Hrvatska književnost od 1914. do 1952.

1. PRVO RAZDOBLJE: EKSPRESIONIZAM(1914.-1928.) 1914. početak Prvog svjetskog rata 1916. Ulderiko Donadini, časopis Kokot 1917. Antun Branko Šimić, časopis Vijavica 1919. Antun Branko Šimić, časopis Juriš, Miroslav Krleža i August Cesarec, časopis Plamen 1920. Antun Branko Šimić, Preobraženja, Tin Ujević, Lelek srebra 1922. Miroslav Krleža, Hrvatski bog Mars, Tin Ujević, Kolajna 1928. atentat na hrvatske poslanike u beogradskoj Narodnoj skupštini

2. PREDSTAVNICI Antun Branko Šimić, Preobraženja Ivo Andrić, Ex Ponto, Nemiri Miroslav Krleža(ekspresionistička faza): Snijeg, Kraljevo, Pjesme 1, Pjesme 2, Pjesme 3, Hrvatski bog Mars

3. DRUGO RAZDOBLJE: PREVLAST SOCIJALNO ANGAŽIRANE KNJIŽEVNOSTI(1929.-1952.) 1928. pokrenuta Kritika u Zagrebu(časopis za socijalnu literaturu), Miroslav Krleža - Gospoda Glembajevi,U agoniji 1929. proglašena Kraljevina Jugoslavija 1931. M. Krleža - Leda, Dobriša Cesarić - Lirika 1932. M. Krleža - Povratak Filipa Latinovicza, Tin Ujević -Auto na korzu 1933. M. Krleža - Predgovor Podravskim mostima Krste Hegedušića, Tin Ujević - Ojađeno zvono, Dragutin Tadijanović - Sunce nad oranicama 1936. M. Krleža - Balade Petrice Kerempuha 1939.-1945. Drugi svjetski rat 1945. časopis Republika

4. KNJIŽEVNE VRSTE roman - realistički(socijalni realizam), modernistički(introspekcija, nove modernističke tehnike) - Povratak Filipa Latinovicza je prvi moderni roman u hrvatskoj književnosti lirska poezija - Tin Ujević, Dobriša Cesarić i Dragutin Tadijanović, najznačajnija zbirka dijalektalne poezije je Balade Perice Kerempuha

5. ANTUN BRANKO ŠIMIĆ pokrenuo ekspresionističke časopise Vijavica(1917.) i Juriš(1919.) te Književnik(1924.) Preobraženja - zbirka četrdesetak pjesama, pisane su slobodnim stihom, izraz je sažet, nema interpunkcija, zbirka počinje programatskim pjesmama Pjesnici i Moja preobraženja, središnji dio zbirke obrađuju egzistencijalne teme - pjesništvo, ljubav, smrt, odnos prema Bogu(Povratak, Ljubav, Hercegovina), zbirka završava porukama upućenim imaginarnom čitatelju(Opomena, Budući)

6. TIN UJEVIĆ najznačajniji hrvatski pjesnik u 20.st.; u svojem je pjesništvu uspješno spajao hrvatsku tradiciju s modernom europskom književnošći, zbog čega se često naziva klasikom modernizma djela - Lelek srebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojađeno zvono, Žedan kamen na studencu, Ljudi za vratima gostionice, Skalpel kaosa Oproštaj - programatska pjesma, iznosi pjesnički program mladih pjesnika, no poštuje Marulića(tradiciju) Kolajna - 48 nenaslovljenih pjesama posvećenih imaginarnoj ženi Visoki jablani - motiv visokih jablana je simbol za izdvojene pojednice koje svijet ne razumije

7. OSTALI PREDSTAVNICI Mate Balota - Dragi kamen: pjesnička zbirka na čakavštini(pjesme Dvi daske, Koza) Ivan Goran Kovačić - Dani gnjeva, Jama, Ognji i rože

