Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Rocket clouds
IR by Mind Map: IR

1. Tražilice

1.1. Upiti

1.1.1. Dokumenti

1.1.1.1. Invertirani dokumenti

1.1.1.2. Lokacija termina

1.1.1.3. Popularnost

1.1.1.4. Datum publikacije

1.1.1.5. Dužina dokumenta

1.1.1.6. Termin pretraživanja

1.2. Indexi

2. 4 esencijalna modula

2.1. Procesor dokumenta

2.1.1. Format dokumenta

2.1.1.1. Identificira indexe

2.1.1.1.1. Kvaliteta dokumenta

2.1.1.2. Standardizacija

2.1.2. Izoliranje metatagova

2.1.3. Brisanje stop-riječi

2.1.4. Određuje težinu dokumenta

2.1.4.1. TF

2.1.4.2. IDF

2.1.4.3. Binarna težina

2.1.5. Krnjenje termina

2.1.5.1. Gramatički sufiksi

2.1.5.2. Inflekcijski sufiksi

2.2. Funkcija pretraživanja i sparivanja

2.2.1. Algoritmi

2.2.1.1. TF/IDF

2.2.2. Booleovi operatori

2.2.3. Binarna pretraga

2.3. Sposobnost rangiranja

2.3.1. Rangiranje prema sličnosti između upita

2.3.2. Rangiranje prema važnosti

2.3.3. Rangiranje rezultata

2.4. Procesor upita

2.4.1. Brisanje stop-riječi

2.4.2. Davanje težine

2.4.3. Kreiranje reprezentativnih upita

2.4.4. Prepoznavanje termina

2.4.5. Dodatak upitu

2.4.5.1. Oblici termina

2.4.5.2. Sinonimi termina

2.4.6. Krnjenje

2.4.7. Tokenizacija termina

2.4.8. Kreiranje upita

3. "Berrypicking"

3.1. Predmetno pretraživanje

3.2. Poveznice

3.3. Ponašanje korisnika

3.4. Online sistemi

3.5. Prebiranje

3.6. Pretraživanje po autoru

3.7. Foward chaining

3.8. Pregledavanje brojeva časopisa

3.9. Praćenje fusonta

3.9.1. Knjige

3.9.2. Članci

3.10. Priroda upita

3.11. Free i Full text pretraživanje

3.11.1. Full text pretraživanje

3.11.1.1. Podudaranje termina iz upita sa sadržajem iz dokumenta

3.11.1.2. Pretraga prema prirodnom jeziku

3.11.1.3. Karakteristično za komercijalne tražilice

3.11.1.4. Rezultati pretraživanja rangirani algoritamski

3.11.1.5. Važno za knjižnice

3.11.1.5.1. Na koje se zaštićene baze preplatiti

3.11.1.6. Problemi

3.11.1.6.1. Tomas Mann

3.11.1.6.2. Ne izbacuje tekstove na drugim jezicima, sinonime i različite varijante frazi

3.11.1.6.3. Pretraživanje po ključnim riječima nije isto kao konceptualno pretraživanje po kategorijama

3.11.1.6.4. Beall

3.11.1.7. Hemminger, Saelim, Sullivan i Vision

3.11.1.7.1. Smatraju kako je možda vrijeme za tranziciju s pretraživanja baziranog na metapodacima na direktno full text pretraživanje

