Samoprocjena i procjena informatičke pismenosti učitelja razredne nastave

1. Informatika u hrvatskom obrazovnom sustavu

1.1. U osnovnim školama u RH nastava predmeta informatika počela se uvoditi kao izvannastavna aktivnost ili iborni predmet još krajem prošlog stoljeća te su se počeli osnivati i prvi nastavni programi u redovitom organizarano školstvu iz područja informatike (Kniewald, 2002; Radošević, 1992)

1.2. U osnovni školama edukacija iz predmeta informatike orijenitra se na upoznavanje svojstava elektronskih računala, u srednjim školama na primjenu računala u rješavanju jednostavnih problema vezanih za struku koja se uči, a u visokoškolskim ustanovama trebala bi se orijentirati na takozvanu strčnu informatiku (Radošević, 1992).

2. Učitelji u novom obrazovnom sustavu

2.1. Sve više učitelja počinje koristiti tehnologiju kako bi unaprijedili podučavanje u školama, odnosno učitelji nemaju drugog izbora ukoliko žele biti konkurentni (Turel, 2014)

2.2. Učitelji trebaju posjedovati vještine potrebne da bi mogli kvalitetno obavljati svoj posao te trebaju naučiti kako koristiti računala u svim segmentima obrazovanja

2.3. Od učietlja se očekuje razvijanje novih kompetencija koje će ih osposobiti da budu suvremeni učitelji

2.4. Jedna od tih kompetencija je upravo proučavanje uz primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT)

3. Pregled dosadašnjih istraživanja

3.1. Leh i suradnici (2000) proveli su istraživanje čija je svrha bila ustanoviti jesu li učitelji koji su prošli određenu obuku i rade u školama opremljenim računalima i internetom dovoljno informatički pismeni

3.1.1. 63% ispitanika izjavilo je da imaju umjereno računalno iskustvo

3.1.2. 20% njih izjavilo je da imaju puno računalno iskustvo

4. Rezultati rasprava

4.1. Godine radnog staža ne utječu na razinu informatičke pismenosti kod učitelja

4.2. Smještaj škole u gradsko ili seosko područje ne utječe na razinu informatičke pismenosti učitelja

5. Informacijska pismenost

5.1. Termin informacijska pismenost nastao je usporedno s pojavom informacijskog društva i pratećom informacijskom ekspolzijom

5.2. Sposobnost pristupa i korištenja informacija

6. Informatička pismenost

6.1. Neophodno je biti informatički pismen kako bi na ispravne načine mogli iskoristiti sve mogućnosti koje IKT nudi, a s kojima se pojedinac susreće u aspektima života

6.2. Sposobnost korištenja računala i računalnih programa

7. Metodologija istraživananja

7.1. Cilj ovog istraživanja je utvrditi razinu informatičke pismenosti učitelja razredne nastave s obzirom na godine radnog staža, županiju u kojoj rade te područje u kojem rade.