Inteligencija

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Inteligencija by Mind Map: Inteligencija

1. Mjerenje intelektualnih sposobnosti

1.1. Obilježja dobrog testa inteligencije

1.1.1. Pouzdanost

1.1.1.1. ponovljivi i dosljedni rezultati

1.1.1.2. visoka korelacija između rezultata u dva oblika testa

1.1.2. Valjanost

1.1.2.1. mjeri ono što bi trebao mjeriti

1.1.2.2. određena visokom korelacijom s nekim drugim testom koji mjeri isti konstrukt

1.2. Rani testovi inteligencije

1.2.1. Alfred Binet - 1. uspješni test inteligencije

1.2.1.1. pojam mentalne dobi

1.2.1.2. 1905.godina

1.2.1.3. testiranje inteligencije predškolske djece

1.3. Stanford-Binet ljestivca inteligencije

1.3.1. adaptacija Binetovih zadataka

1.3.2. 1916.

1.3.3. inteligencija izražena kao odnos kronološke i mentalne dobi Formula: IQ (inteligencija) =MD (mentalna dob) / KD (kronološka dob) x 100

1.3.4. Slika 1: Stanford Binet skala inteligencije

1.4. Wechslerovi testovi inteligencije

1.4.1. verbalni i neverbalni test prikladan za odrasle osobe

1.4.2. 1939.

1.5. Grupni testovi sposobnosti

1.5.1. testovi tipa papir-olovka

1.5.2. Primjer: SAT i ACT testovi

1.6. Faktorski pristup

1.6.1. Charles Spearman

1.6.2. generalni faktor inteligencije ( g )

1.6.2.1. općenito bistra osoba

1.6.2.2. općenito tupa osoba

1.6.3. g faktor je glavna odrednica postignuća u testovima inteligencije

2. Suvremene teorije inteligencije

2.1. Gardnerova teorija višestrukih inteligencija

2.1.1. Inteligencija je sposobnost rješavanja problema ili stvaranja produkata koji se u određenoj kulturi smatraju vrijednima

2.1.2. 7 vrsta međusobno neovisnih inteligencija

2.1.2.1. Lingvistička inteligencija

2.1.2.2. Logičko-matematička inteligencija

2.1.2.3. Spacijalna inteligencija

2.1.2.4. Tjelesno-kinestetička inteligencija

2.1.2.5. Intrapersonalna inteligencija

2.1.2.6. Interpersonalna inteligencija

2.1.2.7. Glazbena inteligencija

2.2. Andersonova teorija inteligencije i kognitivnog razvoja

2.2.1. Inteligencija je mehanizam temeljne obrade koji se bavi propozicijskim mišljenjem te vizualnim i spacijalnim funkcioniranjem

2.2.2. Pojedinci se razlikuju u brzini obrade informacija

2.2.3. Posebne sposobnosti

2.2.3.1. Propozicijsko mišljenje (govor i matematičko izražavanje)

2.2.3.2. Vidno i prostorno funkcioniranje

2.3. Sternbergova trijarhična teorija

2.3.1. Usmjerena na iskustvo i kontekst

2.3.2. 3 podteorije

2.3.2.1. Podteorija komponenata

2.3.2.1.1. Mehanizmi unutarnje obrade informacija

2.3.2.2. Podteorija iskustva

2.3.2.2.1. Iskustvo pojedinca s nekim zadatkom ili situacijom

2.3.2.3. Kontekstualna podteorija

2.3.2.3.1. Odnosi između vanjske okoline i inteligencije pojedinca

2.4. Cecijeva bioekološka teorija

2.4.1. Inteligencija uključuje višestruke biološki utemeljene kognitivne potencijale

2.4.1.1. postavlja granice mentalnim procesima

2.4.2. Izražavanje ovisi o znanju koje je pojedinac prikupio u određenom području

2.4.3. Postignuće se ne može tumačiti samo kvocijentom inteligencije

2.5. Druge kulture više nego Europa ili Amerika naglašavaju socijalnu inteligenciju

3. Genetika i inteligencija

3.1. Nasljednost

3.1.1. Kod blizanaca se kreće između 60 i 80%

3.1.2. Blizanci odrasli odvojeno jednako su slični kao i oni odrasli zajedno

3.1.3. Nasljednost se odnosi na populaciju, a ne na pojedinca

3.1.4. Nasljednost neke osobine nije jedan, stalan broj

3.1.5. Nasljednosti se mogu odrediti usporedbom korelacija dobivenih na parovima identičnih blizanaca i korelacija dobivenih na parovima neidentičnih blizanaca

3.1.6. Odnosi se na razlike među pojedincima; ne pokazuje koliki je dio neke osobine kod neke osobe posljedica nasljednih faktora