1. JEDNOSTAVAČNE VRSTE
1.1. GLASOVIRSKA MINIJATURA
1.1.1. Obično su skladbe u DVODIJELNOM ili TRODIJELNOM obliku pjesme, jedonstavne ili složene
1.1.2. MEDIJSKE LINIJE * Nerijetko su lirskog ugođaja * Melodijske linije su vokalnog karaktera npr. NOKTURNO, USPAVANKA, ROMANSA, SERENADA, POEMA, LEGENDA...
1.1.3. Skladatelji i izvođači: Robert Schumann, Franz Schubert, Frederic Chopin i Franz Liszt --> stvaraju novi glasovirski stil profinjene i bogate izražajnosti
1.1.4. * Kratke skladbe koje traju samo nekoliko minuta * Nastaju zbog potrebe skladatelja da izrazi ugođaj trenutka i sklonost programnosti * Izvode se na intimnijim koncertima, u građanskim salonima ili pri amaterskom kućnom muziciranju
1.2. SIMFONIJSKA PJESMA
1.2.1. Jednostavačno programno orkestralno djelo * Nastala u 19. stoljeću * Nastojanje romantičara za zbližavanjem raznih grana umjetnosti
1.2.2. Prihvačali su ih skladatelji navionalnih smjerova jer su njome mogli opisati povijesno-nacionalni sadržaj
1.2.3. Obično slobodno oblikovana jer skladatelji najčešće oblikuju tijek skladbe ovisno o izvanglazbenim sadržaju
1.2.4. * Ime i definirani oblik simfonijske pjesme dao je Franz Liszt * Napisao je 12 simfonijskih pjesama većinom nadahnut djelima velikih pjesnika: V. Hugo, A. de Lamartinea, W. shakespearea, F. Schillera, J.W. Goethea i G.G. Byrona
1.2.4.1. Osim njega izraziti predstavnici bili su Richarf Strauss i Bedrich Smetana
1.3. SOLOPJESMA
1.3.1. * Glazba za glas i glasovir (vokalno-insteumentalne vrste) idealna za promjenu raspoloženja * skladateljima izuzwtno omiljena vrsta --> simbol romantizma
1.3.2. * uloga glasovira može se usporediti s orkestrom u romantičkoj operi- nadopunjuje i opisuje ono što se ne može izraziti riječima: PRELUDIJ (stvara opći ugođaj pjesme), INTERLUDIJ (melodija između strofe koju glasovir izvodi), POSTLUDIJ (glasovir izvršava svojevrsni komentar)
1.3.3. Skladatelji uglavnom Njemci: Robert Schumann, Franz Schubert, Johannes Brahms, Hugo Wolf Lied (ivode se na izvornom jeziku zbog povezanosti riječi i glazbe)
1.3.3.1. Često se povezuje u cikluse--> zbirke u kojoj su skladbe povezane zajedničkom tehnikom
1.4. KONCERTNA UVERTIRA
1.4.1. * U 17. stoljeću postojala su dva tipa uvertire: FRANCUSKA (polagani-brzi-polagani) i TALIJANSKA ( brzi-polagani-brzi) * Početkom 18. stoljeća talijasnke uvertire se izvode kao samostalna orkestralna djela --> PRETKLASICISTIČKA SIMFONIJA
1.4.2. U 18. stoljeću Gluck (uvertira ima sadržajnu vezu s operom) i Mozart
2. Trajanje stila
2.1. Glazbene značajke stila
2.1.1. MELODIJA
2.1.1.1. * Niz tonova koji čine cjelinu * Lijepa, pjevna, asimetrična, duga * U klasicizmu je imala jasnu simetričnost
2.1.2. TONAKI SUSTAV * Tonalitetni sustav- dur i mol ljestvice * 7 različitih tonova
2.1.2.1. MODULACIJA * Tonalitet se često mijenja zbog nestalnosti osjećaja * Nestabilnost tonaliteta
2.1.3. ORKESTAR * skupina svirača koji zajedno izvode glazbeno djelo *I dalje podjeljeni u 4 skupine, ali ih ima više
2.1.3.1. GUDAČKA GLAZBALA * Usavršila se u 17. i 18. stoljeću * Najbrojnija su, više ih je, često donose glavne teme * Tema- osnovna glazbena misao
2.1.3.1.1. Od svih glazbenika traži se veći VIRTTUOZITET, zahtjevnost skladbi
2.1.3.2. UDARALJKE * U klasicizmu timpani * Veći beoj udaraljki- čelista, ksilofon, gong, zvona i činele
2.1.3.3. LIMENI PUHAĆI * Sve značajnija uloga * Povećava se broj postojećih- trublja, trombon, rog * Dodaju se nova- tuba
2.1.3.4. DRVENI PUHAĆI * Nove boje jer se pojavljuju nova glazbala * Picolo, eng. rog, kontrafagot * Usavršavaju se mehanizmi te glazbala postaju pokretljiva
2.1.4. METAR ILI MJERA
2.1.4.1. * Nastaje ravnomjernim ponavljanjem uzorka koji se sastoji od jedne teške dobe i jedne ili više lakih doba * Mijenja se tijekom skladbe * Skladatelji nacionalnih skola preuzimaju iz tradicijske glazbe nepravilne mjere
2.1.5. RITAM
2.1.5.1. * Niz tonova stanki različitog ili istog trajanja * Nemiran, usitnjen do kratkih notnih vrijednosti
2.1.6. HARMONIJA
2.1.6.1. Skladatelji koriste DISONANTNE AKORDE (stvaraju napetost, bogatiji su), ALTERIRANE AKORDE (daju boje)
2.1.6.2. * Akordska struktura skladbe * Harmonijom se također opisuje raspoloženje (napetost i smirenje)
2.1.7. DINAMIKA
2.1.7.1. * Glasnoća izvođenja * Klasične dinamičke krajnosti nisu dovoljne za potrebe romantičke bujnosti te koriste ffff i pppp uz čest crescendo i decrescendo
