1. Bogata i raznolika graditeljska baština
1.1. Donžon, trokatna kula s kraja 12. i početka 13. st
1.2. Mletački kaštel
1.2.1. Kaštel iz 16. st., jednokatna je stambena građevina uz kulu
1.2.2. posljednja obitelj koja upravlja Brijunima spominje se obitelj Franzini
1.3. Gotička crkva Sv. Germana izgrađena je 1481. god. na temeljima starije romaničke crkve
1.3.1. Posvećena je pulskom mučeniku i svecu iz 3 st.
1.4. Sakristija s lopicom
1.4.1. -otvoreni trijemovi –lopice karakteristični su za srednjovjekovne istarske crkvice
1.4.2. U zidove sakristije ugrađeni su elementi nekadašnjeg crkvenog oltara stradalog u požaru krajem 19. st., kao i dvije nadgrobne ploče.
1.5. Arhelološki lokaliteti u Nacionalnom parku Brijuni | Nacionalni park Brijuni
2. Prirodna baština Nacionalnog parka Brijuni | Nacionalni park Brijuni
3. U 6. stoljeću prvi Brevona
4. KULTURNA BAŠTINA
4.1. Prvo spominjanje Briona 1421. godine
4.2. -kulturni krajolik otočja Brijuni zaštićen kao spomenik kulture
4.2.1. -evidentirano stotinjak lokaliteta i arheoloških objekata od razdoblja prvoga neolitskog naselja poluzemunica do novijih dana brijunske povijesti
4.2.2. -građeni u suhozidu od velikih blokova kamena, dok je prostor između unutrašnjeg i vanjskog lica bio zapunjen sitnim kamenjem
4.2.3. Labirintski ulaz
4.2.3.1. -ulazi su više puta dograđivani te su tako dobili oblik labirinta
4.2.4. Raskošna ladanjska vila
4.2.4.1. Gradnja vile započela je u 1. stoljeću prije Krista, a najveći sjaj dosegla je u 1. stoljeću poslije Krista. Pojedini dijelovi vile koristili su se do 6. stoljeća.
4.2.4.1.1. bogato ukrašena mozaicima, freskama, štukaturama te skupocjenim mramorom
4.2.5. Luksuzni ljetnikovac
4.2.5.1. luksuzni ljetnikovac rezidencijalno - gospodarskog karaktera s dva peristila
4.2.5.1.1. Vlasnik ove vile najvjerojatnije je bio Gaj Lekanije Bas, vlasnik radionice za proizvodnju amfora u Fažani
4.2.6. Crkva sv. Marije BAZILIKA
4.2.6.1. najdugovječnija je kršćanska građevina na otoku
4.2.6.1.1. Sagrađena je u 6. st., a brojne dogradnje i pregradnje te natpisi svjedoče o dugotrajnoj uporabi
4.2.6.2. Bazilika u doma templara
4.2.6.2.1. U 13. st. bazilika je pripadala templarima
4.2.7. Benediktinski samostan
4.2.7.1. uz baziliku nastao i benediktinski samostan
4.3. Utvrđeno brončanodobno naselje
4.4. Kamenolomi
4.4.1. Brijunski kamen upotrebljavao se i u prapovijesti kada stanovnici otočja podižu naselja na uzvisinama, tzv. gradinama, gradeći ih u tehnici suhozida
4.4.2. Dolaskom Mlečana na otočje 1331. intenzivira se iskorištavanje kamenih resursa u tolikoj mjeri da vađenje kamena postaje glavna privredna djelatnost
4.4.2.1. -kvalitetan kamen nužan za gradnju brojnih kuća, palača, crkava, mostova
4.5. Tragovi dinosaura, ostaci antike i potonjih vjekova, ljudsko djelo modernih vremena, nastanjuju ove prostore koji svoj novovjeki uzlet poznaju od 1893. godine, djelom «starog Austrijanca», industrijalca Paula Kupelwiesera, vlasnika Otočja. Mondeno ljetovalište i lječilište najviše kategorije započinje svoj rast, šireći – u vrijeme Austro-ugarske i Italije - glas širom Europe i svijeta, do prekida u godinama drugog svjetskog rata.
