SAMOPROCJENA I PROCJENA INFORMATIČKE PISMENOSTI UČITELJA RAZREDNE NASTAVE

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
SAMOPROCJENA I PROCJENA INFORMATIČKE PISMENOSTI UČITELJA RAZREDNE NASTAVE by Mind Map: SAMOPROCJENA I PROCJENA INFORMATIČKE PISMENOSTI UČITELJA RAZREDNE NASTAVE

1. INFORMACIJSKA I INFORMATIČKA PISMENOST

1.1. INFORMACIJSKA PISMENOST

1.1.1. Sposobnost da se informacija obradi i sintetizira korištenjem vještina da bi se kreirao originalan odgovor na problem ili zadatak

1.1.2. "sposobnost pristupa informacijama, vrjednovanja i korištenja informacija iz različitih izvora, kao i sposobnost prepoznavanja da je informacija potrebna

1.2. INFORMATIČKA PISMENOST

1.2.1. Sposobnost korištenja računala i računalnih programa, Nadrljanski (2006: 262)

1.2.2. Provjeravanja informatičke pismenosti dostupnim testovima

1.2.3. Informacijske vještine-vještine koje učenici koriste da bi identificirali svaku lociranu, obrađenu i komuniciranu informacijsku koncepciju i ideju

2. INFORMATIKA U HRVATSKOM OBRAZOVNOM SUSTAVU

2.1. Razvijanje informatičke pismenosti kod djece

2.2. Dobra komunikacija u digitalnom okruženju

2.3. Razvijanje sposobnosti rješavanja problema i vještine programiranja

2.4. Informatika se uvodi kao izborni predmet u petom razredu osnovne škole

2.5. Osnovna škola- upoznavanje svojstava elektronskih računala Srednja škola- primjena računala u rješavanju jednostavnih problema Visokoškolska ustanova- stručna informatika

3. UČITELJI U NOVOM OBRAZOVNOM OKRUŽENJU

3.1. UPORABA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

3.1.1. Pomoćni alat (priprema ispita, prikupljanje podataka, pohranjivanje dokumentacije, komuniciranje i istraživanje)

3.1.2. Medija u procesu učenja i poučavanja

3.1.3. Alati za organizaciju i školski menadžment

3.1.4. Predmet učenja

3.2. TEMELJNI UVJETI ZA PRIMJENU INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

3.2.1. Učitelj mora vjerovati da se uz pomoć tehnologije mogu na učinkovit način ostvariti viši ciljevi

3.2.2. Učitelj mora vjerovati da uporaba tehnologije neće omesti realizaciju drugih viših ciljeva za koje on misli da su važniji

3.2.3. Učitelj mora vjerovati da posjeduje potrebne kompetencije i resurse za primjenu tehnologije

4. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

4.1. Leh i suradnici (2000) proveli su istraživanje čija je svrha bila ustanoviti jesu li učitelji koji rade u školama opremljenim računalima i internetom informatički pismeni

4.1.1. 63,00% ispitanika ima umjereno računalno iskustvo

4.1.2. 20,00% izjavilo da imaju puno računalno iskustvo

4.2. Van Braak i suradnici (2004)

4.2.1. Zaključili su da što su duže učitelji upoznati s računalima i što je veća razina njihove računalne edukacije, to je veća upotreba računala kao podrške u radu

4.2.2. Utvrdili da su varijable dob i spol negativno povezane s računalnim iskustvom, odnosno da računalo kao podršku u radu podjednako koriste mladi i stariji te muški i ženski učitelji

5. REZULTATI I RASPRAVA

5.1. Informatika kao izborni predmet i učestalost korištenja računala

5.2. Samoprocjena informatičke pismenosti

5.3. Procjena informatičke pismenosti

5.4. Nema razlike u razini samoprocjene i razini informatičke pismenosti učitelja

5.5. Godine radnog staža ne utječu na razinu informatičke pismenosti učitelja

5.6. Smještaj škole u gradsko ili seosko područje ne utječe na razinu informatičke pismenosti učitelja

6. ZAKLJUČAK

6.1. Cilja ovog istraživanja bio je utvrditi razinu informatičke pismenosti učitelja razredne nastave

6.2. Rezultati Upitnika procjene informatičke pismenosti pokazuju da je stvarna razina informatičke pismenosti ispitanika ispodprosječna

6.3. Svu učitelji trebali bi pokazati veći interes i motivaciju za svladavanje osnovnog rada na računalu kako bi išli u korak s vremenom