1. Hemofilija
1.1. Žene nose gen
1.1.1. Rijetko oboljuju
1.2. X^b uzrok je bolesti
1.3. Nemogućnost normalnog zgrušavanja krvi
2. Spolno vezano nasljeđivanje
2.1. Thomas Hunt Morgan
2.1.1. Eksperimenti na vinskoj mušici
2.1.1.1. Velik broj potomaka
2.1.2. Otkrio spolno vezano nasljeđivanje
2.1.2.1. Uglavnom se odnosi na kromosom X
2.1.3. Mužjak bijelih očiju i ženka crvenih
2.1.3.1. 3/4 s crvenim, 1/4 s bijelim očina
2.1.3.1.1. Potvrda Mendelovih zakona
2.2. Autosomi
2.2.1. Jednaki kod oba spola
2.2.2. Dolaze u parovima
2.2.3. Spolni kromosomi
2.2.3.1. Geni za spol jedinke
2.2.3.2. Muški XY
2.2.3.3. Ženski XX
2.3. Mužjaci su heterozigotni
2.3.1. Ženske su homozigotne
2.4. Kariotip
2.4.1. Parovi kromosoma u metafazi
2.4.1.1. Stalan oblik
2.4.1.1.1. 22 para
2.5. Spolno vezani geni
2.5.1. Na istom spolnom kromosomu
2.6. Daltonizam
2.6.1. Sljepoća za boje
2.6.1.1. Ne razlikuju crvenu ili zelenu
2.6.2. Žene: dominantni ili recesivni homozigoti
2.6.2.1. Ili heterzoigoti
2.7. Mišićna distrofija
2.7.1. Mutacija gena na kromosomu X
3. Mutacije
3.1. Iznenadne promjene nasljedne tvari
3.2. Genske(točkaste) mutacije
3.2.1. U tjelesnim ili spolnim stanicama
3.2.2. Somatske mutacije
3.2.2.1. Nije nasljedno
3.3. Onkogeni
3.3.1. Upravljaju rastom stanica
3.4. Supresori
3.4.1. Koče diobu stanica
3.5. Germinativne mutacije
3.5.1. Utjecaj na gensku varijabilnost
3.6. Spontane i inducirane
3.6.1. Supstitucija, adicija i delecija
3.7. Mutageni
3.7.1. 1. Ionizirajuća zračenja
3.7.1.1. 2. Neionizirajuća zračenja
3.8. Kronosomske anomalije
3.8.1. Mutacije na kromosomu
3.9. Strukturne promjene kromosoma
3.9.1. Delecija, duplikacija, inverzija i translokacija
3.10. Euploidija
3.10.1. Svi kromosomi u setu
3.10.2. Monoploidi i poliploidi
3.11. Aneuploidija
3.11.1. Pojedini kromosomi u setu
3.11.2. Autosomi
3.11.2.1. Downov, Edwardov i Patauov sindrom
3.11.3. Spolni kromosomi
3.11.3.1. Turnerov i Klinefelterov sindrom
4. Genetika virusa i bakterija
4.1. Virus
4.1.1. Molekula DNA/RNA i proteinski omotač
4.1.2. Podjela
4.1.2.1. 1. Tip nukleinske kiseline
4.1.2.2. 2. Prema značajkama kapside
4.1.2.3. 3. Prema veličini i obliku
4.1.2.4. 4. Prema tipu organizma na kojem parazitiraju
4.1.3. Obligatni paraziti
4.2. Život bakteriofaga
4.2.1. Litički
4.2.1.1. Sposobnost izazivanja bolesti
4.2.2. Lizogeni
4.2.2.1. Ugrađivanje svoje DNA u kromosom domaćina
4.2.2.1.1. Profagi
4.3. Bakterije
4.3.1. Prokariotske stanice
4.3.1.1. Prstenasta DNA, ribosomi, plazmatska membrana i stanična stijenka
4.3.2. Podjela
4.3.2.1. 1. Prototrofi
4.3.2.2. 2. Auksotrofi
4.4. Genofor
4.4.1. Genski materijal prokariota i virusa
4.5. Rekombinacija
4.5.1. Kombiniranje genskog materijala 2 jedinki u genomu jedne
4.5.2. Mehanizmi: transformacija, konjugacija i transdukcija
5. Geni infektivnih čestica
6. U citoplazmi papučice
6.1. Čestice kappa, Mu čestice i sigma-virus
7. Nasljeđivanje po Mendelu
7.1. Čista linija
