BROJENJE PROMETA

Get Started. It's Free
or sign up with your email address
Rocket clouds
BROJENJE PROMETA by Mind Map: BROJENJE PROMETA

1. Metode dinamickog brojenja

1.1. 1. Metoda brojenja na raskrižju -provodi se na svakoj prilaznoj cesti raskrižja. -postavljaju se brojačka mjesta. -brojači u pripremljene obrasce upisuju vozila koja skreću lijevo desno ili ne mijenjaju smjer.

1.2. 2. Metoda upisivanja registarskih oznaka -brojači su na mjestima upisuju brojeve registarskih oznaka vozila. -ako se ova metoda radi u gradu, potrebno je više brojača.

1.3. 3. Metoda obilježavanja listicima - vozac na vidno mjesto svog vozila zalijepi listic kojeg je dobio na ulazu u grad - osoblje razmješteno po cijelom gradu bilježi kretanje vozila -ovom metodom se utvrđuje samo prolazni promet kroz grad

1.4. 4. Metoda ispisivanja -izražava se tako da se postave pitanja odakle dolazite, kamo idete, gdje je točno vaš cilj.

1.5. 5. Metoda brojackih znacajki - niski troškovi -značke različitih odgovarajućih boja se podijele u "vršnim" prometnim uvjetima u vremenskom periodu od 3h.

2. To je osnovni element koji je potreban za planiranje prometa

3. Trajanje brojenja

3.1. Kratka brojenja-od 1/2 do 2 sata ona se koriste z vršna prometna opterećenja

3.2. 16-satna brojenja - koriste se za prikupljanje podataka o dnevnom prometu

3.3. 24-satna brojenja određuju odnos između dnevnog i noćnog prometa

4. PA-jedinica

4.1. To je ekvivalent vrijednosti putničkog automobila

4.2. Razlika između kretanja putničkog i teretnog automobila na cesti su: - teretni automobil zauzima više prostora - razvija manju brzinu - prilikom pretjecanja teretnog automobila potreban je veći luk obilaženja, veća brzina kretanja, duža preglednost ceste, zato je sigurnost smanjena

5. Brojenje prometa u mirovanju

5.1. Cilj je dobivanje slike zauzetosti određene ulice ili dijela ulice s obzirom na broj vozila ili mjesto koje zauzima na ulici na taj način dobivamo podatke o zauzetosti parkiranosti

5.2. METODA BROJENJA NA PARKIRALIŠTU - počiva na brojenju parkirnih vozila u vrijeme "vršnih" opterećenja, zatim ponavljanja brojenja tijekom dana - parkiranje uz rub kolnika treba brojiti svakih 15min - broje se i vozila koja nisu mogla pronaci mjesto i otisli su

5.3. METODA "REDA VELIČINA" - kada se gradovi svrstaju s obzirom na stanovništvo zaposleno u proizvodnji, zatim u trgovini na malo u odnosu na parkiranje, dobiju se grupe gradova cije se velicine krecu od gosp. dominantnosti u trgovini na malo do gosp. dom. u ind.

5.4. FORMULA METODA -pri izracunu broja parkiranih vozila u "vršnih" nakupljanima parkiranja upotrebljavaju se podaci dobiveni razlicitim metodama iz kojih se izracuna prosjek koji se množi s odgovaravajucim postotkom

5.5. METODA INTERVJUA - vozacima se postavljaju pitanja Odakle ste krenuli? Kamo idete? Koja je svrha vaše vožnje i sl. - ispitaci su smješteni na svim mjestima uz rub kolnika gdje se parkira i na svim prkiralištima izvan ulice

5.6. SKRAĆENA METODA - koristi se za procjenu potreba za parkirališnim prostorima u malim gradovima - štedi troškove i radnu snagu - po vozacu traje 30sek - ispituju se vozaci uz rub kolnika

6. Dinamičko brojenje

6.1. -ono utvrduje jačinu i smjer prometnih strujanja, osnovni element za planiranje cestovne mreže većih prometnih strujanja. NAPLATNO BROJENJE -to je bilježenje odgovarajućih podataka na inf.karticu.

7. Automatsko i ručno brojenje

7.1. AUTOMATSKO BROJENJE - kod njega se nece brojati vozila vec osovine vozila koja prijeđu preko gumene cijevi u kojoj se nalazi detektor automatskog brojenja RUCNO BROJENJE - koriste se kao naplatna brojenja na autocestama

8. Statičko brojenje

8.1. - broje se vozila koja u određenom razmaku pređu kroz neki presjek prometnice - koristi se za određivanje dimenzija kolnika i raskrižja

9. Prognoza budućeg stanja u prometu

9.1. Potrebno joj je pristupiti studiozno, treba sagledati probleme s različitih stanovništva i u izradu uključiti sve zainteresirane

9.2. Radni dio planiranja prometa dijeli se na: prometnu dijagnozu, prognozu i terapiju

10. Izbor tehnike prognoziranja

10.1. Ovisi o: - svrsi prognoziranja - dužini vremenskog razdoblja za koji se izrađuje prognoza - podacim koji su na raspolaganju i periodu za koji ovi podaci vrijede - stečenih iskustva na već primjenjenim metodama