Hrvatska književnost 1929. - 1952.

시작하기. 무료입니다
또는 회원 가입 e메일 주소
Hrvatska književnost 1929. - 1952. 저자: Mind Map: Hrvatska  književnost  1929. - 1952.

1. Augustin Tin Ujević

1.1. Hrvatski pjesnik

1.2. U početku vjerni obožavatelj Matoša

1.3. Njegova djela:

1.3.1. 1920. - Lelek sebra / plač roba

1.3.2. 1926. - Kolajna (medaljon)

1.3.3. 1932. - Auto na korzu

1.3.4. 1933. - Ojađeno zvono

1.3.5. 1935. - Skalpel kaosa

1.3.6. 1938. - Ljudi za vratima gostionice

1.3.7. 1955. - Žedan kamen na studencu

2. Miroslav Krleža

2.1. Gospoda Glembajevi

2.1.1. socijalno – psihološka drama

2.1.2. Uvod u radnju drame Krleža ostvaruje pregledom obiteljskih slika ta krv, smrt i život od tuđe propasti naziva se Glembajevštinom u cijeloj drami Leone se bori protiv Glembaja u sebi, a onda i sam postaje ubojica Barunice Castelli

2.2. Povratak Filipa Latinovicza

2.2.1. objavljen 1932.

2.2.2. prvi moderni roman u Hrvatskoj književnosti

2.2.3. koristi moderne tehnike pripovijedanja

2.2.3.1. polemički dijalog

2.2.3.2. tehniku struje svijesti

2.2.3.3. unutarnji monolog

2.2.3.4. simultativnost vremena

3. Dobriša Cesarić

3.1. jednostavnost i muzikalnost, slikovitost

3.2. gotovo sve pjesme su refleksivno lirske i govore o smislu čovjekova života

3.3. najčešće teme i motivi su pejzaž, grad, prolaznost, ljubav, bol

3.4. neka njegova najznačajnija djela:

3.4.1. 1931. - Lirika

3.4.2. 1938. - Spasena svijetla

3.4.3. 1970. - Slap

4. Dragutin Tadijanović

4.1. Pjesnik prati svoj emocionalni svijet od djetinjstva, mladenaštva do zrelog doba

4.2. Iz sukoba u njemu samom izrasta u Tadijanovićevoj poeziji kojoj je tema odnos sela i grada

4.3. zbirke pjesama:

4.3.1. 1931. - Lirika

4.3.2. 1933. - Sunce nad oranicama,

4.3.3. 1936. - Pepeo srca

4.3.4. 1937. - Dani djetinjstva

4.3.5. 1942. - Tuga zemlje

4.3.6. 1956. - Blagdan žetve

4.3.7. 1965. - Prsten

4.3.8. 1981. - Prijateljstvo riječi

4.3.9. 1986. - Kruh svagdanji

5. 1929. godina

5.1. Godina smirivanja avangardnih pravaca (ekspresionizma, futurizma, dadaizma, nadrealizma)

5.2. Zaokret hrvatske književnosti prema socijalnoj motivima i literaturi

5.3. Koncept tendencionalne književnosti od koje se nije očekivala estetska vrijednost nego društvena korisnost

6. Pjesništvo 30-ih i 40-ih godina

6.1. plodno i značajno razdoblje hrvatskog pjesništva prijelazni pisci:

6.1.1. Miroslav Krleža

6.1.2. Augustin Tin Ujević

6.1.3. Vladimir Nazor

6.1.4. Gustav Krklec

6.2. najmlađi naraštaj:

6.2.1. Jure Kaštelan

6.2.2. Vesna Parun

6.3. pisci koji su se izdvojili:

6.3.1. Dobriša Cesarić

6.3.2. Nikola Šop

6.3.3. Dragutin Tadijanović