Organska gnojiva

Comienza Ya. Es Gratis
ó regístrate con tu dirección de correo electrónico
Organska gnojiva por Mind Map: Organska gnojiva

1. Kruti stajski gnoj

1.1. Najstarije gnojivo

1.2. To je poluhumificirana masa nastala od smjese krutih i tekućih izmetina domaćih životinja i stelje (slama, pokvareno sjeno, kukurozovina)

1.3. Bitan za nastanak i održavanje strukturnih agregata,utječe na vodozračne odnose u tlu, zadržavanje vlage....

1.4. Sazrijevanje u našem podneblju traje 3-4 mjeseca, prerađujese uz pomoć mikroorganizama

1.5. Stajski gnoj je potrebno nakon gnojidbe što prije oranjem unijeti u tlo.

1.6. Najkvalitetniji su ovčij i konjski gnoj, a najlošiji je svinjski gnoj

1.7. KOLIČINA STAJNJAKA U GNOJIDBI

1.7.1. Slaba gnojidba 10-20 t/ha

1.7.2. Srednja gnojidba 20-30 t/ha

1.7.3. Jača gnojidba 30-40 t/ha

1.7.4. Jaka gnojidba preko 40 t/ha

1.8. TRAJANJE DJELOVANJA STAJNJAKA

1.8.1. 1. godina 50% iskorištenja

1.8.2. 2. godina 30% iskorištenja

1.8.3. 3. godina 20% iskorištenja

2. Gnoj peradi

2.1. Razlikuje se od ostalog stajskog gnoja jer u njemu nema tekućeg izmeta i bogatiji je hranivima

2.2. Glavna je primjena gnoja preradi za visoko vrijedne kulture (uzgoj cvijeća).

3. Kompost

3.1. U kompostnu hrpu ne treba stavljati tvari nepoznatog sastava, osobito teške metale, staklo, plastiku, uginule zaražene biljke i životinje, korove koji nose sjeme.

3.2. Masa koju kompostiramo mora stalno biti vlažna

3.3. Obični domaći kompost, kompost od gujavice (lumbripost), kompost od slame i kukuruzovine, kompost od treseta,kompost od gradskog smeća, mulja otpadnih voda i raznih industrijskih otpadaka.

3.4. SASTAV

3.4.1. 0.35% dušika

3.4.2. 0.25% kalija

3.4.3. 0.20% fosfora

3.4.4. 2.3%kalcija

4. Posliježetveni ostatci

4.1. Oni čine manju ili veću masu koja sadrži određenu količinu hraniva i vrijedne organske tvari, koja se, dakako, može korisno koristiti

5. Tekući stajski gnoj

5.1. Dobijvamo tekućim izgnojavanjem, kada se kruti izmet sprema bez stelje.

5.2. Potrebne staje s rešetkastim podovima, tako da se izmet direktno skuplja u bazenima ispod ležišta stoke.

5.3. Mora dozrijevati u bazenima 1-4 mj.

5.4. Količina gnojiva: 20-25 m3/ha

6. Gnojnica

6.1. Sastoji se od mokraće domaćih životinja, vode od pranja staje, oborinske vode, komadića stelje...

6.2. Čuvamo u septičkoj jami te je potrebno osigurati 2-3m3 volumena po jednoj stočnoj jedinici.

6.3. SASTAV

6.3.1. 98% voda

6.3.2. 0,8% organska tvar

6.3.3. 0,22% dušik

6.3.4. 0,01% fosfor

6.3.5. 0,45% kalij

7. Fekalije- zahodnjak

7.1. Fekalije se skupljaju u zahodskim ili septičkim jamama

7.2. Primjena fekalija je uvijek rizična zbog realne opasnosti širenja patogenih organizama

8. Zelena gnojidba(sideracija)

8.1. To je unošenje u tlo nadzemne zelene mase formirane namjenskim uzgojem za to zasijanih usjeva koje nazivamo sideratima

8.2. Obogaćujemo tlo organskim tvarima

8.3. Za uspješnu sideraciju je potrebno 5-8 t/ha organske tvari

8.4. Djelovanje sideracije: 1-2 godine

8.5. PODJELA SIDERATA

8.5.1. neleguminozni (uljana repica, gorušica)

8.5.2. leguminozni (djeteline, grahorica, bob)