Organska gnojiva

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Organska gnojiva by Mind Map: Organska gnojiva

1. Kruti stajski gnoj

1.1. Najstarije gnojivo

1.2. To je poluhumificirana masa nastala od smjese krutih i tekućih izmetina domaćih životinja i stelje (slama, pokvareno sjeno, kukurozovina)

1.3. Bitan za nastanak i održavanje strukturnih agregata,utječe na vodozračne odnose u tlu, zadržavanje vlage....

1.4. Sazrijevanje u našem podneblju traje 3-4 mjeseca, prerađujese uz pomoć mikroorganizama

1.5. Stajski gnoj je potrebno nakon gnojidbe što prije oranjem unijeti u tlo.

1.6. Najkvalitetniji su ovčij i konjski gnoj, a najlošiji je svinjski gnoj

1.7. KOLIČINA STAJNJAKA U GNOJIDBI

1.7.1. Slaba gnojidba 10-20 t/ha

1.7.2. Srednja gnojidba 20-30 t/ha

1.7.3. Jača gnojidba 30-40 t/ha

1.7.4. Jaka gnojidba preko 40 t/ha

1.8. TRAJANJE DJELOVANJA STAJNJAKA

1.8.1. 1. godina 50% iskorištenja

1.8.2. 2. godina 30% iskorištenja

1.8.3. 3. godina 20% iskorištenja

2. Tekući stajski gnoj

2.1. Dobijvamo tekućim izgnojavanjem, kada se kruti izmet sprema bez stelje.

2.2. Potrebne staje s rešetkastim podovima, tako da se izmet direktno skuplja u bazenima ispod ležišta stoke.

2.3. Mora dozrijevati u bazenima 1-4 mj.

2.4. Količina gnojiva: 20-25 m3/ha

3. Gnojnica

3.1. Sastoji se od mokraće domaćih životinja, vode od pranja staje, oborinske vode, komadića stelje...

3.2. Čuvamo u septičkoj jami te je potrebno osigurati 2-3m3 volumena po jednoj stočnoj jedinici.

3.3. SASTAV

3.3.1. 98% voda

3.3.2. 0,8% organska tvar

3.3.3. 0,22% dušik

3.3.4. 0,01% fosfor

3.3.5. 0,45% kalij

4. Gnoj peradi

4.1. Razlikuje se od ostalog stajskog gnoja jer u njemu nema tekućeg izmeta i bogatiji je hranivima

4.2. Glavna je primjena gnoja preradi za visoko vrijedne kulture (uzgoj cvijeća).

5. Kompost

5.1. U kompostnu hrpu ne treba stavljati tvari nepoznatog sastava, osobito teške metale, staklo, plastiku, uginule zaražene biljke i životinje, korove koji nose sjeme.

5.2. Masa koju kompostiramo mora stalno biti vlažna

5.3. Obični domaći kompost, kompost od gujavice (lumbripost), kompost od slame i kukuruzovine, kompost od treseta,kompost od gradskog smeća, mulja otpadnih voda i raznih industrijskih otpadaka.

5.4. SASTAV

5.4.1. 0.35% dušika

5.4.2. 0.25% kalija

5.4.3. 0.20% fosfora

5.4.4. 2.3%kalcija

6. Fekalije- zahodnjak

6.1. Fekalije se skupljaju u zahodskim ili septičkim jamama

6.2. Primjena fekalija je uvijek rizična zbog realne opasnosti širenja patogenih organizama

7. Posliježetveni ostatci

7.1. Oni čine manju ili veću masu koja sadrži određenu količinu hraniva i vrijedne organske tvari, koja se, dakako, može korisno koristiti

8. Zelena gnojidba(sideracija)

8.1. To je unošenje u tlo nadzemne zelene mase formirane namjenskim uzgojem za to zasijanih usjeva koje nazivamo sideratima

8.2. Obogaćujemo tlo organskim tvarima

8.3. Za uspješnu sideraciju je potrebno 5-8 t/ha organske tvari

8.4. Djelovanje sideracije: 1-2 godine

8.5. PODJELA SIDERATA

8.5.1. neleguminozni (uljana repica, gorušica)

8.5.2. leguminozni (djeteline, grahorica, bob)