Međunarodni sustav ljudskih prava

1. Povijesni tekstovi

1.1. Proces normativnog potvrđivanja dostojanstva čovjeka star oko 4000 godina

1.2. Krajem 18. stoljeća pojava dva dokumenta (značajan utjecaj na suvremeno shvaćanje ljudskih prava)

1.2.1. Deklaracija o neovisnosti (1776.)

1.2.2. Američka povelja prava (1789.)

1.3. Povijesni propisi kojima se uređuju prava i dužnosti pojedinca

1.3.1. Vjerski/moralni

1.3.1.1. Tora

1.3.1.2. Biblija i Deset zapovijedi Božjih

1.3.1.3. Kur'an

1.3.2. Pravni

1.3.2.1. Hamurabijev zakonik

1.3.2.2. Habeas Corpus Act

1.3.2.3. Velika povelja sloboda

1.3.2.4. Deklaracija o neovisnosti

1.3.2.5. Povelja prava

1.3.2.6. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

1.3.3. Hrvatski povijesni pravni propisi

1.3.3.1. Statut Dubrovačke Republike

1.3.3.2. Vinodolski zakonik

1.3.3.3. Statuti slobodnih gradova

1.4. Sloboda

1.4.1. Moć pojedinca da radi sve ono što ne ugrožava dobrobit drugoga, a obuhvaća slobodu govora, slobodu udruživanja, slobodu vjeroispovijesti i slobodu od arbitrarnog uhićenja i zatvaranja

2. Globalni sustav ljudskih prava

2.1. Raščlamba međunarodnog standarda

2.1.1. Pošiljatelj standarda (međunarodna organizacija)

2.1.2. Primatelj standarda (država članica organizacije)

2.1.3. Objekt standarda (pojedinac, građanin)

2.1.4. Dimenzije međunarodnog standarda ljudskih prava

2.1.4.1. Pravna

2.1.4.1.1. Međunarodni ugovori koji se još nazivaju i instrumentima ljudskih prava (konvencije i paktovi)

2.1.4.2. Moralna

2.1.4.2.1. Izjave ili dogovori koji nemaju status međunarodnog instrumenta (deklaracije, preporuke)

2.1.4.3. Politička

2.1.4.3.1. Dokumente (manje naglašeno u sustavu Ujedinjenih naroda zbog razlika u političkom ustroju članica, ali bitno za djelovanje npr. Organizacije za europsku sigurnost i suradnju)

2.2. Temeljni međunarodni instrumenti ljudskih prava

2.2.1. Povelja Ujedinjenih naroda

2.2.1.1. svjetski pokret za ljudska prava

2.2.2. Međunarodna povelja prava

2.2.2.1. Praćenje primjene prava

2.2.2.1.1. Odbor za ljudska prava

2.2.2.1.2. Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava

2.2.3. U sustavu Ujedinjenih naroda sudjeluju i posebni odbori

2.2.3.1. Odbor za ukidanje rasne diskriminacije

2.2.3.2. Odbor protiv mučenja

2.2.3.3. Odbor za ukidanje diskriminacije žena

2.2.3.4. Odbor za prava djeteta

2.3. Razvoj međunarodnog prava ljudskih prava

2.3.1. Utjecaj na razvoj

2.3.1.1. Suđenje nacističkim zločincima 1945.

2.3.1.2. Međunarodno humanitarno pravo

2.3.1.3. Međudržavni sporazumi o zaštiti posebnih grupa

2.3.1.4. Ugovor o osnivanju Lige naroda

2.3.1.5. Obveze prema stranim državljanima u sklopu tradicionalnog međunarodnog prava

2.3.2. Razvoj kroz 3 etape

2.3.2.1. Normativna konsolidacija (1945.-1966.)

2.3.2.2. Institucionalni razvoj (od kraja 60.-ih do kraja 80.-ih

2.3.2.3. Unaprjeđenje strategija i mjera primjene (od kraja 80.-ih do danas)

2.4. Povelja Ujedinjenih naroda

2.4.1. Potpisivanjem osnovana Organizacija Ujedinjenih naroda

2.4.2. 1945. godina

2.4.3. Prava svakog čovjeka (bez obzira na spol, dob, rasu, državljanstvo...)

3. Zaštita ljudskih prava na nacionalnoj razini

3.1. Ustavna prava i povelje prava

3.1.1. Ustavna prava jamče se pojedincu kao građaninu države

3.1.2. Ljudska prava jamče se pojedincu kao pripadniku ljudskog roda

3.1.3. 1993.- Načela koja se odnose na status nacionalnih institucija u području zaštite ljudskih prava

3.2. Zaštita i promicanje ljudskih prava u Republici Hrvatskoj

3.2.1. Pravne odredbe

3.2.1.1. Ustav Republike Hrvatske

3.2.1.1.1. 55 članaka kojima se uređuje zaštita građanskih, političkih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih pojava pojedinca i građanina

3.2.1.1.2. Zajedničke odredbe, Osobne i političke slobode i prava, Gospodarska, socijalna i kulturna prava

3.2.1.2. Kazneni zakon

3.2.2. Čimbenici ostvarivanja ljudskih prava

3.2.2.1. Institucija pravobranitelja

3.2.3. Smisao suradnje u zaštiti i promicanju ljudskih prava

3.2.3.1. Globalna razina, Regionalna razina, Podregionalna razina, Bilateralna razina, Komunikacija s međunarodnim nevladinim organizacijama

