KAKO I ZAŠTO ŽIVA BIĆA DIŠU

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
KAKO I ZAŠTO ŽIVA BIĆA DIŠU by Mind Map: KAKO I ZAŠTO ŽIVA BIĆA DIŠU

1. Disanje biljaka

1.1. Autotrofni organizmi procesom fotosinteze proizvode hranu (šećer glukozu) pri čemu se oslobađa kisik. Svi procesi koji se odvijaju uz prisutnost kisika su aerobni procesi, a bez prisutnosti kisika anaerobni procesi. Bolja iskoristivost hranjivih tvari te oslobađanje više energije događa se u aerobnim uvjetima.

1.2. ijelo višestaničnih algi, steljka, nema oblikovana tkiva ni organe. Disanje je algi stoga vrlo jednostavno. Difuzijom izmjenjuju plinove preko cijele površine tijela, a kisik se dalje citoplazmom dovodi do mitohondrija u kojima se događa proces staničnog disanja. Jednostanični autotrofni protoktisti dišu na isti način kao i njihovi heterotrofni srodnici. Kisik i ugljikov(IV) oksid se izmjenjuju difuzijom preko stanične membrane.

1.3. Najjednostavniji jednostanični organizmi su bakterije. Mogu živjeti u aerobnim ili anaerobnim uvjetima dok neke vrste preživljavaju i u jednim i u drugim uvjetima. Ovisno o skupini kojoj pripadaju, bakterije dišu na različite načine. One koje se razvijaju i žive u uvjetima s kisikom energiju dobivaju procesom nalik staničnom disanju (događa se na membranama bakterijske stanice jer one nemaju mitohondrije). Kod njih se izmjena plinova obavlja difuzijom putem membrane. One bakterije koje ne trebaju kisik za dobivanje energije također izmjenu plinova vrše membranom, a samu energiju dobivaju procesom vrenja. Količina oslobođene energije u anaerobnim uvjetima je manja u odnosu na količinu oslobođene energije u aerobnim uvjetima.

1.4. Gljive nemaju posebno razvijene organe za disanje već izmjenu plinova obavljaju cijelom površinom tijela. Jednom kada kisik uđe u njihove stanice, odlazi u mitohondrije gdje procesom vrenja pomaže u razgradnji šećera. Vrenjem gljive dobivaju energiju za obavljanje svih ostalih procesa u svom organizmu. Šećer se razgrađuje do alkohola etanola i ugljikovog(IV) oksida uz oslobađanje energije. Ugljikov(IV) oksid dalje se izlučuje van iz organizma difuzijom. Proces vrenja jedan je od razloga široke uporabe jednostaničnih gljiva kvasaca jer uzrokuje dizanje tijesta pa ono postaje mekano i rahlo

2. Plućno disanje U plućima se odvija izmjena plinova između zraka u plućnim mjehurićima i krvi u kapilarama. Taj proces zovemo plućno disanje. Udahnuti zrak sadrži više kisika u odnosu na krv koja je kapilarama došla do plućnih mjehurića. Zbog te razlike, kisik difuzijom prelazi iz plućnog mjehurića u kapilaru te se veže na crvene krvne stanice koje ga prenose do svih stanica organizma.

3. Stanicno disanje- Krv obogaćena kisikom optjecajnim sustavom dolazi do svake stanice organizma. Zbog razlike u udjelu plinova, kisik iz krvi difuzijom ulazi u stanice. Po istom principu ugljikov(IV) oksid prelazi iz stanica u krv. Kisik se u mitohondrijima stanica iskorištava za oslobađanje energije iz hranjivih tvari. Taj proces zovemo stanično disanje. Glavni izvor energije u organizmu je šećer glukoza. Razgradnjom šećera, ali i drugih kemijskih spojeva iz hrane (npr. masti) oslobodit će se energija. Jedan dio energije koriste stanice za svoj rad, a drugi dio energije se oslobađa kao toplina. Pri razgradnji šećera i drugih kemijskih spojeva nastat će voda i ugljikov(IV) oksid te štetne tvari. Ugljikov(IV) oksid se optjecajnim sustavom doprema do pluća iz kojih će izdisajem biti izlučen van iz organizma. Štetne tvari će izbaciti van različiti organi ljudskog tijela.

