Način vladavine u Rimskoj Republici

1. Članovi senata

1.1. Senatori

1.1.1. članovi Senata,imali su doživotno članstvo

1.2. Dva konzula-bili su na čelu republike

1.2.1. vodili su sjednice Senata,provodili zaključke te predlagali zakone,za vrijeme rata zapovjedali su vojskom,mandat im je trajao godinu dana

1.3. Narodne skupštine

1.3.1. svi slobodni i punoljetni muškarci

1.3.2. Pučki tribuni

1.3.2.1. dva predstavnika plebejaca u Senatu

2. Republika-res publica (javna stvar) naglašava se da je vođenje republike stvar naroda,a ne jedne osobe

3. Upravljanje državom preuzeo je Senat -vodio je vanjsku politiku ,nadzirao državne financije i brinuo o vjerskim pitanjima

4. Reforme koje rimski carevi provode u svrhu očuvanja Carstva

4.1. Rimljani su dio Germana počeli naseljavati na teritorij Carstva u uključivati ih u svoju vojsku-Germani su dobili status rimskih saveznika s obvezom obrane granica

4.2. Rimljani su uspostavili sustav utvrđenja zvan LIMES

4.3. Car više nije bio prvi među jednakima,več apsolutni gospodar države

4.4. DIOKLECIAN -Ustrojio je nov način upravljanja Carstvom -podjelio je državu na četri dijela te odredio suvladara

4.4.1. Vladanje četriju suvladara nazivalo se tetrarhija

4.4.2. proveo je reformu poreznog sustava koja je trebala ojačati gospodarsku moć države

4.5. Car KONSTANTIN prijestolnicu države prenio je u istočni gušće naseljeni i gospodarski razvijeniji dio države

4.5.1. novi glavni grad KONSTANTINOPOL

4.6. Car TEODEZIJE godine 395 podijelio je državu na ZAPADNO I ISTOČNO CARSTVO

5. PODJELA RIMSKOG CARSTVA

5.1. Zapadno Rimsko Carstvo

5.1.1. nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije. Zapadno Rimsko Carstvo je propalo već 476. godine kad je Odoakar, glavni zapovjednik rimske vojske, svrgnuo mladog cara Romula Augustula. U biti, radilo se o vojnom udaru na prostoru ograničenom samo na Italiju i područje Alpa, dok je država ostala netaknuta.

5.2. ISTOČNO RIMSKO CARSTVO

5.2.1. često nazivano još i Bizant – povijesni je naziv za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada car Konstantin Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim koji će u našim krajevima postati poznat pod imenom Carigrad. Konačna podjela između dva dijela države dogodit će se 395. godine kada car Teodozije I. Veliki daruje svom sinu Arkadiju Istok, a Honoriju Zapad. Dok će zapadni dio Carstva u sljedećih 150 godina propasti, Istočno Rimsko Carstvo s političkim sustavom cezaropapizma će preživjeti sve do 1460. godine kada njegovu posljednju provinciju Moreju zauzimaju Turci.

6. završen rat protiv Židova,Judeja postala nova rimska provincija

7. Način vladavine u vrijeme Cara Augusta

7.1. August (uzvišeni) Oktavijan postao je prvi čovjek Senata

7.2. August je potpuno kontrolirao Senat i vojsku te je bio doživotni konzul,pučki tribun i vrhovni svečenik

7.3. njegova vladavina označava početak Carstva-Imperator-carska titula

7.4. u nekim provincijama slavljen je kao božanstvo

7.5. uspostavio je Pretorijance -vojne odrede koji su bili zaduženi osobnu sigurnost careva

8. Najvažnija događanja iz razdoblja prva dva stoljeća Rimskog Carstva

8.1. Gaj Oktavijan Rimska država gotovo neprimjetno postala je Carstvo. August se nije nazivao carem već je nosio titulu prvog senatora (lat. principes senatus). Prema tituli principesa, prvo razdoblje Rimskog Carstva koje je počelo s Augustom 27. g. pr. Krista naziva se principat.

