1. PLURALIZAM STILOVA
1.1. impresionizam
1.2. ekspresionizam
1.3. neoklasicizam
1.4. neoromanitam
1.5. jazz
2. GLAZBENE ZNAČAJKE
2.1. melodija
2.1.1. zamjenjuju ju pojedinačni tonovi
2.1.2. tonovi ravnopravni, sve češći alterirani tonovi
2.2. harmonija
2.2.1. postaje složenija
2.2.2. akordi nositelji zvukovnih boja
2.3. tonalitetnost
2.3.1. uvode stare ljestvice
2.3.2. kromatska i cjelotonska ljestvica se pojavljuju kao nove ljestvice
2.4. ritam
2.4.1. poliritmija
2.4.2. sinkope i složene ritmiičke figure
2.5. mjera
2.5.1. mješovite mjere
2.5.2. horizontalni i vertikalni polimetar
2.6. zvukovne boje
2.6.1. instrumenti sviraju na granicama mogućnosti
2.6.2. uvode se instrumenti poput pisaće mašine, poklopaca...
2.6.3. prepariraju instrumenti - preparirani klavir
3. HRVATSKI SKLADATELJI
3.1. Jakov Gotovac
3.2. Blagoje Bersa
3.3. Dora Pejačević
3.4. Krsto Odak
3.5. Josip Štalcer Slavenski
4. EKSPRESIONIZAM
4.1. osobni dojam vanjskog svijeta, cilj prikazati istinu
4.2. 1905.-1925., Austrija i Njemačka
4.3. druga Bečka škola (Schonberg, Webern, Berg)
4.3.1. Anton Webern
4.3.1.1. kratkoća, mirnoća i koncentracija glazbenih izraza
4.3.1.2. aforizmi
4.3.1.3. punktualizam
4.3.2. Alban Berg
4.3.2.1. dvanaestonska tehnika - povremeno koristio i zvukovlje tonaliteta
4.3.3. Schonberg
4.3.3.1. 3 faze skladanja
4.3.3.2. prvi uvodi atonalitet i dodekafoniju
4.4. predstavnici: Igor Stravinski i Bela Bartok
5. NEOROMANTIZAM
5.1. Igor Stravinski
5.1.1. rusko razdoblje - utjecaj ruskog folklora
5.1.2. neoklacističko razdoblje - uzor su Pergolesi, Bach i Mozart
5.1.3. napustio tonalitet - dvanaestonska tehnika
5.2. skladatelji odlaze na selo, snimaju izvorni zvuk prastarih narodnik pjesama
5.3. nastoje ujediniti narodnu glazbu sa suvremenim jezikom
5.4. nacionalna opera u Hrvatskoj
5.4.1. idealiziraju seoske običaje i život
5.4.2. Franjo Kuhač
5.4.3. Jakov Gotovac (Ero s onoga svijeta)