8. EKSPRESIONISTIČKA POETIKA temeljni pojmovi: strah, pobuna, krik ekspresionistička poezija: motivi grada, patnje, siromaštva, rata,smrti, rastrganost zbilje izražena je rastrganošću forme, dominira slobodni stih najvažnija ekspresionističa novelistička zbirka: M. Krleža, Hrvatski bog Mars - ratna tematika se prikazuje na ekspresionistički način

9. EKSPRESIONISTIČKI ČASOPISI Ulderiko Donadini, Kokot(1916.)-kokot je borbena ptica koja najavljuje novi dan(ekspresionistički program) A.B.Šimić, Vijavica(1917.)- zahtjev za potpunim prekidom s tradicijom(ekspresionistički program) M. Krleža i A. Cesarec, Plamen(1919.) - ekspresionistički program

10. DOBRIŠA CESARIĆ pjesnik grada i svakodnevnice; u njegovoj su poeziji svakodnevne situacije i život obična čovjeka pretočeni u zaustavljive slike, u njegovom se pjesništu spaja romantičarski i modernistički doživljaj svijeta; Voćka poslije kiše, Slap, Oblak, Na novu plovidbu često piše o životu najnižih slojeva; smrt bezimena čovjeka(Balada iz predgrađa), mrtvačnica(Mrtvačnica najbjednijih), način života ljudi kojima je uskraćena toplina doma(Vagonaši) sve pjesme su refleksivne, proturječni motivi - bol, svijetlo, tuga, radost, ljubav, smrt, piše vezanim stihom

11. DRAGUTIN TADIJANOVIĆ njegova poezija je njegov intimni lirski dnevnik; tematizira svakodnevne situacije i tematizira ih na razinu poetskih slika, obilježja njegove poezije su jednostavnost, neposrednost, prividna naivnosti, jednostavan jezik, slobodan stih, ritam blizak svakodnevnom govoru u prvom dijelu stvaralaštva dominiraju zavičajne teme(rodno Rastušje), a kasnije opće teme(egzistencijalni problemi, smrt, prolaznost) Dugo u noć, u zimsku bijelu noć - sjećanje na majku, njezino iščekivanje sinova dolaska kući Večer nad gradom - asocijativno povezivanje Rastušja i Firence pjesničke zbirke - Lirika, Sunce nad oranicama, Srebrne svirale, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Prsten

12. IVO ANDRIĆ dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1961. djela - Put Alije Đerzeleza, Most na Žepi, Ankina vremena, Na Drini Ćuprija, Prokleta avlija Prokleta avlija - prikaz društva u kojem ne vlada pravni sustav, već se pojedinac kao predstavnik vlasti stavlja iznad zakona, priča i pričanje u društvenoj zajednici

13. MIROSLAV KRLEŽA hrvatski pripovjedač, dramatičar, pjesnik, esejist i književni kritičar svojim stvaralaštvom obilježio hrvatsku književnost prve polovice 20.st, najvažnija djela - Hrvatski bog Mars, Gospoda Glembajevi, U agoniji, Povratak Filipa Latinovicza, Balade Petrice Kerempuha časopisi - Plamen(1919.), Književna republika(1923.), Danas(1934.), Pečat(1939.) Baraka Pet Be - središnja novela Krležine antiratne zbirke Hrvatski bog Mars, stradavanje u ratu i tragična sudbina intelektualca u ratnim uvjetima Gospoda Glembajevi - pad obitelji Glembay, sukob Leonea i Ignjata, prvi dio dramske trilogije o Glembajevima Povratak Filipa Latinovicza - prvi moderni hrvatski roman, u središtu je lik slikara Filipa Latinovicza koji se nakon 23 godine vraća u rodni grad u potrazi za vlastitim identitetom Balade Petrice Kerempuha - prikaz hrvatske povijesti i sudbine hrvatskoga čovjeka, konkretni povijesni događaji i osobe vezani uz Seljačku bunu, tematske riječi su krv, megla i tama, antologijske pjesme - Khevenhiller, Ni med cvjetjem ni pravice, Baba cmizdri pod galgama, V megli, Na mukah