Bakteriologija
by Denis Toplek
1. Bakterije s obzirom na uvjete rasta
1.1. aerobi - trebaju kisik
1.2. anaerobi - ne trebaju kisik
1.3. fakultativni anaerobi ( koriste kisik ako je prisutan, no rastu i bez njega)
1.4. mikroaerofili (5 – 6 % kisika)
2. AEROBNE BAKTERIJE
2.1. gram – negativni koki (Neisseria meningitidis, neki sojevi mogu rasti i anaerobno)
2.2. gram – pozitivni bacili – Bacillus spp, Listeria, Erysipelothrix, Nocardia, Streptomyces - rikecije
3. ANAEROBNE BAKTERIJE
3.1. sporogeni anaerobi – najčešći uzročnici infekcija egzogeni patogeni - mogu biti i dio normalne flore, te sudjelovati i u endogenim anaerobnim infekcijama
3.2. asporogeni anaerobi – dio normalne flore endogeni oportunistički patogeni – često sinergizam s fakultativnim anaerobima koji istovremeno uzrokuju infekciju
4. FAKULTATIVNO ANAEROBNE BAKTERIJE
4.1. gram – pozitivni koki:
4.2. stafilokoki – ( Staphylococcus aureus, koagulaza negativni stafilokoki-KNS)
4.3. streptokoki - (BHS – A, Streptococcus pneumoniae)
4.4. enterobakterije - ( E. coli, Klebsiella spp. Proteus spp., Enterobacter spp., Serratia spp., Salmonella spp.)
4.5. Mycoplasma spp (kapnofilne bakterije)
4.6. Gardnerella spp
5. MIKROAEOROFILNE BAKTERIJE
5.1. Campylobacter spp
5.2. Helycobacter pylori
5.3. Haemophilus spp
6. Gram pozitivne i negativne bakterije
6.1. gram pozitivna - deblji sloj peptidoglikana gram negativna - tanji sloj peptidoglikana
7. Povijest
7.1. Robert Hook, 1655. - prvi mikroskop, termin stanica
7.2. Antonie van Leeuwenhoek - leće za povećivanje 300x
7.3. Louis Pasteur, 1859. - rabies vakcina
7.4. Robert Koch Koschov bacil, antrax, želatina, agar
7.5. Zlatna era bakteriologije
7.5.1. - otkriveni uzročnici difterije, tifusa, gonoreje, tetanusa, kolere, tuberkuloze, dizenterije, sifilisa
7.5.2. Alexandar Fleming, 1928 - Penicilin