Hrvatski jezik u 20. stoljeću

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Hrvatski jezik u 20. stoljeću by Mind Map: Hrvatski jezik u 20. stoljeću

1. Hrvatski jezik u Austrougarskoj Monarhiji

1.1. -utjecaj političkih prilika u koijima se Hrvatska nalazila na razvitak jezika

1.2. -hrvatski jezik postao je službeni jezik 1847. godine ali se na Hrvate vršio pritisak da prihvate mađarski jezik kao materinski

1.3. -Hrvati se ujedinjuju u zajedništvu s srbima te prihvaćaju jezično zajedništvo sa srpskim jezikom

2. Hrvatski jezik u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca

2.1. -nakon raspada Austrougarske Monarhije 1918. godine osnovana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

2.2. -prvi službeni jezik bio je srpsko-hrvatsko-slovenački, a zati srpskohrvatski

2.3. -u školstvu, sudstvu, državnoj, vojnoj i policijskoj upravi koristio se srpski jezik

3. Hrvatski jezik u Banovini Hrvatskoj i NDH

3.1. -poboljšan je položaj hrvatskoga jezika u školstvu i državnoj upravi

3.2. -početkom Drugoga svjetskoga rata osnovana je Nezavisna Država Hrvatska

3.3. -osnovan je Hrvatski državni ured za jezik čiji je zadatak bio brinuti se o čistoći hrvatskoga jezika i uklanjati srpske riječi iz hrvatskoga jezika

4. Hrvatski jezik u SFRJ

4.1. -hrvatski jezik bio je zakonski ravnopravan s srpskim, slovenskim i makedonskim

4.2. -u upotrebi je ponovno prevladao srpski jezik kojim su se koristile državne službe, upravna, vojna i policijska administracija diplomacija

5. Polovicom pedesetih godina 20. stoljeća

5.1. Održan je Novosadski dogovor 1954. godine na kojemu je odlučeno da je službeni jezik jedan s dvama načinima izgovora, a zvao se srpskohrvatski i hrvatskosrpski.

5.2. Ćirilica i latinica bila su 2 ravnopravna pisma.

6. U Zagrebu i novome sadu 1960. godine bio je objavljen Pravopis hrvatskosrpskoga književnoga jezika/Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika u izdanju Matice hrvatske i Matice srpske, a 1967. godine objavljen je Rječnik.

7. Mnogi hrvatski jezikoslovci, književnici i kulturni djelatnici nisu bili zadovoljni zbog nametnanja srpskog nazivlja i prevlasti srpskih riječi te su svoje nezadovoljstzvo izrazili u dokumentu pod nazivom Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koji je objavljen 17. ožujka 1967. godine u časopisu Telegram.

8. 1970. godine tiskan je Hrvatski pravopis autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša no policija je zaplijenila sve tiskane primjerke. Samo je jedan primjerak spašen jer je bio odnesen u London. Tamo je 1971. godine tiskan pa je dobio ime Londonac.

9. Godine 1974. izdan je Rječnik hrvatskoga i srpskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića, a 1986. godine izdan je Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika istih autora.