Barok u europskoj i hrvatskoj književnosti

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Barok u europskoj i hrvatskoj književnosti by Mind Map: Barok u europskoj i hrvatskoj književnosti

1. Trajanje

1.1. od početka 17. st. do 2. polovice 18. st.

1.2. pojavljuje s nakon renesanse i označuje njezinu suprotnost

2. obješnjavanje pojma

2.1. pojam barok potječe od španjolske riječi baruecco ili portugalske barocco koja označuje biser nepravilna oblika

2.2. u 18. st. taj se izraz upotrebljava kao pogrdna oznaka za likovnu umjetnost 17. st. (prekomjerna kićenost)

2.3. potkraj 19. st. naziv barok gubi pogrdni prizvuk i upotrebljava se kao naziv za prevladavajući umjetnički stil u 17. st.

2.4. u pojedinim je književnostima barok ostvaren kao zaseban stil

2.4.1. gongorizam u Španjolskoj

2.4.2. mantrizam u Italiji

3. Društveno-povijesni kulturni kontekst

3.1. nova znanstvena otkrića

3.1.1. Johannes Kepler (1571. - 1630.), njemački astronom i matematičar o eliptičnom gibanju planeta.

3.1.2. time je srušio teorije i vjerovanja da se planeti oko Sunca gibaju po kružnicama

3.2. reformacija

3.2.1. vjerski i društveni je pokret koji je nastao u Europi tijekom 16. st.

3.2.2. Martin Luther 31. listopada 1517. godine iznio godine je svojih 95 teza protiv indulgencija (plaćenih oprosta)

3.2.3. svoje teze oglasio je na vratima crkve u Wittenbergu

3.3. protureformacija

3.3.1. pojam označuje mjere KatoličkeCrkve protiv reformacije

3.3.2. važan je Tridentski koncil (od 1530. do 1545.) na kojem su donesene odluke o redu i disciplini unutar crkve s ciljem povratka poljuljanoga povjerenja vjernika

3.3.3. među donesenim su mjerama: indeks zabranjenih knjiga, oživljavanje inkvizicije i borba protiv hereze te osnivanja isusovačkoga crkvenoga reda koji se najviše bavio organizacijom školstva i izdavačkom djelatnosti

4. opća obilježja barokne književnosti

4.1. zaokupljenost književnim izrazom (formom)

4.2. sklonost pretjeranomu ukrašavanju, kićenosti i pretjerivanju

4.3. naglašena religioznost i misticizam; podvojenost duha i tijela; nesklad, nemir

4.4. težnja za neobičnim, začuđujućim, proturječnim, alegoričnim i i simboličnim

4.5. često se brišu granice između sna i jave i fikcije

4.6. prolaznost svega materijalnoga

4.7. MANIRIZAM - književni stil koji teži da djelo učini izražajno i značenjski složenim, često i uz neobične postupke

5. tipične barokne stilske figure

5.1. končeto

5.1.1. stilski postupak koji se temelji na vještini pronalaženja sličnosti među pojavama i predmetima koji naizgled nemaju ništa zajedničko

5.2. apostrofa

5.2.1. figura izravnoga obraćanja nekomu ili nečemu

5.3. metafora

5.3.1. preneseno značenje utemeljeno na sličnosti

5.4. antiteza

5.4.1. navođenje suprotnosti i suprostavljenoga zbivanjaposredba suprotnosti, služi isticanju

5.5. hiperbola

5.5.1. preuveličavanje radi naglašavanja

5.6. paradoks

5.6.1. proturječna misao

5.7. retoričko pitanje

5.7.1. posebna vrsta pitanja na koje se ne očekuje odgovor

5.8. paralelizam

5.8.1. figura ponavljanja istih sintaktičkih predložaka u rečenicama i stihovima; ponavljanje istoga slijeda riječi

6. predstavnici

6.1. europska književnost

6.1.1. U Italiji djeluju Giambattista Marino (Ljudski život)i Torquato Tasso (Aminta). Luis de Gónora (Zvjezdani sat i Ura na zvoniku) i Pedro Calderón de la Barca (Život je san).

6.2. hrvatska književnost

6.2.1. U Dubrovniku i Dalmaciji ističu se Ivan Gundulić,Ivan Bundić Vučić, Ignjat Durđevići JunijePalmotić

6.2.2. Na području Banovine Hrvatske djeluje ozaljski književni krug čiji su predstavnici ,među ostalima, Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan

6.2.3. U Slavoniji djeluje Antun Kanižlić, a Juraj Habdelić predstavnik je kajkavskoga književnog kruga