RAZVOJ I VRSTE ČITANJA, TIPOLOGIJA ČITATELJA S OBZIROM NA ČITANJE "NEKNJIŽEVNIH" TEKSTOVA (Kornel...
1. Tipologija čitatelja Hansa E. Giehrla
1.1. funkcionalno-pragmatični
1.1.1. čitanje = put do informacija (savjeti, struka)
1.1.2. tisak, literatura
1.1.3. informacijsko čitanje
1.2. emocionalno-fantastički
1.2.1. čitanje = svijet iluzija, senzacionalni doživljaji
1.2.2. fantastična literatura
1.2.3. evazivno čitanje
1.3. racionalno-intelektualni
1.3.1. rjeđi
1.3.2. čitanje = egzaktne spoznaje, logična slika
1.3.3. diskursivne vrste i neknjiževni (filozofske i znanstvene knjige, eseji) i književni tekstovi (socijalni romani, refleksivna lirika itd.)
1.4. literarni
1.4.1. iznimno rijetki
1.4.2. čitanje = doživljaj
1.4.3. književni tekst = sadržajna i stilska cjelina
2. Razdoblja čitanja
2.1. C. Bühler i S. Engelmann
2.1.1. Robinzonovo
2.1.1.1. 9. - 11./12. god
2.1.1.2. putopisi, priče o otkrićima, istraživanja, pustolovne priče, priče iz školske okoline
2.1.1.3. interesi: stvarni događaji, herojski karakteri, praktični, pametni i snalažljivi likovi
2.1.2. herojsko
2.1.2.1. 12. - 15. god
2.1.2.2. identifikacija s idealnim junakom (plemenite pobude)
2.1.2.3. kraj interesa za dječju književnost
2.1.3. razdoblje lirike i romana
2.1.3.1. traženje smisla života, razmišljanje o svijetu, refleksija o unutrašnjem životu
2.2. E. Schliebe-Lippert
2.2.1. stvarno čitanje (izvanestetsko)
2.2.1.1. 9. i 10. god
2.2.1.2. dječje priče i pripovijetke + diskurzivne vrste, neknjiževni tekstovi (popularno-znanstveni)
2.2.2. razdoblje traženja senzacija (izvanestetsko)
2.2.2.1. 11. - 13. god
2.2.2.2. pustolovne knjige, romani, trivijalna literatura, putopisi
2.2.3. razdoblje literarno-estetskog reagiranja i izbora
2.2.3.1. 14. - 16. god
2.2.3.2. povijesni romani, balade, novele, drame
2.2.4. interes za biografiju
2.2.4.1. 17. god
2.3. Hans E. Giehrl
2.3.1. dijete još ne čita
2.3.1.1. do 6. god
2.3.1.2. važnost slikovnica (zametak informacijskog, kognitivnog i literarnog čitanja)
2.3.1.3. riječi popularnih pjesama i reklama
2.3.2. počeci samostalnog čitanja
2.3.2.1. 7. - 9. god
2.3.2.2. čitanje -> nove mogućnosti jezičnog izražavanja
2.3.2.3. časopisi, stručna - popularno-znanstvena literatura
2.3.3. kasnije djetinjstvo
2.3.3.1. 9. - 12. god
2.3.3.2. razvoj specifičnih interesa, kritičkog mišljenja
2.3.3.3. informativno i kognitivno čitanje uz pojavu evazivnog
2.3.3.4. interesi: stjecanje znanja, nepoznate zemlje, biljni i životinjski svijet, drevne kulture, tehnologija...
2.3.4. diferencija čitanja
2.3.4.1. 13/14. - 17. god
2.3.4.2. razvoj tipologije čitatelja
2.3.4.3. u početku emocionalno obojeni interesi, a kasnije neutralno obojeni interesi: stručne i opće informacije
3. Teorija recepcije H.R. Jaussa i W. Isera
3.1. uži horizont
3.1.1. književna iskustva
3.2. širi horizont
3.2.1. životna iskustva
4. Vrste čitanja
4.1. radi zabave
4.1.1. utječe na akademske vještine
4.2. radi dobivanja informacija i učenja
4.2.1. utječe na motivaciju za čitanje radi zabave
4.3. Hans E. Giehrl
4.3.1. informacijsko
4.3.1.1. dobivanje informacija (npr. televizijski program)
4.3.2. evazivno
4.3.2.1. "bijeg" od stvarnosti, maštanje
4.3.3. kognitivno
4.3.3.1. smisaono i logično spoznavanje svijeta i zakonitosti
4.3.4. literarno
4.3.4.1. smisao života na višem stupnju postojanja
4.4. prema motivaciji
4.4.1. pragmatično
4.4.1.1. informacijsko
4.4.1.1.1. najmanji intelektualni angažman
4.4.1.2. popularno-znanstveno
4.4.1.2.1. ne isključuje literarno
4.4.1.3. stručno
4.4.1.3.1. ne preispituje dane činjenice
4.4.1.4. znanstveno
4.4.1.4.1. kritički pristup činjenicama
4.4.1.4.2. maksimalno razvijene čitateljske sposobnosti
4.4.2. literarno-estetsko
4.4.2.1. evazivno
4.4.2.2. literarno