1. Religiozne
1.1. Sakralna tematika koja se prikazuje na ovim umjetničkim djelima proizašla je iz Biblijskih i Novozavjetnih tekstova
1.2. Kod ovih prikaza bilo je važno da se umjetnik pridržava određenih pravila čudorednog prikaza- tzv. Decoruma
1.3. Primjer - Giotto, Rođenje Kristovo
1.4. Ponekad su to motivi i odabrane teme iz Isusova ili Marijina života, tzv. Kristološki i Marijanski ciklusi koji su imali i edukativnu ulogu
1.4.1. Peter Paul Rubens, Podizanje križa
2. Mitološke
2.1. Skup mitova o postanku i ustrojstvu svijeta
2.2. Najčešće teme su iz grčke ili rimske mitologije, a ponekad likovna djela prikazuju i mitologije drugih naroda
2.3. Primjer - Proljeće, Sandro Boticelli
2.4. Najčešće prikazani bogovi iz grčke mitologije, nimfe, amori i druga mitološka bića
3. Povijesne
3.1. Povijesno slikarstvo- umjetnički žanr posvećen raznim povijesnim ličnostima i događajima iz života nekog naroda
3.2. Primjer - Vlaho Bukovac, Hrvatski preporod, Živio kralj
4. Idele, pastorale
4.1. U slikarstvu se javljaju i kompozicije idiličnih prizora iz pastirskoga života
4.2. Poznata u antici, u renesansi ponovno otkrivena, osobito česta u francuskom baroknom i rokoko slikarstvu
4.3. Generalno ističe ljepotu života u prirodi i prirodni sklad između ljudi, biljaka i životinja. Na starijim prikazima likovi su često vile, vilenjaci, satiri, a često pastiri i pastirice. U modernoj umjetnosti pastorale su rijetke, a obično prikazuju miran život u idiličnom pejzažu.
4.3.1. Gauguin Paul, Pastorala
5. Svjetovne
5.1. Genre - u eksterijeru / interijeru
5.1.1. u likovnoj umjetnosti, naziv za slike koje prikazuju ljude iz neke društvene sredine u njihovu svakidašnjem životu (kućni prizori, seljaci pri poslu, scene lova, fêtes galantes)
5.1.1.1. Peter Paul Rubens, Starica i dječak sa svjećom
5.1.1.2. Johannes Vermeer, Mljekarica
5.1.1.3. AUGUSTE RENOIR, La Moulin de la Galette
5.2. Ljudi
5.2.1. Portret
5.2.1.1. likovni motiv na fotografiji, slici ili skulptri koji prikazuje nečije lice.. Prvenstveno prenosi fiziči izgled, ali može odražavati i status, karakter pa i emotivna stanja portretirane osobe
5.2.1.2. Portret može biti -reprezentativan (tipski motiv), -intiman (osobit motiv), -komemorativni -karikaturalan (izobličen motiv), -grupni (više portreta zajedno)
5.2.1.2.1. Johannes Vermeer, Djevojka s bisernom naušnicom - Intimistički portret
5.2.1.2.2. Mato Celestin Medović,”Adolf pl. Mošinski - Reprezentativni portret
5.2.1.2.3. Vlaho Bukovac,Branka Radulovića - Prirodni (realistični) portret
5.2.1.2.4. Franz Hals,Uprava sirotišta - Grupni portret
5.2.1.2.5. Pablo Picasso, Portret Dore Maar - Stilizirani portret
5.2.1.3. Portret može prikazivati samo ljudsko lice ili glavu, zatim i ljudski lik do prsiju/pojasa
5.2.1.3.1. Leonardo da Vinci, Mona Lisa
5.2.2. Autoportret
5.2.2.1. grč. autos = sam + franc. portrait = vjeran opis - autoportret je likovni motiv kojim umjetnik prikazuje samog sebe (likovna autobiografija)
5.2.2.1.1. Vincent van Gogh, Autoportret
5.2.2.1.2. Vlaho Bukovac, Autoportret
5.2.3. Figura
5.2.3.1. likovni motiv je (kip ili slika) koji prikazuje kostimirani (obučeni) ljudski lik ili neko biće iz mitologije ili fantastike. Prema motivu, figura može biti: -genere -povijesna figura -mitološka figura -religiozna figura -etnografska figura