4. Bolesti disnog sustava

4.1. Prehlada- blaza virusna bolest koja zahvaca sluznicu grla i nosa.Njezin je uzrocnik virus. Ne lijecimo ju nego ublazavamo simptome.

4.2. Gripa-Virusna bolest.Jaca je od prehlade.Simptomi su joj: bolovi u misicima,groznica i iscrpljenost.Pojavljuje si zimi tokom epidemije od gripe.Moze imati i teze posljedice.

4.3. Tuberkuloza(TBC)-smrtonosna zarazna bolest.Bolest uzrokuju razni sojevi mikobakterija.Prenosi se kapljičnim putem, zrakom, kada bolesnici s bolesti TBC, kišu,kaslju ili pljuju.Klasični simptomi aktivne TBC infekcije su kasalj,vrucica,znojenje i mrsavljenje.

4.4. Upala pluca-upala pluća je najteža akutna bolest dišnih putova uzrokovana različitim mikroorganizmima: bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima. Od upale pluća može oboljeti svatko, no češće obolijevaju osobe narušenog zdravlja uslijed različitih kroničnih bolesti i osobe starije životne dobi. Iako postoje sezonske varijacije s većom učestalošću upale pluća tijekom zimskih mjeseci od upale pluća može se oboljeti tijekom cijele godine.

4.5. Covid-19-virusna je bolest uzrokovana novim koronavirusom SARS-CoV-2., prvi slučaj oboljenja je zabilježen 17. studenoga 2019. Povodom brzog širenja ove bolesti Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju. Zabilježene su zaraze diljem zapadnog svijeta i Azijsko-pacifičkog oceana, uglavnom ljudi iz Kine, a kasnije se bolest širi diljem Europe.Uzročnik bolesti primarno se širi bliskim kontaktom najčešće kapljičnim putem kao posljedica kašljanja, kihanja ili razgovora.Uobičajeni simptomi uključuju vrućicu, kašalj, umor, otežano disanje, kratkoću daha, gubitak mirisa i okusa

4.6. Angina-Bolest krajnika kod djece.Lijeci se antibioticima ili operacijom.Nastaje kada djeca gutaju bakterije i viruse.Znakovi i simptomi angine uključuju: - jaku bol u grlu i teško gutanje - glavobolju - povišenu temperaturu i drhtavicu - umor - bolne i povećane limfne čvorove na vratu

5. Disanje covjeka

5.1. Organi

5.1.1. Nos-nos je primarni organ kroz koji ulazi zrak.Kroz noz zrak se iz okolisa zagrijava,vlazi i prociscava i cisti od necistoca.

5.1.2. dijafragma

5.1.3. zdrijelo-zrak iz nosa ulazi u zdrijelo.Zdrijelo povezuje nosnu supljinu s grkljanom i usnu supljinu s jednjakom.Kroz zdrijelo iz usta u jednjak prolazi hrana.

5.1.4. grkljan-grkljan se nalazi na prednjoj strani vrata.U grljkanu se nalaze glasnice koje sudjeluju u stvaranju glasa.Pomaze nam za konzumiranje hrane

5.1.5. dusnik-Zrak iz grkljanja ulazi u dusnik.Dusnik je cjevastog oblika s cvrstim prstenastim hrskavicama koje ga drze stalno otvorenim.Otklanja eventualne necistoce koje nos nije ocistio.Zrak iz dusnika odlazi u dvije dusnice.

5.1.5.1. dusnice-granaju se u sve manje ogranke koji zrak odvode do najsitnij dijelova pluca

5.1.6. Pluca-dio disnog sustava koji je zaduzen za izmjenu plinova.Nalaze se u prsnom kosu,obavijena je poplucnicom i sastoje se od dva plucna krila.Pluca izgradjuju plucni mjehurici(alveole).Procesom difuzije plinovi se izmjenjuju.

