Rastavljivi i nerastavljivi spojevi

Rastavljivi i nerastavljivi spojevi, Ivan Mrvelj 3.d

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Rastavljivi i nerastavljivi spojevi by Mind Map: Rastavljivi i nerastavljivi spojevi

1. Rastavljivi spojevi

1.1. Rastavljivi su spojevi koji se mogu odvojiti bez razaranja ili oštećenja.

1.2. Zatici

1.2.1. Zatici su strojni elementi koji služe za spajanje strojnih dijelova u spoju, i to točno određeni položaj, za osiguranje od međusobnog pomaka spojenih dijelova i za učvršćivanje.

1.2.2. Prema mogućnosti montaže i demontaže: 1. bez zavoja - ugradnja nabijanjem i izbijanjem 2. s navojem - demontaža alatom suprotnog navoja od navoja zatika

1.2.3. Podjela zatika

1.2.3.1. Cilindrični zatici

1.2.3.1.1. Cilindrični zatici tolerancije m6 imaju funkciju osiguravanja međusobnog položaja dvaju dijelova, zatici tolerancije h8 za spajanje ili učvršćenje, a tolerancije h11 za zglobni klizni spoj ili zakovani zatik

1.2.3.2. Elastični zatici

1.2.3.2.1. Elastični zatici su prorezane čahure od opružnog materijala, a spoj se postiže elastičnom deformacijom pri ugradnji, Koriste se pri poprečnim opterećenjima i za osiguranja.

1.2.3.3. Zasječeni zatici

1.2.3.3.1. Zasječni zatici nastaju zasijecanjem ili utiskivanjem cilindričnog ili konusnog punog zatika. Ispupčenja osiguravaju spoj od vibracija.

1.2.3.4. Konusni zatici

1.2.3.4.1. Konusni zatici omogućuju višekratno rastavljanje spoja bez posljedica po kvalitetu spoja. Lako se rastavljaju ako su dostupni na manjem promjeru.

1.2.3.5. Zatici s navojem

1.2.3.5.1. Ova vrsta se primjenjuje kod uvrta zbog njihove mogućnosti rastavljanja.

1.3. Vijčani spojevi

1.3.1. Vijčani spojevi su spojevi dijelova ili elemenata kod kojih je veza ostvarena pomoću navoja, pri čemu jedan dio ima vanjski navoj, a drugi unutarnji navoj.

1.3.2. Vrste navoja

1.3.2.1. Prema površini na kojoj je narezan

1.3.2.1.1. 1. Vanjski navoj - narezan na vanjskoj površini valjka koji se naziva vijak kad se koristi za spajanje, a vreteno kad se koristi za gibanje. 2. Unutarnji navoj - narezan na unutarnjoj stijenci matice, provrta ili uvrta.

1.3.2.2. S obzirom na smjer uspona

1.3.2.2.1. 1. Desnovojni - ako se zavojnica okretanjem u smjeru kazaljke na satu spušta po vijku 2. Lijevovojni - pri spajanju plinskih instalacija ili zatvaranju posuda s otrovnim tekućinama

1.3.2.3. Prema broju zavojnica

1.3.2.3.1. 1. Jednovojni navoj - narezana je jedna zavojnica 2. Viševojni navoj - narezano je više od jedne zavojnice. Što je više zavojnica u navoju, uspon je veći.

1.3.2.4. Prema namjeni i profilu

1.3.2.4.1. 1. Za metale - vanjski i unutarnji navoji izrađeni su prije uvrtanja 2. Lim - navoj je prilagođen za utiskivanje u provrtu lima pri spajanju. 3. Drvo - navoj je prilagođen utiskivanju u provrtu drveta, većeg je uspona u odnosu na visinu profila zbog mekoće drveta.

1.4. Matice

1.4.1. Matice su elementi vijčanog posrednog spoja s unutarnjim navojem u provrtu ili uvrtu

1.4.2. Vrste

1.4.2.1. Prema obliku

1.4.2.1.1. 1. Četverostrane, šesterostrane, šesterostrane s vijencem i krunaste matice 2. okrugle matice sa zaravnanjima za ključ, s čelnim i bočnim provrtima za ključ 3. Matice za pritezanje rukom: rovašene i leptir matice

1.4.2.2. Obzirom na izvedbu

1.4.2.2.1. Matice s navojnim provrtom

1.4.2.2.2. Slijepe matice s navojnim uvrtom

1.4.2.3. Prema visini

1.4.2.3.1. Visoke, normalne i niske

1.5. Spojevi glavine

1.5.1. Klinovi

1.5.1.1. Klinovi su elementi čvrstih rastavnih spojeva uloženih ili zabijeni u utor vratila i glavine prednaprezanjem, pri čemu je spoj ostvaren silom i oblikom.

1.5.1.2. Podjela klinova

1.5.1.2.1. Uzdužni klinovi

1.5.1.2.2. Poprečni klinovi

1.6. Opruge

1.6.1. Opruge su elastični elementi strojeva koji omogućavaju elastično spajanje, akumuliranje mehaničkog rada i prigušenje vibracija.

1.6.2. Karakteristika opruge - ako na oprugu djeluje sila opterećenja, uzrokovat će deformaciju opruge koja se naziva progib.