5.2.3.1.1. Antoine-Jean Gros, Portret Christine Boyer
5.2.3.2. Povijesna figura - kao motiv prikazuje figuru važnu za povijesti nekog naroda
5.2.3.2.1. Jacques-Louis David: Napoleon u svojoj radnoj sobi
5.2.3.3. Mitološka figura - motiv je figura bića iz mitologije, npr. Grčke ili neme druge
5.2.3.3.1. Athena Varvakeion
5.2.3.4. Etnografska figura - prikazan je motiv figura u narodnoj nošnji
5.2.3.4.1. Vlaho Bukovac, Crnogorka
5.2.3.5. Figura - genere - motiv prikazuje figuru ili više njih u svakodnevnim životnim situacijama.
5.2.3.5.1. Vlaho Bukovac, Moje gnijezdo
5.2.3.6. Karikatura - je likovni humoristički motiv. Karikatura je redovito vezana uz ljudski lik. Umjetnik namjerno deformira (izobličuje) stvarnost naglašavajući neka određena obilježja (karakteristike) osoba, pojava ili događaja i to najčešće s namjerom da postigne dojam smiješnoga prizora. Karikatura je po obliku neprirodna - groteksna, a po namjeri izrugivačka - satirična.
5.2.3.7. Akt
5.2.3.7.1. U likovnim umjetnostima, akt je prikaz gologa ljudskog tijela u različitim položajima, pokretima i držanjima
5.2.3.7.2. Nakon antike, koja je pod utjecajem starohelenske kulture stoljećima njegovala akt, on se u zapadnoeuropskoj umjetnosti ponovno javlja tek u romaničkom i gotičkom kiparstvu koje prikazuje golo tijelo suzdržljivo i shematski
5.2.3.8. Torzo (lat. = tursus, od grč. thyrsos = debeo, držak) likovni motiv koji prikazuje (golo) ljudsko tijelo bez glave i ruku (ili i nogu)
5.2.3.8.1. Antun Augustinčić, Torzo
5.3. Animalističke - prikaz životinja
5.3.1. Likovni motiv koji prikazuje životuju. Umjetnici koji rado slikaju ili modeliraju životinje, zovu se animalisti. U animalističkom slikarstvu glavni je motiv životinja prikazana pojedinačno ili u skupini.
5.3.1.1. Bizon, Altamira
5.3.1.2. Slavko Strielg, Konji
5.3.1.3. Miroslav Kraljević, Bik
5.3.1.4. Eugène Delacroix, Mladi tiger u igri s tigricom, 1832
5.3.1.5. Branimir Dešković, Ptičar
5.3.1.6. Albrecht Dürer, „Mladi zec” ,”Glava srndača”, „Sova”, „Prica u tri poze”
5.4. Mrtva priroda - voće, cvijeće, povrće, mrtve životinje, predmeti
5.4.1. U mrtvoj prirodi predočuju se neživi predmeti (plodovi, cvijeće, divljač, ptice, ribe, posuđe, uporabni i ukrasni predmeti)
5.4.1.1. Paul Cézanne, Mrtva priroda s jabukama
5.4.1.2. Jean-Baptiste-Simeon Chardin
5.4.1.3. Jean-Baptiste-Simeon Chardin
5.4.1.4. De Hem, Cvijeće, 1665
5.4.1.5. Jean-Baptiste-Simeon Chardin, Mrtva priroda sa haringama, 1731
5.5. Krajolik - marina, veduta, panorama
5.5.1. Pejzaž Prikaz pejzaža dijeli se marinau, vedutu i panoramu (engl. = landscape; franc. = paysage; tal. = paesaggio) To je likovni motiv koji prikazuje prirodu. Prema krajoliku/krajobrazu kojega prikazuje, pejzaž može biti: planinski, šumski, poljski, riječni
5.5.1.1. Jean-Baptiste-Camille Corot, Pejzaž
5.5.1.2. Veduta
5.5.1.2.1. To je prikaz dijelova grada i arhitektonskih objekata u njihovu prirodnom ambijentu
5.5.1.3. Marina
5.5.1.3.1. Ako je likovni motiv more onda se taj pejzaž zove marina
5.5.2. Prema vremenu u kojemu je rađen, pejzaž može biti: proljetni, ljetni, jesenski, zimski, jutarnji, popodnevni, sutonski... dojma)
5.6. Interijer
5.6.1. Interijer prikazuje unutrašnjost nekoga prostora (dvorana, soba, crkva, hram i sl.
5.6.1.1. Henri Matisse, Crveni interijer
5.6.1.2. Jan Vermeer, Interijer