1. Luke i pristaništa
1.1. Luka unutarnjih voda je vodeni prostor rijeke, kanala i jezera i s njim neposredno povezani kopneni prostor s izrađenim lučkim građevinama
1.2. Luke prema namjeni
1.2.1. luke otvorene za javni promet
1.2.2. luke od posebne namjene
1.3. Gospodarske djelatnosti koje vrši luka
1.3.1. privez i odvez brodova
1.3.2. ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta
1.3.3. skladištenje i prenošenje robe i drugih materijala
1.3.4. ukrcaj i iskrcaj putnika
1.4. Lučke građevine
1.4.1. Lučka infrastruktura
1.4.1.1. lukobrani
1.4.1.2. operativne obale
1.4.1.3. prometnice
1.4.1.4. energetska i telefonska mreža
1.4.1.5. uređaji za sigurnost plovidbe
1.4.2. Lučka suprastruktura
1.4.2.1. upravne zgrade
1.4.2.2. skladišta
1.4.2.3. silosi
1.4.2.4. rezervoari
1.5. Pristanište je vodeni i s vodom neposredno povezan kopneni prostor, manjeg gospodarskog značenja, koji je opremljen za pristajanje i sidrenje plovila, odnosno ukrcaj i iskrcaj putnika ili tereta
2. Kanal Rajna-Majna-Dunav
2.1. započeo je 1931, a završio 1992
2.2. cjelokupna dužina iznosi 677 km
2.3. širina vodenog lica iznosi 50 m
2.4. dubina vode 4 m
2.5. širina dna korita 31 m
3. Luke na unutarnjim plovnim putevima
3.1. uređeni i opremljeni terminali gdje započinje ili završava promet
3.2. podjela prostora riječne ili kanalske luke
3.2.1. ulazni kanali
3.2.2. akvatorij luke
3.2.3. bazeni s operativnim obalama
3.2.4. kopneni teritorij luke
4. Režim plovidbe i carinski nadzor
4.1. temeljna karakteristika unutarnjih voda je da potpadaju pod puni suverenitet države na čijem teritoriju se nalaze
4.2. kabotažu mogu obavljati jedino domaći brodovi
4.3. carinski nadzor obuhvaća
4.3.1. pregled i pretragu brodova, posade, putnika i njihove prtljage
4.3.2. čuvanje i pregled robe
4.3.3. sprovođenje carinske robe
4.3.4. stavljanje carinskih obilježja
4.4. carinjenje robe koja se izvori obavlja carinarnica kojoj je podnesena carinska delkaracija
5. Ugovori o iskorištavanju broda
5.1. ugovori o plovidbenom poslu
5.1.1. brodar unutarnje plovidbe dužan je osposobiti brod za plovidbu za vrijeme čitavog putovanja
5.2. ugovor o zakupu broda
6. Putovi u riječnom, jezerskom i kanalskom prometu
6.1. sigurnost plovidbe osiguravaju:
6.1.1. signalne postaje i radiopostaje
6.1.2. plovni i obalni signali
6.1.3. plovidbene oznake
6.1.4. zimovnici
6.1.5. sidrišta
6.2. optičke oznake mogu biti:
6.2.1. znakovi zabrane, obveze, ograničenja, preporuke i obavijesti
6.2.2. znakovi za označavanje mjesta za stajanje
6.2.3. ploveći i obalni znakovi za označavanje plovnoga puta
6.2.4. pomoćni znakovi
7. Ekonomika transporta
7.1. Putnički promet se odvija po Dunavu i Rajni
7.2. Velika je mogućnost tzv. masovnih roba tj. tekućih i sipkih tereta
7.3. Novi način prijevoza tereta je guranjem - potiskivanjem
7.4. 3 prirodna nedostatka unutarnje plovidbe
7.4.1. Vodeni putovi ne pokrivaju čitav teritorij zemlje, već samo jedan njezin dio
7.4.2. Promet po vodni znatno je sporiji od drugih oblika prometa
7.4.3. Vodeni put je osjetljiv na vremenske okolnosti
8. Vrste brodova
8.1. BRODOVI S VLASTITIM STROJIM UREĐAJEM
8.1.1. Putnički brodovi
8.1.2. Teretni brodovi
8.1.2.1. tegljači
8.1.2.2. gurači (potiskivači)
8.1.2.3. mješoviti
8.1.3. Specijalni brodovi
8.1.3.1. ribarski
8.1.3.2. jahte
8.1.3.3. ledolomci
8.1.3.4. pristanišni tegljači
8.1.3.5. stambeni brodovi
8.1.3.6. školski brodovi
8.1.3.7. trajekti
8.2. BRODOVI BEZ VLASTITOG STROJNOG UREĐAJA
8.2.1. Teglenice
8.2.2. Potisnice
9. Vozarine u unutarnjoj plovidbi
9.1. osnovni kriterij za utvrđivanje vozarine je težina tereta u tonama i dužina prjevoznog puta u km
9.2. dodatni elementi
9.2.1. vrsta robe koja se prevozi
9.2.2. pravac plovidbe u smislu je li plovidba uzvodna ili nizvodna