1. TROVANJA
1.1. znakovi trovanja mogu biti vrlo različiti
1.1.1. ovisno o vrsti trovanja, količini, brzini ulaska u tijelo, putovima ulaska, o dobu, spolu i konstrukciji osobe
1.1.2. neki otrovi izazivaju psihičke poremećaje, vrtoglavicu, glavobolju, grčeve pojedinih mišića ili cijelog tijela, aritmiju, koža može biti plava, žuta ili crvena
1.2. INGESTIJA - najčešće se javljaju MUČNINA I BOL U TRBUHU, PROLJEV I POVRAĆANJE
1.3. INHALACIJA - kašalj i osjećaj nedostatka zraka i gušenja
1.4. KOROZIVNE TVARI - kiseline i lužine izazivaju kemijske opekline, ako se takav otrov popije opekline su vidljive na usnama i sluznici usta --> LUŽINE SU OPASNIJE
1.5. TEŽI SLUČAJEVI TROVANJA DOVODE DO GUBITKA SVIJESTI, A POTOM I DO PRESTANKA DISANJA
1.6. Postupak s osobom koja je progutala otrov
1.6.1. ako je osoba bez svijesti treba provjeriti disanje i krvotok - po potrebi početi s mjerama oživljavanja --> po mogućnosti ne doći u doticaj s otrovom
1.6.2. onesviještenu osobu koja diše stavljamo u BOČNI POLOŽAJ
1.6.3. ako je osoba pri svijesti - izazvati povraćanjem --> naizmjeničnim povraćanjem i pijenjem tople vode može se isprati želudac
1.6.4. NE SMIJE se izazvati povraćanje kod osobe koja nije pri punoj svijesti ili koja se opire
1.6.5. NE SMIJE se izazvati povraćanje pri otrovanju kiselinama, lužinama, benzinom, petrolejem, otapalima za boje i sredstvima koja stvaraju pjenu
1.6.6. otrovana osoba treba popiti 2-3 žlice medicinskog ugljena razrijeđene u čaši vode ---> NESMIJE SE DAVATI KOD TROVANJA KISELINAMA I LUŽINAMA
1.7. PRVA POMOĆ PRI TROVANJU GLJIVAMA
1.7.1. bitan je INKUBACIJSKI PERIOD - vrijeme od konzumacije gljiva do pojave prvih simptoma
1.7.2. najčešći simptomi : mučnina, povraćanje, grčevi probavnog sustava, vrtoglavica, opijenost, ošamućenost, crvenilo lica, pretjerano znojenje, pretjerano lučenje sline, suzne oči, kolaps ...
1.7.3. PRVA POMOĆ : otkriti koje su gljive krive za otrovanje, količinu i vrijeme konzumacije
1.7.3.1. ako je pacijent pri svijesti izazvati povraćanje
1.7.3.2. ako je riječ o kratkom inkubacijskom periodu dati medicinski ugljen
2. TOPLINSKI UDAR
2.1. TIPIČNE OKOLNOSTI NASTANKA TOPLINSKOG UDARA
2.1.1. rad u kotlovnici, praonici veša, sportaši, vojnici, pretile osobe, alkoholičari, stariji ljudi
2.2. ZNAKOVI TOPLINSKOG UDARA
2.2.1. osjećaj vrućine, glavobolja, vrtoglavica, smušenost, nemir
2.2.2. koža je suha i crvena, kod mlađe osobe može biti i znojna, gubitak svijesti, tjelesna temp. izmjerena u crijevu iznosi 42 stupnja ili više
2.3. POSTUPAK
2.3.1. bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu, skinite mu odjeću, ako nije pri svijesti, okrenite ga na u bočni položaj
2.3.2. polijevajte ga hladnom - ne ledenom vodom uz istovremeno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama, ne stavljati led na kožu
2.3.3. HLAĐENJE TREBA TRAJATI DOK SE TJELESNA TEMP. NE SPUSTI ISPOD 38 STUPNJEVA
3. CEREBROVASKULARNI INZULT / MOŽDANI UDAR/ MOŽDANA KAP/ APOPLEKSIJA MOZGA
3.1. definicija : iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad, odnosno dovodi do oštećenja moždanog tkiva
3.2. učestalost : na zapadu moždani udar na 3. je mjestu kao uzrok smrti, te na 1. mjestu kao uzrok invaliditeta
3.3. rizični čimbenici : starija životna dob, muški spol, konzumacija alkohola, droge, pušenje, povišen krvni tlak, povišen kolesterol, dijabetes, srčane bolesti
3.4. znakovi moždanog udara: slabost ili oduzetost jedne strane tijela, otežan ili onemogućen govor, spuštenost jednog usnog kuta zbog čega usta izgledaju iskrivljena, otežano ili onemogućeno gutanje, "najjača glavobolja ikad", nekontrolirano mokrenje i stolica, gubitak svijesti
3.4.1. dijagnostika i liječenje UNUTAR TRI SATA : TRI SATA VRIJEDNA ZLATA
3.4.2. FAST - lice, ruke, govor ,vrijeme
4. POTHLAĐENOST / HIPOTERMIJA
4.1. pothlađenost ili hipotermija je stanje kada tjelesna temp. padne ispod 35 stupnjeva
4.1.1. može biti umjerena i obično prolazi bez posljedica
4.1.2. teška hipotermija je kada temp. padne ispod 30 stupnjeva ---> može biti fatalna