7.1.1. Ponavljanje iste karakteristike kod potomaka
7.2. Dominantno i recesivno svojstvo
7.3. Monohibridno križanje
7.3.1. Praćenje jednog svohstva
7.3.2. Omjer 3:1
7.4. Aleli
7.4.1. Na oba homologna kromosoma
7.4.2. Homozigot
7.4.2.1. Isti aleli
7.4.2.1.1. AA ili aa
7.4.3. Heterozigot
7.4.3.1. Različiti aleli
7.4.3.1.1. Aa ili aA
7.5. Lokus
7.5.1. Položaj gena na kromosomu
7.6. Mendelovi zakoni
7.6.1. 1. Zakon o jednoličnosti generacije F1
7.6.1.1. Križanje homozigotnih roditelja
7.6.1.1.1. Međusobno jednaki potomci
7.6.2. 2. Zakon segregacije u generaciji F2
7.6.2.1. Konstantni omjeri
7.6.2.1.1. Jedna biljka-AA
7.6.2.1.2. Druga biljka-aa
7.6.2.1.3. U F2 omjer je 3:1
7.6.3. 3. Zakon neovisnog nasljeđivanja
7.6.3.1. Slučajno raspoređivanje
7.7. Dihibridno križanje
7.7.1. Praćenje 2 svojstva
7.7.2. Neovisno nasljeđivanje karakteristika
7.7.3. Omjer 9:3:3:1
7.8. Trihibridno križanje
7.8.1. Praćenje 3 svojstva
7.8.2. 8 fenotipova i 27 genotipova
7.8.3. Omjer 27:9:9:9:3:3:3:1
7.9. Testno križanje
7.10. Intermedijarno križanje
7.10.1. Nema dominacije i recesivnosti
8. Vezani geni
8.1. Genska karta
8.2. Geni koji se zajedno nasljeđuju
8.2.1. Djelomična vezanost
8.3. Pokus na vinskim mušicama
8.3.1. 2 svojstva
8.3.1.1. Boja tijela i duljina krila
8.3.2. Geni na istom autosomu
8.3.3. Siva mušica dugih krila i crna mušica kratkih krila
8.3.3.1. Tri sive dugih i jedna crna kratkih krila
8.3.4. Razlog: križno povezivanje
8.3.4.1. U 1. Mejotičkoj diobi: nema novih gena, a ne brišu se stari
8.4. Potpuna povezanost
8.4.1. Svi se geni s jednog kromosoma nasljeđuju zajedno
8.4.2. Kod dihibridnog nastaje omjer 1:1
8.5. Kromosomatska teorija
9. Citoplazmatsko nasljeđivanje
9.1. Nasljeđivanje gena u citoplazmi
9.1.1. Majčinsko nasljeđivanje
9.2. Pigmentacija kod svih zigota
9.3. Carl Correns
9.3.1. Utvrdio funkciju kloroplasta
9.3.2. Noćurke
9.3.2.1. Lišće s grane ženskog dijela cvijeta
9.3.2.2. Muška biljka nema utjecaj
9.4. Varijegacija
9.4.1. Blijedi ili išarani listovi
9.5. Kloroplastna DNA
9.5.1. Gola, kružna molekula DNA
9.6. Mitohondrijski geni nasljeđuju se od majke
9.6.1. U mitohondrijskoj DNA nema križanja
9.7. Plazmidi
9.7.1. Nalaze se u bakterijama i eukariotskoj stanici
10. Genetika čovjeka
10.1. Monogenska svojstva
10.1.1. Nasljeđivanje preko jednog para alela
10.2. Poligenska svojstva
10.2.1. Određena većim brojem gena
10.3. Kodominantni aleli I^A i I^B
10.4. Rodoslovlje
10.4.1. Prikaz rodbinskih odnosa
10.5. Incest
10.5.1. Odnosi između obitelji
10.6. Autosomne nasljedne bolesti
10.6.1. Dominantne i recesivne
10.6.2. Huntingova bolest
10.6.2.1. Gen je dominantan
10.6.2.1.1. Depresija, drhtavica, izlijevi bijesa itd.
10.7. Poligenske nasljedne bolesti
10.7.1. Kontrola više gena
10.7.1.1. Šećerna bolest, multipla skleroza, alkoholizam, bolesti srca itd.
10.8. Ljudski genom
10.8.1. Točan slijed triju milijardi baza DNA
10.9. Tumori
10.9.1. Novoizraslina koja nije pod kontrolom organizma