3.11.1.8. Nedostatci

3.11.1.8.1. Problem sinonima

3.11.1.8.2. Problem homonima

3.12. Promjena informacijskog upita

3.12.1. Informacijska potreba

3.12.2. Različite strategije

3.12.3. Nove informacije

3.12.3.1. Nova znanja

3.12.3.2. Nova shvaćanja

3.12.4. Nove ideje

3.12.5. Dodatni izvori informacija

3.13. Manifestacija "skupljanja i odabira"

3.14. Upravljano

4. Metadata-enabeld searching

4.1. Prave se metapodaci o svakom dokumentu

4.1.1. Pretraga se odvija kroz podudaranje termina iz upita s metapodatcima iz dokumenta

4.2. Rezultati se rangiraju alfanumerički

5. Informacijski sustavi

5.1. Vođeni bibliografskom paradigmom

5.1.1. Bazirana na točnosti/jamstvu i redu/poretku

5.2. Modeli

5.2.1. ISP (information search process) model

5.2.1.1. Kuhlthau model

5.2.1.2. Korisnička perspektiva informacijskog pretraživanja

5.2.1.2.1. Korisnički model

5.2.1.2.2. Korisnika do konačnog cilja vodi niz odluka koje mora donijeti

5.2.1.3. Informacijska potraga (seeking

5.2.1.3.1. Proces stvaranja smisla u kojem osoba formira vlastito gledište (point of view)

5.2.1.4. Studije za dokazivanje ISP-a

5.2.1.4.1. Kvalitativno istraživanje procesa

5.2.1.4.2. Longitudinalne studije

5.2.1.5. 6 stupnjeva/faza

5.2.1.5.1. Inicijacija

5.2.1.5.2. Selekcija/odabir

5.2.1.5.3. Istraživanje

5.2.1.5.4. Formulacija

5.2.1.5.5. Skupljanje

5.2.1.5.6. Prezentacija

5.3. Većina istraživanja bazira se na sustavu, ne i korisniku

5.3.1. Dervin, Nilan

5.4. Informacijska potreba

5.4.1. Taylor

5.4.1.1. 4 nivoa informacijske potrebe

5.4.1.1.1. Organski nivo

5.4.1.1.2. Koncizan nivo

5.4.1.1.3. Formaliziran nivo

5.4.1.1.4. Kompromisan/nagodbeni nivo

5.5. Klasifikacirani i abecedni katalozi

5.6. Predmetne odrednice i termini iz tezaurusa

5.7. Online baze podataka

5.8. Tražilice

6. Informacijsko traženje

6.1. Proces izgradnje koji uključuje cijelo iskustvo neke osobe, osjećaje kao i misli i djelovanje/akcije

6.1.1. Kelly

6.1.1.1. Personal construct theory (teorija osobne izgradnje)

6.1.1.1.1. Opisuje afektivno iskustvo pojedinca, daje teoriju da bi se konfuzija koja se stvori kod primitka nove informacije mogla razriješiti koristeći hipoteze/pretpostavke koje se mogu testirati, navodi te hipoteze kao osnovu (re)izgradnje

6.1.1.2. 2 načina ponašanja

6.1.1.2.1. Pozivni (invitation) način

6.1.1.2.2. Indikativni način

6.2. 7 razina shvaćanja

6.2.1. Duhovna razina

6.2.2. Estetska razina

6.2.3. Kognitivna/konativna/afektivna razina

6.2.4. Društvena i povijesna razina

6.2.5. Antropološka razina

6.2.5.1. Ove razine su bile zanemarene u istraživanjima informacijskog traženja. Razine se međusobno isprepliću. Primjerice, sposobnost za razumijevanje jezika nije ni biološka ni društvena razina, nego kompleksna mješavina obje razine.

6.2.6. Biološka razina

6.2.7. Kemijska, fizička, geološka i astronomska razina

6.3. Informacijsko učenje i pretraživanje

6.3.1. Preko 80% ljudskog znanja stječe se putem svjesnosti u društvenom kontekstu i fizičkom okruženju

6.4. Upravljano

6.4.1. Odnosi se na to traži li pojedinac određene informacije koje se mogu pobliže odrediti, ili se manje ili više slučajno izlažu informacijama

6.5. Neupravljano

6.6. Aktivno

6.6.1. Odnosi se na to čini li pojedinac nešto kako bi došao do informacije ili pasivno upija informacije, ali ih ne traži

6.7. Pasivno

6.7.1. Velika količina svega što znamo dolazi putem pasivnog, neupravljanog ponašanja ili jednostavno putem svjesnosti pojedinca za događaje oko sebe

6.8. Promatranje

6.8.1. Upravljano i pasivno

6.8.2. Informacije spoznajemo nesvjesno, ali opažamo informacije koje su relevantne kao odgovor na naš upit. Jedna od stvari kojima nas uči informacijsko traženje u kontekstu istraživanja jest da namjerno ili slučajno, često organiziramo svoj fizički i društveni okoliš tako da nam pruža informacije kada ih trebamo

6.8.3. Društvena infrastruktura akademskih disciplina, hobističkih grupa i radnih grupa podržava promatranje

6.9. Prebiranje

6.9.1. Neupravljano i aktivno

6.9.2. Nemamo posebnu informacijsku potrebu ili interes, ali aktivno se izlažemo mogućim novim informacijama.

6.9.3. Znatiželja može dovesti do preiranja

6.9.4. Jenna Hartel

6.9.4.1. „skupljanje i odabir“

6.9.4.2. Prebiranje, berrypicking, druženje, izlaženje, razgledavanje, surfanje mrežom itd

6.10. „informacijska potraga“

6.11. Princip najmanjeg napora (Zipfov zakon)

6.12. Informacijsko farmiranje („Information Farming“)

6.12.1. Ključni informacijski izvori se nalaze u znanstvenikovoj osobnoj zbirci ili dolaze putem komunikacije s kolegama, pregledavanja članaka i drugih društvenih kanala. Mnogo informacija dolazi putem društvenog okruženja pojedinca, a ostatak se nalazi unutar njegove osobne zbirke.

6.12.2. Znanstvenici većinom stvaraju i koriste sustav za organizaciju osobno posjedovanih materijala. Ovaj proces se zove „obogaćivanje“.

6.12.2.1. Pirolli & Card

6.13. Integrirani model

6.13.1. Svjesnost

6.13.2. Promatranje

6.13.3. Prebiranje

6.13.4. Pretraživanje

6.14. Metateorije

6.14.1. Model „informacijskog transfera“

6.14.1.1. Klasični znastveni pristup

6.14.2. Konstruktivni model

6.14.2.1. Kognitivni pristup u kojem je pojedinac u središtu pozornosti

6.14.3. Konstrukcijski model

6.14.3.1. Društvena i lingivstička proizvodnja znanja