčanih stanica

2. Podjela

2.1. Prema smještaju u tijelu

2.1.1. CNS - središnji

2.1.1.1. Veliki mozak

2.1.1.1.1. Dvije polutke/hemisfere

2.1.1.1.2. Moždana kora

2.1.1.1.3. Čeoni, tjemeni, zatiljni, sljepoočni režanj i prednji mozak

2.1.1.1.4. Unutrašnjost mozga

2.1.1.2. Mali mozak

2.1.1.2.1. Nalazi se u potiljku

2.1.1.2.2. Stražnji dio lubanje, ispod velikog mozga

2.1.1.2.3. Siva tvar izvana, bijela tvar u unutrašnjosti

2.1.1.2.4. Kora izbrazdana s paralelnim vijugama I udubinama

2.1.1.2.5. Živčanim nitima povezan s velikim mozgom preko produžene moždine I periferijom tijela

2.1.1.2.6. Uloge:

2.1.1.3. Međumozak

2.1.1.3.1. Talamus

2.1.1.3.2. Hipotalamus

2.1.1.4. Moždano deblo

2.1.1.4.1. Između velikog i malog mozga

2.1.1.4.2. produžena moždina

2.1.1.4.3. Most/pons

2.1.1.5. Leđna moždina

2.1.1.5.1. Siva tvar unutra, bijela izvana

2.1.1.5.2. Smještena u kanalu kralježnice

2.1.1.5.3. Provođenje informacija između mozga I perifernog živčanog sustava

2.1.1.5.4. Refleksne reakcije

2.1.1.5.5. Siva tvar

2.1.1.5.6. Informacije iz ostatka tijela dolaze stražnjim korijenom u leđnu moždinu tamo se info obrađuju, nalaze se sinapse, I nakon toga info kad se obradi putuje natrag u organe pomoću drugog spinalnog živca koji izlazi iz prednjeg korijena

2.1.1.5.7. Uloge

2.1.2. periferni

2.1.2.1. živci

2.1.2.1.1. osnovna funkcionalna jedinica

2.1.2.1.2. snop živčanih vlakana obavijenih ovojnicom

2.1.2.1.3. 12 pari moždanih živaca

2.1.2.1.4. 31 par moždinskih (spinalnih) živaca

2.2. prema djelovanju

2.2.1. tjelesni/voljni/somatski

2.2.2. autonomni/vegetativni

2.2.2.1. Simpatikus i parasimpatikus

2.2.2.2. Omogućuje održavanje sustava u homeostazi

3. Građa

3.1. Neuron

3.1.1. živčane stanice

3.1.1.1. ne dijele se

3.1.2. građa

3.1.2.1. dendriti

3.1.2.1.1. kratki živčani nastavci

3.1.2.1.2. primaju signal

3.1.2.2. tijelo živčane stanice

3.1.2.2.1. unutar - jezgra

3.1.2.2.2. obrađuje informacije

3.1.2.3. mijelinska ovojnica

3.1.2.3.1. Schwerove stanice

3.1.2.3.2. renvierova suženja

3.1.2.4. akson/neurit

3.1.2.4.1. odašilje signale

3.1.3. Tipovi

3.1.3.1. Osjetilni ili senzorički – receptori za primanje podražaja

3.1.3.1.1. Mehanoreceptori

3.1.3.1.2. Nocireceptori

3.1.3.1.3. Kemoreceptori

3.1.3.1.4. Elektromagnetskireceptori

3.1.3.2. Provedni neuroni

3.1.3.2.1. provode podražaje iz periferije prema leđnoj moždini I mozgu

3.1.3.3. Pokretački / mehanički neuroni

3.1.3.3.1. provode impulse iz mozga I leđne moždine do mišića koji pokreću kontrakciju

3.2. Glija stanica

3.2.1. hrane živčane stanice

3.2.2. mogu se dijeliti

3.2.3. potpomažu, štite, izoliraju neurone

3.2.4. kontroliraju izvanstanični prostor oko neurona

3.3. krvne žile

4. prenošenje živčanog impulsa

4.1. podražaj

4.1.1. aktivnost koja dovodi do promjene naboja na st. membrani

4.1.2. primaju dendriti i tijelo neurona

4.2. 2 načina prijenosa informacija

4.2.1. promjena električnog potencijala na membrani neurona

4.2.1.1. aktivni prijenos

4.2.1.2. 3 Na+ izlaze iz stanice, ulaze 2 Ka+

4.2.1.3. 3 faze

4.2.1.3.1. faza mirovanja

4.2.1.3.2. faza depolarizacije

4.2.1.3.3. faza repolarizacije

4.2.2. kemijski put - neurohormoni

4.2.2.1. Sinapsa

4.2.2.1.1. mjesto prelaska živčanog impulsa s neurona na drugi neuron ili ciljanu stanicu

4.2.2.1.2. vrste

4.2.2.2. Neurotransmiteri

4.2.2.2.1. prijenos informacije kemijski putem

4.2.2.2.2. acetilkolin, noradrenalin, serotin, dopamin, endorfin

4.2.2.3. Sinaptička pukotina

4.2.2.3.1. mjesta prelaska neurotransmitera na ciljanu stanicu

4.2.2.4. U završnim nožicama nalaze se vezikule u kojima su neurotransmiteri Zbog razlike u potencijalu oni se aktiviraju dolaze do kraja završnih nožica, otpuštaju se u sinaptičku pukotinu, na drugoj stanici postoje receptorska mjesta za neurotransmitere koji ih primaju