4. Uloga civilnog društva i nevladinih organizacija u zaštiti i promicanju ljudskih prava

4.1. Civilno društvo

4.1.1. 3 ključna sektora

4.1.1.1. Država

4.1.1.2. Privarno poduzetništvo

4.1.1.3. Civilno društvo

4.1.1.3.1. Nevladine organizacije, grupe za samopomoć, mjesni klubovi, organizacije mladih, susjedske grupe itd.

4.2. Nevladine organizacije

4.2.1. Određenje i podjela

4.2.1.1. Nevladine organizacije koje pružaju usluge različitim kategorijama građana

4.2.1.2. Nevladine organizacije koje promiču društveni razvoj u užem smislu

4.2.1.3. Nevladine organizacije koje djeluju na promicanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda

4.2.2. Područja

4.2.2.1. Građanska prava i slobode, gospodarska i socijalna prava, prava posebno osjetljivih grupa, kulturna prava

4.2.3. Nevladine organizacije u području promicanja i zaštite ljudskih prava djeluju na nekoliko razina

4.2.3.1. Lokalne

4.2.3.2. Nacionalne

4.2.3.3. Regionalne i međunarodne

4.2.4. Temeljna načela, metode djelovanja i pitanje vjerodostojnosti

4.2.4.1. Načela

4.2.4.1.1. Privrženost općim ljudskim pravima i temeljnim slobodama

4.2.4.1.2. Nepristranost

4.2.4.1.3. Neovisnost

4.2.4.1.4. Transparentnost

4.2.4.1.5. Vjerodostojnost, objektivnost, koherentnost i provjerljivost izvještavanja

4.2.4.1.6. Osnaživanje kapaciteta pojedinca i lokalne zajednice

4.2.4.1.7. Nenasilje, solidarnost i zakonito djelovanje

4.2.4.2. Metode djelovanja branitelja ljudskih prava

4.2.4.2.1. Metode pomoći žrtvama i osnaživanja javnosti

4.2.4.2.2. Metode vršenja pritiska na vlasti

4.2.4.2.3. Metode osnaživanja ljudskih prava

5. Regionalni sustavi ljudskih prava

5.1. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

5.2. 3 sustava

5.2.1. Sustav Vijeća Europe (45 zemalja članica)

5.2.2. Sustav Europske unije (25 zemalja članica)

5.2.3. Sustav Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (55 zemalja članica)

5.3. Vijeće Europe

5.3.1. Prva sveeuropska politička organizacija

5.3.2. Izgradnja mira na temeljima pravde i međunarodne suradnje vitalni je čimbenik očuvanja ljudskog društva i civilizacije

5.3.3. Središnja tijela

5.3.3.1. Odbor ministara, Parlamentarna skupština, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, Konferencija posebnih ministara, Središnje tajništvo s glavnim tajnikom

5.3.4. Hrvatska je članica od 6.11.1996.

5.3.5. Četiri prioritetna područja

5.3.5.1. Demokracija i ljudska prava, društvena kohezija, sigurnost građana, demokratske vrijednosti i kulturna različitost

5.3.6. Tri strateška zadatka

5.3.6.1. Reforma nadzornih mehanizama Europske konvencije o ljudskim pravima

5.3.6.2. Zaštita nacionalnih manjina

5.3.6.3. Suzbijanje rasizma, ksenofobije, antisemitizma i nesnošljivosti

5.3.7. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950.)

5.3.8. Europski sud za ljudska prava

5.3.8.1. Središnja europska pravosudna institucija za slučajeve kršenja prava i sloboda pojedinca

5.3.8.2. 3 razine: odbor (3 suca), komora (7 sudaca) i velika komora (17 sudaca)

5.3.9. Europska socijalna povelja

5.3.9.1. Instrument kojim se utvrđuju jedinstveni europski standardi u zaštiti gospodarskih i socijalnih prava pojedinca

5.3.9.2. Prava u području zapošljavanja, socijalne sigurnosti i prava osjetljivih grupa na posebnu zaštitu

5.3.10. Europska konvencija o kulturi, Europska okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, Europska povelja za regionalne jezike i jezike manjina

5.4. Europska unija

5.4.1. Europska zajednica za ugljen i čelik 1951.

5.4.2. Politička, gospodarska i monetarna zajednica

5.4.3. Ugovor o Europskoj uniji prema dopunama iz Amsterdamskog ugovora

5.4.4. Povelja temeljnih prava Europske unije

5.4.5. Tijela nadležna za zaštitu ljudskih prava

5.4.5.1. Europski sud pravde

5.4.5.2. Centar Europske unije za praćenje rasizme i ksenofobije

5.4.6. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

5.4.6.1. Povelja Ujedinjenih naroda

5.4.6.2. Tijela Organizacije koja su zadužena za zaštitu ljudskih prava

5.4.6.2.1. Ured za demokratske ustanove i ljudska prava (Varšava)

5.4.6.2.2. Visoki povjerenik za manjine (Haag)

5.4.6.2.3. Predstavnik za slobodu medija (Beč)

5.5. Ostali regionalni i drugi sustavi ljudskih prava

5.5.1. Međuamerički sustav ljudskih prava

5.5.1.1. Prava pojedinca ne proizlaze iz njegove pripadnosti državi nego iz njegove osobnosti

5.5.1.2. Američka konvencija o ljudskih pravima

5.5.1.3. Tijela nadležna za zaštitu ljudskih prava

5.5.1.3.1. Međuameričko povjerenstvo za ljudska prava

5.5.1.3.2. Međuamerički sud za ljudska prava

5.5.2. Afrički sustav ljudskih prava

5.5.2.1. Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima naroda

5.5.2.2. Tijelo nadležno za zaštitu ljudskih prava

5.5.2.2.1. Afričko povjerenstvo za ljudska prava i prava naroda

5.5.2.3. Afrički sud za ljudska prava i prava naroda

5.5.3. Ljudska prava u islamu

5.5.3.1. Opća islamska deklaracija o ljudskim pravima

5.5.3.2. Kairska deklaracija o ljudskim pravima