4.2. jedan od najčešćih uzroka je DUGA IZLOŽENOST HLADNOĆI
4.2.1. ograničena tjelesna aktivnost, kronične bolesti, alkohol mogu pogoršati i ubrzati pothlađenost
4.2.2. osobe s višim rizikom: DJECA, BESKUĆNICI, STARIJE OSOBE
4.3. SIMPTOMI/ ZNAKOVI POTLAĐENOSTI
4.3.1. osjećaj hladnoće i drhtanje, kasnije umor, tromost, velika želja za snom, sve tjelesne funkcije usporavaju, snižavanjem temp. osoba gubi svijest, disanje i rad srca jako usporavaju
4.3.2. AKO SE NE PRUŽI POMOĆ, SMRT NASTUPA ZBOG PRESTANKA DISANJA I SRČANOG RADA
4.4. KAKO POMOĆI UNESREĆENOM
4.4.1. postepeno ugrijati, osobu smjestiti u zatvoren prostor, pozvati hitnu pomoć, skinuti mokru odjeću, obući suhu odjeću, ne stavljati osobu u neposrednu blizinu izvora topline, dati joj topli napitak, kaloričnu hranu - slatkiši najbolji, vršiti stalni nadzor, smjestiti osobu u krevet, ne davati alkohol
4.4.2. AKO POTHLAĐENA OAOBA NIJE PRI SVIJESTI PROVJERITI DISANJE I KRVOTOK - PO POTREBI ZAPOČETI OŽIVLJAVANJE
5. ODRŽAVNJE ŽIVOTA
5.1. Kardiopulmonalna reanimacija - KPR
5.1.1. kombinacija mjera za oživljavanje - masaža srca, umjetno disanje, rana defibrilacija automatskim vanjskim defibrilatorom (AVD)
5.2. Masaža srca
5.2.1. prsnu kost nastojimo utisnuti 5 - 6 cm u dubinu, frekvencija kojom moramo izvoditi masažu je 100 - 120 min
5.3. Umjetno disanje
5.3.1. metoda usta na usta, zrak upuhujemo tijekom 1 sekunde
5.4. CIKLUSI SE PONAVLJAJU 30 KOMPRESIJA, 2 UPUHA
6. STRANO TIJELO U DIŠNOM SUSTAVU
6.1. začepljenje dišnog puta
6.1.1. može biti posljedica gutanja hrane
6.1.1.1. starije osobe oslabljeni refleks guranja, smijanje za vrijeme jela, pričanje, brzo jedenje ...
6.2. KADA POSUMNJATI NA GUŠENJE STRANIM TIJELOM?
6.2.1. napad se dogodio za vrijeme jela
6.2.2. držanje za vrat
6.2.3. osoba koja ne može disati, ni govoriti treba se primiti za vrat s obije ruke
6.2.3.1. međunarodna poruke za "gušim se"
6.2.3.2. HEIMLICHOV ZNAK
6.3. LAKŠE ZAČEPLJENJE DIŠNOG PUTA
6.3.1. osoba govori ,ali otežano
6.3.2. može kašljati
6.3.3. otežano diše
6.3.4. AKO OSOBA IMA SIMPTOME LAKŠE OPSTRUKCIJE DIŠNOG PUTA TREBA JU POTICATI NA KAŠALJ KAKO BE IZBACILO STRANO TIJELO
6.4. TEŽE ZAČEPLJENJE DIŠNOG PUTA
6.4.1. osoba koja se guši ne može govoriti
6.4.2. ne može disati ,ni kašljati
6.4.3. OSOBA KOJA JE PRI SVJESTI SA SIMPTOMIMA
6.4.3.1. priđemo osobi, jedna ruka na prsni koš, nagnemo osobu preko te ruke prema naprijed, dlanom druge ruke jače udarimo između lopatica - 5 udarca, poslije svakog udarca provjerimo jeli strano tijelo izašlo van
6.4.3.2. ako udarcima nismo uspjeli izbaciti strano tijelo, primjenjujemo HEIMLICHOV POSTUPAK - ZAHVAT
6.4.4. OSOBA NIJE PRI SVIJESTI
6.4.4.1. pozvati hitnu, osnovni postupci održavanja života
7. UDAR STRUJE
7.1. STRUJNI UDAR NESTAJE KAD SE CIJELO TIJELO ILI DIO TIJELA UKLJUČI U STRUJNI KRUG
7.2. posljedice mogu biti bezazlena ili kobne, to ovisi o brojnim čimbenicima kao što su : tehničke osobine struje, otpor tkiva - MOKRA/ VLAŽNA KOŽA OPASNIJE - manji otpor, duljina izloženosti, put prolaska struje kroz tijelo
7.3. POSLJEDICE
7.3.1. duboke opekline, prolazak struje kroz srce i mozak može izazvati trenutnu smrt --->srčani zastoj, oštećenje centra za disanje u mozgu, snažni mišićni grčevi - pucanje mišića i koštani prijelomi, zahvaćenost mišića za disanje dovodi do prestanka disanja, osoba koja je rukom primila žicu pod naponom ne može ju pustiti zbog grča mišića ruke
7.4. KAKO POMOĆI UNESREĆENOM
7.4.1. ako je unesrećeni još uvijek u strujnom krugu, treba ga što prije osoloboditi
7.4.2. paziti na vlastitu sigurnost
7.4.3. prekid strujnog kruga -- VAĐENJE OSIGURAČA ILI ODVAJANJEM električnog vodiča od tijela ---> pomoću IZOLIRAJUĆEG MATRIJALA (plastika, guma, suho drvo ...)
7.4.3.1. dobro je koristiti gumene rukavice i čizme
7.4.4. OSOBU SE ODMAH SMIJE DOTAKNUTI
7.4.5. eventualni požar na mjestu nezgode - NE GASITI VODOM
7.4.6. ako je osoba bez svijesti - provjeriti disanje i krvotok ---> po potrebe započeti oživljavanje
7.4.6.1. onesviještenog koji diše staviti u bočni položaj