1. Obilježja:
1.1. -1952.-1969.
1.2. - Dvije književne generacije: KRUGOVAŠI i RAZLOGOVCI
1.3. - RAZLOGOVCI- pisci okupljeni oko časopisa Razlog, po kejmu i dobivaju ime, pružaju otpor socrealizmu
1.3.1. - nastavljaju se na krugovaše
1.3.2. - Njeguju pluralizam u pjesništvu
1.3.3. - Tragaju za vlastitim izrazima, pod utjecajem filozofije stvaraju intelektualno pjesništvo izjednačavajući književna i filozofska nastojanja
1.3.4. - Teme: egzistencijalna i etička pitanja, beznađe i praznina, urbani život s pripadajućim žargonom
1.4. - Časopisi: Krugovi (1952.-1958.) i Razlog (1961.-1968.)
1.5. - Uzori: Antun Branko Šimić i Tin Ujević
1.6. - Povezanost s prvom modernom:
1.6.1. - Usmjerenost na europsku i svjetsku književnost
1.6.2. - Težnja za slobodom umjetničkog izraza
1.6.3. - Pluralizam stilova
2. PROZA
2.1. Petar Šegedin; Crni smješak
2.2. Slobodan Novak; Mirisi, zlato i tamjan
2.3. Vladan Desnica; Proljeće Ivana Galeba
2.3.1. PROZA U TRAPERICAMA
2.3.1.1. Antun Šoljan; Kratki izlet
2.3.1.2. Ivan Slamnig; Bolja polovica hrabrosti
2.3.1.3. Zvonimir Majdak; Kužiš, stari moj
2.4. Ranko Marinković; KIKLOP, RUKE
3. KRUGOVAŠI
3.1. - Generacija književnika povezana s časopisom Krugovi
3.2. - Ističe se pravo na slobodu i raznolikost književnoga stvaralaštva
3.3. - Kozmopolitska orijentacija( ponovno uključivanje u europske literarne tijekove, pa i prijevodi angloameričkih pisaca)
3.4. - Predstavnici: Jure Kaštelan, Josip Pupačić, Vesna Parun, Ranko Marinković, Ivan Slamnig,...
4. DRAMA
4.1. - Ranko Marinković; Albatros i Glorija
4.2. - Marijan Matković; Heraklo
5. POEZIJA
5.1. Jure Kaštelan; Pijetao na krovu, Biti ili ne biti, Crveni konj
5.1.1. TVRĐAVA KOJA SE NE PREDAJE
5.1.1.1. - Pjesnik je taj koji se nije predao u tvrđavi
5.1.1.2. - Misaona lirska pjesma
5.1.1.3. - Nadrealističke slike u kojima pjesnik daje sliku tvrđave koja se ne može pronaći u morskm krajoliku
5.1.1.4. - Zaokružena kompozicija
5.1.1.5. - Čovjek treba biti tvrđava koja se ne predaje (tvrđava predstavlja ljudski život-ljubav, istina, san)
5.1.1.6. - Predstavlja odnos pojedinca i stvarnosti, osjećaj ugroženosti, umjetnost kao utočište
5.1.2. KONJIC BEZ KONJIKA
5.1.2.1. - Srodnost s Lorcinom Konjikovom pjesmom- slutnja smrti, slike prirode, osjećaj ljubavi i boli
5.1.2.2. - Obraća se običnom čovjeku- čitatelju
5.1.2.3. - Motiv iz usmene narodne književnosti
5.1.2.4. - Konj koji dolazi bez konjanika- nagovještava se slutnja i nesreća
5.1.2.5. - Zaokružena kompozicija
5.1.2.6. - Osjećaji koji prevladavaju: strah, izgubljenost u svijetu, traganje za smislom
5.1.2.7. -
5.2. Vesna Parun; Zore i Vihori, Crna maslina
5.3. Josip Pupačić; Mladić, MOJ KRIŽ SVEJEDNO GORI
5.3.1. - Tema: odnos pojedinca prema svijetu i životu
5.3.2. - Misaona lirska pjesma puna pesimizma, nesigurnosti, sumnje i nemira
5.3.3. - Odnos između pjesnika i svijeta-> u isto vrijeme pripada svijetu i odustaje od njega
5.3.4. - Temeljni motivi: svijet, raskršće (prekretnica u životu) i križ (spasenje i patnja)
5.3.5. - Intertekstualni motiv
5.3.6. - Obraćanje svijetu, kružno poimanje vremena