DOMOVINSKI RAT

1. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape:

1.1. 1.U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije.Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta.

1.2. 2.U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob.

1.3. 3.U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom.

2. Teško mi je pričati o ovoj temi jer moja obitelj ima još uvijek posljedice i skoro 30 godina nakon. Sve to zvuči ružno i strašno kad se čita, ali gore je kad se to čuje iz prve ruke, a evo neke priče:

2.1. -Ujak mi je bio dobrovoljac HV zarobljen u logoru Sremska Mitrovica.Bio je zarobljen sa svojim najboljim prijateljem i jednim čovjekom koji je došao iz Amerike da pomogne obraniti Hrvatsku. Taj čovjek nije znao hrvatski, a moj ujak nije znao engleski.Kad su ih Srbi uhvatili proglasili su ih teroristima te su mislili da su iz Legije stranaca Ujkin najbolji prijatelj je umro nakon samo 2 dana zbog dobivenih batina.Ujko mi je pričao da je tamo proslavio svoj 20. rođendan i da se baš taj dan pokušao ubiti, i taman kad je htio skočiti javila se u njemu želja za životom i sam je sebi rekao da neće to učiniti. Srećom, 14.8.1992. je bila razmjena zarobljenika i vraćen je kući. Mama mi je pričala da joj je taj dan bio i najgori i najbolji u životu jer nije znala je li živi hoće li ga vidjeti. Slika je s razmjene zarobljenika. Nažalost moram staviti samo link jer se plaća opcija da stavim ovdje fotografiju: https://scontent.fzag2-1.fna.fbcdn.net/v/t31.0-8/622376_170522356416943_140798346_o.jpg?_nc_cat=110&_nc_sid=2c4854&_nc_ohc=jsPaAzKdOekAX8XNyzB&_nc_ht=scontent.fzag2-1.fna&oh=dc684a513508df6c83dc8a128ea94709&oe=5EDE127A

2.2. Tata mi je isto bio dobrovoljac HV, tj tenkist. Također mi je pričao puno anegdota koje nisu baš ugodne za slušanje. Kao i ujak, prijavio se u vojsku sa svojim najboljim prijateljem. Najbolji prijatelj mu je bio upucan pored njega.

3. obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore

4. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale)

4.1. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu.

4.2. Prema podatcima koji su prikupljeni i znanstveno obrađeni kod Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata do kraja 2016. godine, poznata su imena 14.912 smrtno stradalih osoba na hrvatskoj strani u Domovinskom ratu (u tom broju, za oko 3.000 osoba potrebne su dodatne provjere okolnosti stradavanja); daljnjih 1.571 osoba vodi se kao nestale. Od poginulih, otpada na branitelje 8.262 žrtava, a među civilima se evidentira 6.650 poginulih.