1. Primorja
1.1. sjeverno primorje
1.1.1. Sjeverno more je plitko, bogato planktonom pa je zato i jedno od važnijih ribolovnih područja u svijetu
1.1.2. Otkriće nafte i prirodnog plina u podmorju sredinom 60ih g. prošlog stoljeća znatno je unaprijedio države na njegovim obalama
1.1.3. Sjeverno more s Kanalom (La manche) čini jedno od najprometnijih mora na svijetu
1.2. zapadno primorje
1.2.1. Zapadna europska obala proteže se od Gibraltarskih vrata do sjevera Norveške
1.2.2. Mnoge svjetske važne luke smještene su na zapadnoj obali uključujući najprometniju europsku luku Rotterdam
1.3. južno primorje
1.3.1. Od Gibraltarskih vrata do istočnih obala Crnog mora proteže se južna europska obala
1.3.2. Obale su bogato naseljene te ima mnogo gradova i luka
1.3.3. europsko Sredozemlje- glavno turističko područje Europe
2. Četiri tipa obale
2.1. Strme obale
2.1.1. Obale europskog Sredozemlja, u Sredozemnom moru morske mijene su male, dok su morske struje slabe
2.1.2. Zato na ušćima nekih rijeka koje nose mnogo nanosa pronalazimo delte a neke od njih su:
2.1.2.1. delta Dunava
2.1.2.2. delta Poa
2.1.2.3. dela Rhone
2.1.2.4. delta Neretve
2.2. Položne obale
2.2.1. Zapadna europska obala većim je dijelom niska te položna, dok je more uz nju plitko
2.2.2. Morske mijene su izražene te su tu nastale najveće europske luke
2.2.2.1. Te luke su se razvile na ljevkastim i širokim riječnim ušćima to jest estuarijima
2.3. Strme i stjenovite obale
2.3.1. Obala Norveške i zapadne Škotske primjer je strmih i stjenovitih obala
2.3.2. Obala je jako razvijena pogotovo sa puno dubokih zaljeva (fjordova-nastalih potapanjem donjih dijelova ledenjačke doline)
2.4. Stjenovite obale
2.4.1. Stjenovite obale koje nisu bile pod utjecajem ledenog pokrova more potapanjem nekadašnjih riječnih dolina oblikovalo tip zaljeva rijas
3. Rijeke Europe
3.1. Riječna mreža vrlo gusta i razvijena
3.2. Najdulje rijeke s najvećim porječima su u srednjoj i istočnoj Europi
3.3. Te uglavnom u cijeloj Europi količina vode u rijekama osim padalinama ovisi i o otapanju snijega
3.4. Srednjoeuropske rijeke koje izviru u planinskim područjima imaju snježno-kišni režim
3.5. Velika veličina europskih rijeka imaju uglavnom izmijenjen tok, jer su zbog izravnane i ograničene nasipima pretvorene u plovne ili su na njima podignute brane hidroelektrane
4. Jezera
4.1. Jezero koje je površino najveće na Zemlji je Kaspijsko jezero
4.1.1. Kaspijsko more je ostatak mora koje se zatvorilo pokretima litosfernih ploča u davnoj zemljinoj prošlosti
4.1.2. Kaspijsko jezero zbog toga svrstavamo u tektonska jezera
4.2. U Europi su većinom ledenjačka jezera
4.2.1. Ledenjačka jezera su nastala u udubljenjima koja su stvorena kretanjem leda nekadašnjeg ledenog pokrova (Ladoga, Onegai druga na sjeveru Europe)
4.2.1.1. Ili pokretima ledenjaka kao što su(Lago di Grada u Alpama)
5. Najveći europski otoci
5.1. U Atlanskom oceanu
5.1.1. Velika Britanija
5.1.2. Irska
5.1.3. Island
5.2. U Sredozemnom moru
5.2.1. Sicilija
5.2.2. Sardinija
5.2.3. Korzika
5.2.4. Kreta
6. Mora oko europe
6.1. Utjecaj mora na klimu (maritimnost)
6.2. Europa-najmaritimniji kontinent
6.3. Razvoj pomorstva zbog povoljnog geografskog položaja
6.4. Izdvajamo tri primorja:
6.5. sjeverno primorje
6.6. Zapadno primorje
6.7. južno europsko primorje
7. Europski sljevovi
7.1. Sjevernoj obali pripada slijev Arktičkog oceana
7.1.1. Sjeverna Dvina (najvažnija plovna rijeka euroruskog sjevera
7.1.2. Pečora (jedna od najduljih europskih rijeka)
7.2. Zapadnoj europskoj obali pripadaju slijevovi Norveškoga mora, Baltičkog more, Sjevernoga mora i slijev Atlantskog ocean
7.2.1. Rajna (najvažnija rijeka zapadne europske obale, najprometnija i na njezinom ušću se nalazi svjetski važna luka Rotterdam)
7.2.2. Plovne rijeke koje su vrlo važne su Laba, Seine, Loire, Tejo, Thames
7.2.3. Rijeke uglavnom završavaju estuarijima
7.2.4. A primjeirce u Norveškoj i škotskoj gdje su rijeke krate a obiluju vodom uglavnom se koriste za hidroenergiju
7.3. Južnoj europskoj obali pripadaju slijevovi Crnog mora i Sredozemnog mora
7.3.1. Većina tekućica pripada slijevu Sredozemnog mora
7.3.2. Dulje i važnije rijeke su Rhone, Po, Ebro, Neretva, Vardar, Marica a uz njih se nalaze plodne nizine
7.3.3. Dok je u crnomorskom slijevu najvažnija rijeka Dunav
7.4. Slijev Kaspijskog jezera
7.4.1. U slijevu kaspijskog jezera najvažnija rijeka je Volga koja je i najveća europska rijeka po duljini, površini, porječju te protoku