8.1.1. uvodi tjelesnu stražu PRETORIJANCI

8.1.2. kontrolira senat,smanjio broj legija,veteranima podijelio zemlju diljem Carstva (romanizacija)

8.2. Tiberije (14.-37.god)

8.2.1. guši pobune širom Carstva,narodne skupštine prestaju se sastajati

8.3. Kaligula( 37.-41.god u stalnom sukobu sa Senatom) ubili ga vlastiti vojnici

8.4. Klaudije(41.-54.god) carem ga proglasili Pretorijanci-najstabilnija vladavina nakon Augustove

8.5. Neron (54.-68.god)

8.5.1. požar U Rimu

8.6. Vespazijan (69.-79.god)

8.6.1. erupcija Vezuva

8.6.2. započeo gradnju Koloseuma

8.7. Tit (79.-81.god)

8.8. Trajan(98.-117.god)

8.8.1. Trajanovo osvajanje

8.8.2. pobuna Židova u Judeji

8.9. Hadrijan(117.-138.god)

9. Uzroci krize koja je tijekom 3. stoljeća zahvatila Carstvo

9.1. rat na svim bojišnicama

9.2. beza smjena careva

9.3. građanski ratovi

9.4. vojska i pretorijanci preuzimanju sav politički utjecaj

9.5. senat postaje beznačajan

9.6. car postaje samovoljni vlastodržač-Aurelijan-gospodar i Bog

10. Velika seoba naroda

10.1. vrhunac moći Huna sredina 5.stoljeća kada ih je predvodio vladar Atila nazvan Bič Božji

10.2. 375.godine prošli su između vrata naroda (Urala i Kaspijskog jezera)

10.3. 455.godine Rim su opljačkali vandali(od toga potiće naziv vandalizam)

10.4. polovina 4 .stoljeća sa istoka Europe su provalili Huni

10.5. sredinom 5 .stoljeća rimljnai i germanski saveznici porazili su Hune to je bio kraj njihovih pljački i razaranja

11. ULOGA HUNA U POKRETANJU VELIKE SEOBE NARODA

11.1. Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo. Predvodili su ga Huni koji su stigli sve do Rima. Brojni drugi narodi su pojačali pohode na Rim i zauzeli ga. Franci, Goti, Vandali, Angli, Sasi i drugi narodi podijelili su teritorije Zapadnog Rimskog Carstva što je bila posljedica Velike seobe naroda. Huni su najveći uspon doživjeli u razdoblju vladara Atile (434.-453.)

11.2. Germani su se već od 2. stoljeća pomicali prema granicama Rimskog Carstva, iako su to bili tek maleni pomaci. Tek je u 4. stoljeću počelo pravo naseljavanje Rimskog Carstva. Sve je započelo kada su Huni (mongolskog podrijetla) prošli kroz Vrata naroda koja vode iz Rusije u Europu te su potjerali sve germanske narode prema granicama Carstva, čime su uzrokovali domino efekt; prodorom germanskih naroda, Carstvo je počelo gubiti svoju moć.

11.3. Na udaru Huna prvi su se našli Ostrogoti koji su se nalazili iznad Azovskog mora i poluotoka Krim. Huni su ih uništili, a jedan dio nepokorenih Ostrogota kasnije će pomagati caru Zenonu u izbacivanju Odoakara iz Rima (488.-493.). Od navale Huna, prelazili su Balkanski poluotok te stigli sve do sjevera Italije.

11.4. Vandali su se smjestili u srednjoj Europi te su također bili potisnuti ulaskom Huna. Bježali su pred njima prolazeći kroz Panoniju, Galiju i Hispaniju. Preko Gibraltara su ušli u sjevernu Afriku te napravili državu na mjestu bivše Kartage. Iz Kartage su 455. godine napali i spalili Rim. Od tada postoji termin vandalizam za sva oskvrnuća spomenika i kulturnih dobara.

11.5. Atila je želio ući u Rim, no nije to želio napraviti direktno, stoga je prvo krenuo u Galiju, gdje ga je 451. godine dočekala rimsko-vizigotska vojska pod vodstvom zapovjednika Ecije na Katalunskim poljanama. Sukob je završio neriješeno, a Huni su se povukli u Panoniju gdje su imali svoju državu - kaganat sa središtem u Tokayu (današnja Mađarska). Godinu dana nakon bitke na Katalunskim poljanama Atila je izravno napao sjever Italije. Papa Lav III. dao mu je veliku količinu zlata te se potplaćeni Atila ponovno vratio u svoj kaganat. Umro je godinu dana kasnije, 453. pod čudnim okolnostima, najvjerojatnije od izljeva krvi u mozak. Nakon njegove smrti, Huni su napustili Europu i vratili se u Aziju.