1. POVIJEST
1.1. Ovaj model izvorno je stvorio Jerrold Kemp i bio je jednostavno poznat kao Kemp model .
1.2. Kasnije su ga prilagodili Kemp , Gary Morrison i Steven Ross
1.3. Objavili su svoju knjigu Dizajniranje učinkovitosti uputa 1994. godine u kojoj su izložene sve glavne komponente njihovog modela
1.4. U trećem izdanju knjige , Morrison je postao vodeći autor ali važan kontinuirani utjecaj Kempa ostaje očit
2. DEFENICIJA
2.1. Kemp ima širok pogled, ovalni oblik njegovog modela poručuje da je proces dizajna i razvoja kontinuirani ciklus koji zahtijeva stalno planiranje, dizajn, razvoj i procjenu kako bi se osigurala učinkovita poduka. Model je sustavan i nelinearan i čini se da potiče dizajnere da rade u svim područjima prema potrebi (Steven McGriff).
3. BITNE OSOBE ZA RAZVOJ MODELA
3.1. Prva osoba koju moramo spomenuti a stoji iza MRK modela je Jerrold Kemp .
3.2. Kemp je bio glavni kemičar na Sveučilištu Florida prije nego je služio vojsku tijekom Drugog svjetskog rata , Kempa je zanimalo poučavanje i vidio je vrijednost u korištenja filma za podučavanje
3.3. Osim Kempa imamo i druge suradnike a to bi bili Gary R. Morrison , Steven M. Ross a u novije vrijeme i Howard K . Kalman
4. 9 KORAKA
4.1. Identificirajte obrazovne probleme i navedite ciljeve za izradu nastavnog programa.
4.1.1. Model to definira kao potrebu klijenta ili problem izvedbe koji klijent želi riješiti . Dizajner surađuje s ključnim dionicama kako bi utvrdio ciljeve projekta koji će dovesti do rješenja problema
4.2. Ispitajte karakteristike učenika na koje treba obratiti pozornost tijekom planiranja.
4.2.1. Autori modela daju primjere kao što su razina čitanja učenika , pretpostavke ili radni iskustvo , publika i kontekst u kojem rade / uče određuje koji se tip informacija prikuplja
4.3. Identificirajte sadržaj predmeta i analizirajte komponente zadatka povezane s navedenim ciljevima i svrhama.
4.3.1. Autori metode smatraju da je ovo možda najvažniji korak , tu će dizajner odrediti koje znanje i postupak treba uključiti u upute kako bi učenik savladao ciljeve , također dodaju d a je ovo česta faza u kojoj će dizajner nastave raditi sa stručnjakom predmeta
4.4. Navedite nastavne ciljeve za učenika.
4.4.1. Učenik će znati organizaciju , ciljevi moraju biti uočljivi i mjerljivi
4.5. Redoslijed sadržaja unutar svake nastavne jedinice za logično učenje.
4.5.1. Ovisi o temi postoji više načina za podjednako slijediti sadržaj
4.6. Osmislite strategije podučavanja tako da svaki učenik može svladati ciljeve.
4.6.1. Dobro osmišljena strategija podučavanja potiče ili motivira učenika da aktivno sudjeluje , u ovom modelu umjesto da upute predstavljaju sadržaj za učenike učenici moraju sami predstavljati sadržaj
4.7. Planirajte poruku s uputama i isporuku.
4.7.1. Ovaj korak uključuje prevođenja plana dizajna nastave u nastavnu jedinicu
4.8. Razviti instrumente evaluacije za procjenu ciljeva.
4.8.1. U ovom koraku dizajner se usredotočuje na ono što će uputu učiniti privlačnom za učenika
4.9. Odaberite resurse za podršku nastavi i aktivnosti učenja.
4.9.1. Instrumenti ocjenjivanja ono su što dizajner stvara kako bi procijenio učenike i utvrdio jesu li u nekom stupnju savladali gradivo