Nizinska Hrvatska

1. Biljni pokrov

1.1. Šume hrasta kitnjaka i običnog graba, u sjeveroistočnoj Hrvatskoj je stepski biljni pokrov.

2. Promet

2.1. Najvažniji prometni pravci su: posavski pravac, podravski pravac, Budimpešta – Zagreb – Rijeka i pyrnski pravac.

3. Stanovništvo

3.1. U nizinskoj Hrvatskoj žive čak 2/3 stanovnika.

3.2. Većina stanovnika živi u Zagrebu, Osijeku, Slavonskom brodu, Karlovcu, Varaždinu.

4. Vode

4.1. Rijeke:Dunav, Mura, Drava, Sava, Kupa, Vuka, Bednja, Una, Ilova, Orljava, Lonja...

4.2. Sava ima najduži tok u Hrvatskoj, 945 km.

4.3. Stvara se meandar, (krivudavi dijelovi toka.)

4.4. Jezera i ribnjaci:Jasinje, Siščani, Narta, Grudnjak, Kopačevsko, Borovik, Lipovljani, Varaždinsko, Dubravsko...

5. Laura Škrgatić 8.a

6. Znamenitosti

6.1. Vučedolska golubica, Arheološki Park Andautonija, Eltz, Đakovačka katedrala...

7. Klima

7.1. Vruća ljeta sa hladnim zimama, obično sa snježnim padalinama.

7.2. Zimi nastaje temperaturni obrat, niža reljefna područja su hladnija nego viša

8. Poljoprivreda

8.1. Najznačajnija poljoprivredna regija

8.1.1. Sve veća je staklenička i plastenička proizvodnja.

8.1.2. Plodna zemlja crnica.

8.2. Nizinsku Hrvatsku(većinom Slavoniju) nazivamo i "Žitnicom Hrvatske."

8.2.1. 2 poljoprivredne regije

8.2.1.1. ravničarska

8.2.1.2. brežuljkasta

8.3. U proljeće se sadi povrće, najčešće za osobne potrebe.

8.3.1. Prinosi su mali i proizvodnja većinom nije tržišno orijentirana.

9. Regionalizacija

9.1. Prirodna regija

9.1.1. Nizinska Hrvatska

9.2. Fizionomska regionalizacija

9.2.1. Istočna i središnja Hrvatska

9.3. NUTS regionalizacija

9.3.1. Kontinentalna Hrvatska

9.4. Makroregije

9.4.1. Zagrebačka i osječka.