DUŠIKOVA SKUPINA ELEMENATA

1. SVOJSTVA

1.1. 1.Kemijska:

1.1.1. Svi elementi imaju 5 elektrona u valentnim ljuskama: 2 elektrona nas podljusci i 3 nesparena elektrona do podljuska. Potrebno je im 3 elektrona kako bi postigli pravilo okteta u valentnoj ljucii, te su s tim pretvarani trovalentni. najvažniji elementi iznad skupina dušika (N), koji su kao dvoatomna molekula, glavni sastav zraka, i fosfor (P), koji, uz dušik, ima ključnu ulogu za sav život na zemlji.

1.2. 2.Fizikalna:Dušikova skupina sastoji se od dva nemetala (jedan plinovit, drugi krut), dva polumetala, i jednog metala. Svi su elementi krutog agregatnog stanja pri sobnoj temperaturi osim plinovitog dušika. Dušik i bizmut, iako su u istoj skupini, imaju izraženo različita fizikalna svojstva. Na sobnoj temperaturi, na primjer, dušik je proziran nemetalni plin, dok je bizmut srebrna krutina izraženih metalnih svojstava

2. OSTALI ELEMENTI

2.1. ARSEN je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol As, atomski (redni) broj mu je 33, a atomska masa mu iznosi 74,92160.Arsen se nalazi u dvije alotropske modifikacije: sivi i žuti arsen. Postojaniji je oblik sivi ili metalni arsen.Arsenovi spojevi su kumulativni otrovi.

2.2. Bizmut je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Bi, atomski (crveni) broj ima 83, a atomska masa iznosi 208,98040.

2.2.1. Bizmut je mekan i krt, crvenkast ili srebrnobijel teški metal niska tališta (271 ° C). Elemenatni bizmut se obično koristi za izradu slitine niskog tališta s kadmijem i kositrom. Pri skrućivanju se širi (kao voda), pa se staklena kugla napunjena tekućim bizmutom rasprsne kad se bizmut skrutne. Zbog toga svojstva kao i zbog toga što vjerno reproduciraju najfinije konture predložene, upotrebljavaju se za dobivanje vrlo jasnih otisaka. Bizmut je najčešće dijamagnetičan od svih metala, a termička je provodnost, osim živi, ​​manja.

3. FOSFOR

3.1. Fosfor je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol P, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762.Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar. Pojavljuje se u tri alotropske modifikacije: kao bijeli, crveni i crni fosfor.

3.2. Bijeli fosfor (P4) Da bi poluprozirno bio, bezbojna krutina koja je vremenski poželjna zbog formiranja stabilnosti konfiguracije crvenog fosfora u tragovima. Čuva se ispod vode. Na zraku pokazuje kemiluminiscenciju i pirofornost, gorući otprilike na oko 2.750 Celzijevih stupnjeva na zraku toplijeg od 30 stupnjeva .. Fosforescencija, koja je kao i fosfor dobila ime po grčkim riječima Φωσφόρος, posvećena je drukčijem procesu i nije odgovorna za svoje svijetljenje.

3.3. Crveni fosfor (P4 (n)) je krutina koja nijansa boje varira između crvene i ljubičaste i ovisne o veličini čestica. Stabilan je na suhom zraku, a na vlažnom je nakon par godina namoči fosfornom kiselinom. Dobiva se dugotrajnim grijanjem bijele fosfore na temperaturi iznad 260 ° C, bez nazočnosti zraka. Praktično je netopljiv u svim otapalima. Zapaljiv je i tijekom gorenja djelomice prelazio u bijelu modifikaciju. Njegova polimerna lančana molekula sastavljena je od molekule P4.

3.4. Ljubičasti fosfor može dobiti popuštanje (proces suprotan kaljenje) crvenog fosfora iznad 550 ° C tokom jednog dana. 1865. godine Hittorf je otkrio da je moguće iskristalizirati iz taline olove. Nije otrovan

3.5. Crni fosfor ima složenu, polimernu, slojevitu strukturu sličnog grafita, poluvodičkih svojstava, nastanak kao crveni fosfor, zagrijavanje bijelog fosfora bez pristupa zraka, ali pod visokim tlakom od 12000 do 35000 bara, ovisno o temperaturi. Predstavlja još složeniju polimernu molekulu iz crvenog fosfora i postojan je samo pri visokom tlaku. Na zraku su prekinuli tankim slojem fosforne kiseline zbog čega je on teško zapalio od ostalih izmjena. Nije otrovan.

4. DUŠIK

4.1. Dušik je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol N, atomski (redni) broj je 7, a atomska masa iznosi 14,0067.Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.Ovaj plin nije toksičan u elementarnom stanju, ali može izazvati gušenje ako istisne kisik iz pluća. Toksična djelovanja se javljaju kod zaranjanja na većim dubinama te se zbog toga u smjese za disanje stavlja drugi plin.Dušik ne gori i ne podržava gorenje. Nešto je lakši od zraka i slabo je topljiv u vodi, te kemijski inertan. Pri temperaturi od -195,8 °C plinoviti dušik se ukapljuje i to je ujedno njegovo vrelište. Zbog svoje slabe topljivosti možemo ga hvatati pod vodom. Elementarnom je dušiku svojstvena izrazita kemijska neaktivnost temeljena na velikoj stabilnosti dvoatomnih molekula dušika, koja se može objasniti teorijom molekulskih orbitala.