ŽIVOTNA ZAJEDNICA KOPNENIH VODA

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
ŽIVOTNA ZAJEDNICA KOPNENIH VODA by Mind Map: ŽIVOTNA ZAJEDNICA KOPNENIH VODA

1. Živa bića u vodi i izvan nje

1.1. Biljke koje žive u vodi i izvan nje

1.1.1. lopoč, lokvanj, strelica, vodeni žabnjak i orašac

1.2. Životinje koje žive u vodi i izvan nje

1.2.1. kukci, pauci, vretenca, vodeni pauk, zelene žabe, gatalinke i mukači, barska kornjača, bjelouška, vidra, šišmiši

2. Živa bića na površini vode

2.1. Biljke i alge na površini vode

2.1.1. nalik livadi (sluzava, zelena prevlaka - žabokrečina) zbog prisustva zelenih algi kao npr. spirogira

2.1.2. vodena leća i nepačak

2.2. Životinje na površini vode

2.2.1. kukac: vodena kopnica; ptice: divlja patka, divlje guske, crna liska, kukmasti gnjurac;

3. Živa bića unutar vode stajačice

3.1. Biljke i alge vode stajačice

3.1.1. plankton - alge kremenjašice i cijanobakterije te papučice, bičaši i vodeni račići; biljke: vodena kuga, uvijuša i krocanj;

3.2. Životinje vode stajačice

3.2.1. najčešće ribe: šaran, som, grgeč i štuka (boja tjiela prilagođena okolišu: zelena, svijetla i/ili tamnosmeđa)

3.2.2. na listovima biljaka: puž barnjak i puž svitak

3.2.3. ostali: školjkaš bezupka, riječni rak, vodenjaci, obrubljeni kozak, bakterije

4. Korist od mora i kopnenih voda

4.1. izvor hrane (ribe, glavonošci, rakovi, alge, puževi i dr.) - sportske aktivnosti, rekreacije i medicinka lječilišta, bavljenje turizmom, dobivanje energije (izvori nafte, zemnog plina i različitih ruda), kozmetička industrija (crveni koralji, morske alge), ali i gospodarska grana (pomorstvo)

5. Onečišćenje i zaštita mora i voda na kopnu

5.1. najčešće onečišćenje otpadnim vodama je iz tvornica i iz kućanstava, onečišćenje zraka (kisele kiše);

5.2. pročistači otpadnih voda - kolektori: mehanički (filtracija), biološki(bakterije) i kemijski (kemijske tvari)

5.3. svi možemo svojim ponašanjem utjecati na očuvanje pririode (štedljivo postupanje s vodom; ne bacanjem štetnih stvari u vodu; edukacijom;

6. - nastanjeno fitoplanktonima i zooplanktnonima; - tu još žive riječni rak i riba lipljen;

7. Živa bića kopnenih voda tekućica

7.1. GORNJI TOK RIJEKE

7.1.1. velika brzina strujanja vode - temperatura vode je niska - puno kisika;

7.1.2. dno nastanjuju zelene alge i mahovine, a možemo pronaći i rakušce, hidre, puževe, virnjake te ličinke vodenih i kopnenih kukaca;

7.1.3. od većih organizama pronalazimo potočnu pastrvu;

7.2. SREDNJI TOK RIJEKE

7.2.1. smanjena brzina strujanja vode - temperatura vode ne prelazi 20 stupnjeva - manje kisika nego u gornjem toku;

7.3. DONJI TOK RIJEKE

7.3.1. voda sporije teče ili gotovo miruje - velike promjene temperatue tokom godine - manjak kisika ljeti;

7.3.2. pronalazimo fitoplanktone i vodene cvjetnjače (vodene kuge, krocanj i uvijuša) - u mulj su zakopani školjkaši bezupke i raznilike trokuptnjače - od riba pronalazimo deverike, šarana, štuku, smuđ, som i crvenperku;

8. Živa bića obalnog područja

8.1. Biljke obalnog područja

8.1.1. trave : šaš, rogoz, trska; žuta (barska) perunika

8.2. Životinje obalnog područja

8.2.1. kukci, žabe i mali sisavci

8.2.2. ptice močvarice: roda, siva čaplja, žličarka, bukavac - zbog nestanka staništa sve ptice močvarice su ugrožene i zakonom zaštićene;

9. Povezanost organizama u kopnenim vodama

9.1. hranidbeni lanac: proizvodađači (stvaraju hranu), potrošači (troše gotovu hranu) i razlagači (razlažu uginule organizme i vraćaju sve osnovne tvari u prirodu)

9.2. jedna vrsta dio je više hranidbenih lanaca, pa u prirodi promatramo hranidbene mreže

9.3. hranidbena piramida: prikazuje bojnost pojedine vrste /skupine i njezinu potrebu za hranom i energijom