1. odnosi Đuro i
1.1. Daša
1.1.1. Đurin sluga koji živi s njime
1.1.2. "Njegov bi ga sluga Daša umolio da ustane, da se svuče, da će mu krevet raspraviti - on je to čuo, ali se dugo, dugo nije micao, ni riječi progovorio premda željaše sna"
1.1.3. "A što ćete večerati? - Ništa, ništa, pusti me!"
1.2. seoska učiteljica
1.2.1. upozna Đuru kod susjeda vlastelina na svečanoj večeri
1.2.2. nakon njihovog dugog razgovora,Đuro ostaje dobro raspoložen par dana
1.2.3. Đuro sebi ne da priliku da razvije osjećaje prema njoj zbog prošlosti koja ga proganja
1.2.3.1. "Dakle će doći! Nešto ga poticaše da se sutra u crkvi iskaže...no već kod prvih akorda stade zaboravljati i za se i sutrašnji dan..."
1.2.4. ona ga vidi u crkvi kad poludi
2. elementi
2.1. realizma
2.1.1. preživljavanje pojedinca u suvremenom društvu i sredini
2.1.1.1. nesretna sudbina i propadanje
2.1.2. psihološka karakterizacija lika
2.1.3. uglavnom kronološki slijed događaja
2.1.4. bez uljepšavanja
2.1.5. lik tip
2.2. modernizma
2.2.1. moderno strukturirarana proza
2.2.1.1. lik nije određen vanjskim zbivanjima. već unutarnjima
2.2.1.1.1. odlazak iz realnoga svijeta u fiktivni
2.2.1.1.2. individualni problem lika nema veze sa društvom
2.2.2. nova tematika
2.2.2.1. unutarnja i duhovna vizija lika u središtu
2.2.2.1.1. otkrivanje mračnih i tragičnih uspomena iz prošlosti
2.2.2.2. sužena tematika
2.2.3. nema detaljnih opisa likova i prostora
2.2.4. unutarnji monolog
2.2.5. san
2.2.6. subjektivni doživljaj svijeta
3. objašnjenje naslova
3.1. leskovarac Đuro Martić "boluje od misli na vječnost"
3.1.1. vječnost - tragična i mračna prošlost s kojom će se ponovno susresti
3.1.2. "Oh, Bože, Bože, ništa ne izgiba, ne propada, sve, sve je vječno... svjetloslika svakog trena bivstvovanja otisnuta je u svemiru..."
3.1.3. "Oh, Bože, Bože, i to je otisnuto u svemiru. Zar ću ja morati opet u to gledati?"Da, gledati u vječnosti! Grešnici, grešnici neće vidjeti ondje ništa, ništa; oni će gledati samo svoje bezdjelo, svoju žrtvu na sve vijeke vjekova..."
4. pripovjedne tehnike
4.1. pripovijedanje
4.1.1. "Đuro Martić bijaše u svojoj sobi pa si nešto pjevuckaše. Već je treći dan što ga ne ostavlja dobra volja. U četvrtak bijaše pozvan na objed k susjednomu vlastelinu: društvo ga razvedrilo i on ga poslije i zabavljaše."
4.1.2. "Polagano se otvore vrata, a na njima se pokaza kćerka gospodareva. Ona uzdrhta i htjede da se vrati, ali nije mohla. Neodlučna, oklijevajući uđe.
4.2. unutarnji monolog
4.2.1. "Ah, to je samo obmana. Sunce mora da je već osam minuta i pol za obzorjem; toliko treba dok mu svjetlo do nas dopre..."
4.3. opisivanje
4.3.1. "Sada su mu jako izbile modre žile koje su se fino razmekšale oko očiju pa se protegle preko sljepoočica i visoka čela"
4.4. pripovjedač u 3. licu
5. lik Đure Martića
5.1. moderni intelektualac
5.1.1. tip leskovarca
5.2. antijunak
5.2.1. psihološka analiza
5.2.1.1. svi događaji se odvijaju unutar njega samoga
5.2.1.2. ima "unutrašnji svemir"
5.2.1.2.1. "Vidi, vidi, po tom bi se za trideset godina vidio današnji dan nikud izginuo, propao, ah, za trideset godina vidjet će se na sjevernoj Polarnoj Zvijezdi, za pet tisuća godina u Mliječnoj Stazi...!
5.2.1.2.2. "Oh, Bože, Bože, i taj dan je u svemiru i s njime ću se gore sastati!"
5.2.1.2.3. leskovarci
5.2.1.3. opterećen samoubojstvom gospodareve kćerke s kojom se zabavljao u mlađim danima u Zagrebu
5.2.1.3.1. "Nemoj,nemoj! - zavapi očajna. - Sve si mi uzeo,sve,sve,sve..."
5.2.1.3.2. "Ona se brzo udalji,on pođe sa njom, htjede je vratiti, ali nje već ne bijaše."
5.3. seoski učitelj i crkveni orguljaš iz Druškovca
5.3.1. ... bijaše nestrpljiv,razdražljiv, pa bi znao koje dijete nazvati magaretom, bukvom.."
5.4. fizički propao
5.4.1. "..samo on suh,žut."
5.4.2. "I oči mu neprestano pogledahu na tanke noge i suhe ruke na kojima se opažaše svaka žilica..."
5.5. živio je za noć jer mu je ona donosila san
5.5.1. "On se sastajaše s pokojnicima. Bijahu to njegovi drugovi: jedan, koji je tri godine s njime redovito samo jedanput na dan jeo..."
5.6. imao je svijetlije dane kad je boravio u prirodi
5.6.1. "Tada je bio kao preporođen: udisaše duboko svježi zagorski zrak,nosnice su mu se širile,grudi nadimale, pa se zanimanjem ogledavše po krasnoj prirodi..."
6. o autoru
6.1. hrvatski učitelj i književnik iz Zagorja
6.2. 1891. u Vijencu objavljuje novelu Misao na vječnost
6.2.1. početak hrvatske moderne
6.3. uvodi u hrvatsku književnost novelu utemeljenu na psihološkoj analizi
6.4. pripovjetke: Katastrofa,Poslije nesreće
6.5. romani: Propali dvori, Sjene ljubavi
6.6. u mnoge likove uvodi autobiografske elemente
6.6.1. nije bio prihvaćan u sredinama u kojima je živio
6.6.2. kreću se po mjestima gdje je on živio i bio