3. Glazba i društvo
3.1. Skladatelji prestaju skladati po narudžbama- aamostalni umjetnici
3.2. Cilj im je bio ostaviti nešto za buduće generacije
3.3. DEMOKRATIZACIJA GLAZBE- glazba postaje dostupna svima
3.3.1. Nosilac kulture postaje građanstvo
3.3.1.1. Kućno muziciranje postaje popularno i javljaju se nove glazbene vrste: klavirska minijatura i solo pjesme.
3.4. Osnivaju se brojni orkestri, amaterski zborovi i operna kazališta npr. Londonsko filharmonijsko društvo i Bečka filharmonija
3.4.1. Zabavna glazba, jačanje nacionalne svijesti
3.4.2. Nacionalni stil u glazbi i programnost
4. Opće značajke stila
4.1. ZNANSTVENA MISAO
4.1.1. Doba industrijske revolucije (otkriće parnog stroja) koje je svakako utjecalo i na glazbu tog doba
4.1.1.1. otkriće FONOGRAFA ( aparat za snimanje zvuka) te glazba dosiže nova dimenzija
4.2. ROMANTIČKI POGLED NA SVIJET
4.2.1. Romantičari traže nadahnuće u prirodi, fantaziji, dalekoj prošlosti i egzotičnim krajevima.
4.2.2. Prevladava individualizam, emocije u mašta te subjektivnost i osjećajnost
4.2.2.1. Osjećaji romantičkih skladatelja su bol, patnja, bezizlaznost i usamljenost.
4.2.3. Buntovni pokret mladih
4.2.4. Kao posljedica Francuske revolucije stvara se osjećaj nacionalnog identiteta.
4.3. FILOZOFSKA MISAO
4.3.1. Dolazi do razilaženja između znanosti i filozofije
5. Glazbene vrste Romantizma
5.1. VIŠESTAVAČNE VRSTE
5.1.1. SIMFONIJA
5.1.1.1. Sadržajno je bogatija i duža (zbog toga se sklada manji broj sinfonija)
5.1.1.2. * Uglavnom su ASOLUTNE, ali ima i PROGRAMNIH (Berlioz, Liszt) * Mijenja se uobičajeni broj (4) i raspored stavaka
5.1.1.3. Koristi se most, atacca i cikločnost u užem smislu kako bi se ujedinilo duže trajanje
5.1.1.4. Orkestar je veći (puhače zamjenjuju gudači, premda su gudači i dalje najbrjniji) i veći je broj udaraljki
5.1.2. ROMANTIČKA SUITA
5.1.2.1. * Modest Petrovič Musorgski: Slika izložbe, promenada * Skladatelj je bio inspiriran izvanglazbenim sadržajem, a nadahnula ga je izložba njegovog prijatelja
5.1.2.2. Dnugi način nastanka suite --> iz baleta te spaja najzanimljivije ulomke iz glazbe za veća scenska djela (balet, opera, drama)
5.1.3. KONCERT
5.1.3.1. * Glazbena vrsta koja u romantizmu nije doživjela velike promjene * I dalje je cilj pokazati virtuozitet solista
5.1.3.2. * Ostaje trostavačan, tempo je duži od klasičnog * Ravnopravniji je dijalog između orkestra i solista u iznošenju tema (osnovna glazbena misao) * Najčešće se pišu za violinu i glasovir
5.1.3.3. * Felix Mendelssohn: Koncert za violinu i orkestar e-modu * Petar Iljič Čajkovski: Koncert za klavir i orkestar u b-molu
6. Opera
6.1. * Pišu se opere serije i buffe * Nastaju nove vrste opere: nacionalna, realistična, veristička
6.2. OPERNI REALIZMA I VERIZAM
6.2.1. * Modest Petrovič Musorgski: Boris Godunov * Beorges Bizet: Carmen * Giacomo Puccini: Tosca
6.2.2. * Nastale pod utjecajem književnog naturalizma * Naturalističkim djelima dominiraju: ljubomora, mežnja, zavist, nevjera, osveta * Opere najčešće završavaju tragično
6.3. TALIJANSKA OPERA
6.3.1. * Belcanto- stil koji ističe ljepotu tona i vokalnu tehniku virtuoznim pasažama i ukrasima * Sve je podređeno raspjevnoj vokalnoj liniji
6.3.2. * Giocchino Rossini: Seviljski brijač * Vicenzo Bellini: Norma
6.4. NACIONALNA OPERA
6.4.1. libreto je na narodnom jeziku, a radnja obično događa u prirodi, na selu ili značajnim pov. mjestima
6.4.2. Carl Maria von Weber: Strijelac vilenjak; Aleksandar Borodin: Knez Igor, Vatroslav Lisinski: Porin