6. Disanje zivotinja

6.1. Kraljeznaci

6.1.1. Sisavci dišu plućima, a zrak do pluća dolazi kroz nosne otvore, dušnik i dušnice. Pluća su građena od plućnih mjehurića, ali se njihov broj i promjer razlikuje ovisno o vrsti. Princip plućnog i staničnog disanja jednak je kao kod čovjeka.

6.1.2. Vodozemci su kralježnjaci čiji život je usko vezan uz vodu. Njihovi mladi se razvijaju u vodi, a i njihova je koža uvijek vlažna. Njihova pluća imaju manji broj plućnih mjehurića većeg promjera zbog čega je smanjena površina za izmjenu plinova. Kako bi nadoknadili ovaj manjak, dio disanja vodozemaca odvija se putem kože. Koža vodozemaca je dobro prokrvljena i vlažna. Žlijezde u koži stvaraju sluz koja ubrzava otapanje kisika što omogućava bolju difuziju do krvožilnog sustava i njegovo dopremanje do stanica. Sluz vlaži kožu te sprječava dehidraciju tijela kada je vodozemac izvan vode.

6.1.3. Ribe žive u vodi pa su njihovi dišni organi drukčije građeni od onih ostalih kralježnjaka. Ribe dišu škrgama koje su građene od dobro prokrvljenih škržnih listića. Ovakva građa dišnih organa povećava omjer površine i volumena pa je izmjena plinova na listićima brža. Voda s otopljenim kisikom ulazi kroz usta, prolazi kroz škrge u čijim listićima dolazi do difuzije kisika u kapilare. Krvožilnim sustavom se krv bogata kisikom doprema do stanica, a istovremeno se iz stanica izbacuje ugljikov(IV) oksid nastao staničnim disanjem. On se dalje preko škrga izbacuje van iz tijela.

6.2. Bezkraljeznaci

6.2.1. Vodeni beskralježnjaci poput bodljikaša, rakova i mekušaca dišu škrgama. Škrge su im najčešće rasperane kako bi pokrile veću površinu i dobro su prokrvljene pa se kisik brzo doprema do stanica. Kod nekih od njih škrge se nalaze unutar tijela, dok neke vrste imaju vanjske škrge.

6.2.2. Kukci i pauci dišu uzdušnicama. Uzdušnice su posebni cjevasti organi građeni od bjelančevine hitina. On im daje čvrstoću pa su uzdušnice stalno otvorene. Ovaj sustav cjevčica započinje otvorima na površini tijela (odušcima) kroz koje ulazi atmosferski zrak obogaćen kisikom koji se dalje doprema cjevčicama do svake stanice u tijelu. Zbog ovoga načina opskrbe stanica kisikom nije nužna povezanost dišnog sustava s krvotokom.

6.2.3. Žarnjaci i spužve stanovnici su vodenih ekosustava. S obzirom na jednostavnost svoje građe i načina života, nemaju razvijene posebne organe za disanje. Oni dišu svim stanicama, odnosno procesom difuzije preko površine tijela uzimaju kisik iz vode, a u nju izbacuju ugljikov(IV) oksid.

6.2.4. Jednostanične heterotrofne organizme u najvećem broju ćemo pronaći u vodenim staništima. Njihova jednostavna građa ne ostavlja puno mogućnosti s obzirom na to da jedna stanica obavlja sve zadaće nužne za preživljavanje. Stoga izmjenu plinova kisika i ugljikovog(IV) oksida s okolinom obavljaju cijelom površinom stanice pomoću procesa difuzije.

6.2.5. ujavica nema razvijene organe za disanje pa je tu ulogu u njenom organizmu preuzela koža. Koža gujavica je tanka, vlažna i dobro prokrvljena. Sva ova navedena obilježja kože služe prvenstveno za bolju izmjenu plinova. Žlijezde u koži izlučuju sluz koja osigurava vlažnost. Vlažna koža osigurava brže otapanje kisika koji će procesom difuzije ući u optjecajni sustav, a njime do svih stanica tijela. Kada se staničnim disanjem oslobodi ugljikov(IV) oksid u stanicama, on će se difuzijom izlučiti iz tijela preko kože.