5. GEOGRAFSKI POLOŽAJ
5.1. otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana
5.1.1. zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana,
5.1.1.1. Nacionalni park Brijuni oaza je veličanstvenog sklada čovjeka, biljnog i životinjskog svijeta. Na Brijunima je upisano gotovo 700 vrsta raslinja, oko 250 vrsta ptica, dok blaga mediteranska klima čini ovo mjesto ugodnim i ljekovitim. Krenuvši iz Fažane, gledana s palube, crta se zelenog otočja pretvara u Veliki Brijun, najveći od 14 otoka.
5.2. Geografski položaj Nacionalnog parka Brijuni
5.2.1. Geografski položaj - Brijuni
6. *hrvatski naziv-BRIJUNI, *talijanski naziv-BRIJONI
6.1. U doba antike, otoci su se nazivali Insulae Pullariae
6.2. -mletačko razdoblje-Brevogno, Brevono, Brevonio/Brevonis, Breoni, Dibrioni
7. PRIRODNA BAŠTINA
7.1. -obuhvaćaju otoke i okolno more s podmorjem te im ukupna površina iznosi oko 33,95 km2
7.1.1. -obale uglavnom niske i kamenite
7.1.2. horizontalne slojevitosti stijena
7.1.3. neke uvale- šljunak i pijesak
7.1.4. obuhvaća 14 otoka
7.1.4.1. Veliki Brijun Mali Brijun Sv. Marko Gaz Okrugljak Supin Supinić Galija Grunj Vanga (Krasnica) Pusti otok (Madona) Vrsar Sv. Jerolim Kozada
7.1.4.2. Brijuni su nastavak zapadne Crvene Istre
7.2. BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET
7.2.1. gotovo 80% zaštićenog prostora Nacionalnog parka Brijuni nalazi u moru
7.2.1.1. Mrijestilište riba
7.2.1.2. Od zaštićenih morskih kralježnjaka povremeno more oko Brijuna posjećuju kornjače i dupini.
7.2.1.2.1. -podmorje obiluje raznim vrstama spužvi, školjkaša, ježinaca, rakova, riba i drugim. -među ribama najzastupljeniji su lubini, orade, cipli, listovi, škarpine, ugori, zubaci, kavale…
7.2.1.3. Otočna fauna Nacionalnog parka Brijuna | Nacionalni park Brijuni
7.2.2. Zečevi, jeleni, mufloni
7.2.2.1. Autohtoni ptičji svijet
7.2.2.1.1. -galebovi i čigre ,te prorijeđene vrste vranca kukmaša
7.2.2.1.2. stanište idealno za razne vrste grmuša, slavuja, kosova, zviždaka, i drugih ptica pjevica.
7.2.2.1.3. U krošnjama borova gnijezdi se kobac, jastreb i škanjac
7.2.2.1.4. kolovozu- patke kreketaljke, zviždare i žlkičarke, ronilice, lastarke i pupčanice
7.2.2.1.5. rijetke i ugrožene vrste
7.2.3. Egzotične životinje
7.2.3.1. spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune
7.2.3.1.1. Indijski slon Lanka, ljama - južnoamerička deva
7.2.3.2. Safari park Brijuni – Wikipedija
7.2.4. posebno ugrožene vrste u Istri morska makovica, divlji krastavac, neke vrste trava , na otočju dosta zastupljene i normalno se razvijaju
7.2.4.1. Najvažnije biljne kategorije Velikog Brijuna Makija 261 ha Travnjaci 124 ha Parkovi 118 ha Šume hrasta crnike (Quercus ilex) 68 ha Šume crnike i lovora 48 ha Kulture četinara 18 ha
7.2.4.1.1. Uz crniku, nailazimo i na neke važne autohtone mediteranske florne elemente poput zelenike, planike, mirte, smrdljike i tršlje, velikog vrijesa i crnog jasena
7.2.4.1.2. -povijuše: tetivika, veprina, sparožina, bljušt, mediteranska divlja ruža.
8. Kulturno-povijesna baština Nacionalnog parka Brijuni
8.1. Geografski položaj Nacionalnog parka Brijuni
8.1.1. Croatia-top
8.2. Nacionalni park Brijuni
8.3. Brijuni – Wikipedija
8.3.1. BAJKOVITA HRVATSKA: NACIONALNI PARK BRIJUNI
8.3.1.1. Nacionalni park Brijuni prilog
8.4. Geografski položaj - Brijuni
8.4.1. Brijuni National Park - The Hidden Paradise
8.4.1.1. Brijuni Islands - National Park Brijuni , Istria , Croatia