1.6.3. Vrste opruga: lisnate, spiralne, zavojne, tanjuraste i prstenaste.

1.7. Klin

1.7.1. Klin je strojni dio stožastog oblika koji se primjenom sile umeće između glavčine i vratila

1.7.2. Podjela klinova

1.7.2.1. Žlijebljeni klinovi - vratilo ima žlijeb bez nagiba

1.7.2.2. Plosnasti klinovi - vratilo na mjestu klina je sploštljeno

1.7.2.3. Zaobljeni klinovi - ne zahtjeva se dodatna obrada vratila

1.7.2.4. Tangencijalni klinovi - vratilo i glavina izrađeni s posebnim žljebovima po obodu

2. Nerastavljivi spojevi

2.1. Nerastavljivi su spojevi koji se ne mogu odvojiti bez razaranja ili oštećenja.

2.2. Spojevi nastali promjenom materijala

2.2.1. Zavarivanje - elektrolučno i elektrootporno

2.2.1.1. Zavareni spoj predstavlja spajanje dijelova zavarom. Područje spoja naziva se zavar.

2.2.1.2. Zavarene veze svoju primjenu nalaze kod nosivih dijelova i konstrukcija te kod raznih nepropusnih dijelova npr. spremnici tekućina, kotlovi, spajanje elemenata protoka plinova, para i tekućina, postolja strojeva itd.

2.2.1.3. Prema položaju spojnih dijelova razlikujemo: -Čelni, kosi spoj, preklopni, paralelni, kutni, višestruki, T-spoj i križni spoj.

2.2.2. Lemljenje - meko i tvrdo

2.2.2.1. Lemljenje je spajanje metalih dijelova rastavljenim dodatnim metalom, lemom, čija je točka tališta dijelova koji se spajaju.

2.2.2.2. Vrste lemljenja: 1. meko lemljenje - temperatura tališta lema je ispod 450°C 2. tvrdo lemljenje - temperatura tališta lema je iznad 450°C

2.2.2.3. Postupci lemljenja su: 1. Plamenom i pomoću plina 2. Lemilom 3. Uronjavanjem 4. U peći 5. Elektrootporno lemljenje

2.2.3. Lijepljenje

2.2.3.1. Lijepljenje je međusobno spajanje dijelova prianjanjem posredstvom ljepila.

2.2.3.2. Prednosti: 1. ljepila su lagana i u spoju zauzimaju mali prostor 2. ljepila ne mijenjaju svojstva materijala koje lijepe 3. spojevi su nepropusni

2.2.3.3. Nedostaci lijepljenog spoja su: 1. manja čvrstoća prema drugim nerastavnim spojevima 2. čvrstoća spoja s vremenom se smanjuje zbog starenja ljepila i pada na približno 70 do 80% početne čvrstoće 3. lijepljeni spojevi nisu otporni na ljuštenje i cijepanje

2.3. Spojevi nastali plastičnom deformacijom

2.3.1. Zakivanje - posredno zakovicama i neposredno

2.3.1.1. Zakovani spojevi su nerastavni posredni spojevi plastičnom deformacijom zakovica ili neposredni deformacijom jednog od spojnih dijelova.

2.3.1.2. Podjela zakovičnih spojeva

2.3.1.2.1. Prema namjeni: 1. čvrsti 2. nepropusni 3. čvrsto nepropusni spojevi

2.3.1.2.2. Prema postupku zakivanja: 1. ručno 2. strojno

2.3.1.2.3. Prema temperaturi zakivanja: 1. hladno 2. toplo 3. zakivanje eksplozivom

2.3.1.3. Oblikovanje zakovanih spojeva

2.3.1.3.1. Prema izvedbi ih dijelimo: 1. normirane, oblici i dimenzije 2. specijalne, eksplozivne i oklopne

2.3.1.3.2. Prema struku: 1. pune, sitne i normalne zakovice 2. šuplje, sitne zakovice

2.3.1.4. Razlikujemo zakovične spojeve

2.3.1.4.1. Prema međusobnom položaju limova: 1. preklopni 2. jednostični 3. dvostični

2.3.1.4.2. Prema broju redova zakovica: 1. jednoredni 2. dvoredni 3. višeredni

2.3.1.4.3. Prema broju mjesta rezova na zakovici: 1. jednorezni 2. dvorezni

2.3.2. Presavijanjem

2.3.2.1. Presavijanje je neposredno spajanje dvaju dijelova plastičnom deformacijom izdanaka.

2.3.2.2. Kako je spoj jeftin, koristi se u serijskoj proizvodnji u izradi kućanskih aparata, elektroničkih komponenti, malih elektromotora, kućišta računala i dr.

2.3.3. Pregibanjem i utiskivanjem

2.3.3.1. Porubljeni spojevi nastaju plastičnom deformacijom krajeva limova spojnih dijelova u obliku slova U.

2.3.3.2. Spoj se koristi pri izradi limenih kućišta, cijevi s uzdužnim šavom, limene ambalaže i dr.

2.4. Spojevi nastali elastičnom deformacijom

2.4.1. Stezni spojevi

2.4.1.1. Stezni spojevi se temelje na međusobnom stezanju elemenata. Izvedbe spojeva mogu biti cilindričnim ili koničnim naležnim površinama.