1. Više masne kiseline
1.1. Kiseline kod kojih je na karboksilnu skupinu vezan dugi ugljikovodični lanac
1.2. Najčešće ih nalazimo u sastavu masti i ulja
1.3. Mogu biti zasićene poput stearinske kiseline i nezasićene poput oleinske kiseline
1.4. Važan su izvor energije u organizmu, posebno za srce i skeletne mišiće
1.5. Nezasićene više masne kiseline zastupljene su u biljnim i ribljim uljima
1.6. Jako su korisne za zdravlje
1.6.1. Sprećavaju rizik od oboljenja srca
1.6.2. Poboljšavaju aktivnost mozga
2. Uporaba
2.1. Etanska ili octena kiselina je sastavni dio octa
2.1.1. Ovisno o sirovini od koje se dobiju razlikujemo jabučni, vinski, alkoholni i druge vrste octa
2.1.1.1. Ocat se koristi kao začin za salate i dodatak raznim jelima
2.1.1.2. Služi za konzerviranje povrća
2.2. Maslačna ili butanska kiselina se nalazi u znoju i pokvarenom maslacu
2.3. Limunska kiselina se nalazi u limunu, naranči i nekim pićima
2.4. Salicilna kiselina je sirovin za proizvodnju Aspirina
3. Svojstva karboksilnih kiselina
3.1. Etanska kiselina
3.1.1. Bezbojna tekućina specifičnog bockajućeg mirisa
3.2. Zbog limunske kiseline plavi lakmusov papir mijenja boju u crvenu
3.3. Karboksilne kiseline sa manjim brojem ugljikovih atoma pri sobnoj temperaturi su tekućine koje se mješanku s vodom
3.4. Kiseline koje u svojem sastavu imaju manje od sedam ugljikovih atoma imaju oštar miris i kiseo okus
3.5. Kiseline sa više od devet ugljikovih atoma u svojem sastavu su čvrste tvari bez mirisa i okusa te nisu topljive u vodi
3.6. Karboksilne kiseline reagiraju sa metalima, metalnim oksidima i lužinama
4. Nastajanje karboksilnih kiselina
4.1. Djelovanjem octenih bakterija iz vina kisik iz zraka oksidira etanol iz vina, pri tome nastaju voda i etanska (octena) kiselina
4.1.1. Ovaj proces se naziva octeno-kiselo vrenje
5. Reakcije karboksilnih kiselina
5.1. 1. Karboksilne se kiseline u vodenim otopinama tek dijelom razlažu na ione, zbog toga su njihove otopine slabo kisele
5.1.1. CH3COOH(aq)<—>CH3COO-(aq)+H+(aq)
5.1.1.1. H+(aq) — Vodikovi ioni reagiraju s molekulama vode pri čemu nastaju oksonijevi ioni, H3O+ koji uzrokuje kiselost
5.2. 2. Karboksilne kiseline reagiraju s metalima, metalnim oksidima i lužinama - pri tome nastaju soli
5.2.1. 2 CH3COOH(aq) + Mg(s) —> (CH3COO)2Mg(aq) H2(g)
5.2.1.1. Soli etanske kiseline nazivaju se etanoati ili acetati
5.2.2. HCOOH(aq) + KOH(aq) —> HCOOK(aq) + H2O(l)
5.2.2.1. Soli metanske kiseline su metanoati ili formijati
5.3. 3. Reakcijom karboksilnih kiselina i alkohola nastaju esteri.
5.3.1. Kiselina + alkoholi <—> ester + voda