
1. Što su soli
1.1. kemijski spojevi kristalne građe koji se sastoje od iona: metalnoga kationa i nemetalnoga aniona, odnosno iona kiselinskoga ostatka.
1.2. primjerice, natrijev klorid, NaCl,
1.3. Zbog ionske veze između suprotno nabijenih iona, soli imaju razmjerno visoka tališta i vrelišta.
1.3.1. Njihove taline i vodene otopine provode električnu struju elektroliti, jer se soli u njima disociraju (raspadaju se) na ione.
2. Svojstva soli
2.1. topljivost soli
2.1.1. Prilikom otapanja soli u vodi razara se ionska kristalna rešetka i dolazi do hidratacije nastalih iona, ion-dipolnih interakcija. Zbog slobodnih iona, vodene otopine soli su elektrolitne otopine.
2.2. soli su na sobnoj temperaturi krutine, kristalne građe, većinom bijele boje, djelomično topljive u vodi, njihove vodene otopine (i taline) provode struju jer sadrže slobodne ione metala i anione kiselina
2.3. u vodenim otopinama soli dolazi do procesa elektrolitičke disocijacije koji se može ovako zapisati:
2.3.1. `
3. Imenovanje soli
3.1. neke soli imaju trivijalna imena, primjerice kuhinjska sol
3.2. ta su imena nastala tijekom povijesti i koristila su se u narodu
3.2.1. sustavna kemijska imena soli tvorimo tako da prvo imenujemo kation metala u obliku posvojnog pridjeva, a zatim imenujemo anion
3.3. primjerice:
3.4. u imenu soli moramo navesti ime kationa metala i aniona kiseline. U kemijskom imenu soli prvo se imenuje kation u obliku posvojnoga pridjeva, a potom anion
3.4.1. sve soli s jednakim anionom imaju zajedničko ime koje je određeno prema imenu kiseline u čijem je sastavu anion
4. Kiselo-bazne titracije
4.1. aparatura za titraciju
4.2. određivanje se izvodi na način da se biretom dodaje otopina poznate koncentracije otopini nepoznate koncentracije kojoj je dodan indikator
4.2.1. otopina u bireti naziva se titrant, a titrirana otopina analit
4.3. točka ekvivalencije označava trenutak kad je u otopinu, koju se titrira, dodana ekvivalentna množina tvari kojom titriramo
5. Dobivanje soli
5.1. Soli možemo dobiti na različite načine.
5.1.1. 1. sinteza (spajanje) metala i nemetala
5.1.1.1. reakcijom metala i nemetala nastaje sol. Takve su kemijske reakcije vrlo burne i oslobađaju veliku količinu energije
5.1.1.2. formula reakcije
5.1.2. 2. reakcija metala i kiseline
5.1.2.1. reakcijom metala i kiseline nastaje vodena otopina soli i plin vodik
5.1.2.2. formula reakcije
5.1.3. 3. reakcija oksida metala i kiseline
5.1.3.1. reakcijom oksida metala i kiseline nastaje vodena otopina soli i voda
5.1.3.2. formula reakcije
5.1.4. 4. reakcija neutralizacije
5.1.4.1. reakcijom kiseline i lužine nastaju sol i voda. Tu vrstu kemijskog procesa nazivamo neutralizacija
5.1.4.2. formula reakcije
6. Hidratne soli
6.1. neke soli imaju u svojem sastavu, uz katione metala i anione nemetala, i neku količinu molekula vode
6.1.1. tu se vodu naziva kristalnom vodom, a sol se naziva hidratna sol
6.2. molekule vode u kristalu soli vezane su za katione i/ili anione i važne su za strukturu tvari
6.3. zagrijavanjem hidratne soli voda ispari, a preostane bezvodna sol koju se naziva anhidrid
6.3.1. primjerice zagrijavanjem modre galice koja se pri tome razlaže na bakrov(II) sulfat i vodu
6.4. neke su hidratne soli:
7. Primjena kuhinjske soli
7.1. medicina
7.1.1. vodena otopina natrijeva klorida masenog udjela 0,9%
7.1.1.1. infuzija
7.1.1.2. ispiranje rana
7.1.1.3. još se naziva fiziološka otopina
7.2. različite industrije
7.2.1. kemijska industrija
7.2.1.1. sirovina za proizvodnju drugih spojeva
7.2.2. kože, tekstila, sapuna, sapuna i stakla