1. obrambeni rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države
1.1. udruženih velikosrpskih snaga
1.1.1. Srbije i Crne Gore
2. strategijskoj razini Domovinski rat sastoji se od tri etape
2.1. do siječnja 1992.
2.1.1. izvršena je agresija na Hrvatsku
2.1.2. Oružani sukobi počeli su izbijati u travnju 1991
2.2. od siječnja 1992. do svibnja 1995.
2.2.1. zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga
2.2.2. oslobođeni manji dijelovi teritorija
2.3. svibanj i kolovoz 1995.
2.3.1. oslobođen najveći dio okupiranoga područja
2.3.1.1. Preostalo okupirano područje u hrvatskome Podunavlju reintegrirano je uz pomoć prijelazne međunarodne uprave
3. Politički okvir i uzroci rata
3.1. Smrt J.B.Tita
3.1.1. U Srbiji se širilo nezadovoljstvo Ustavom iz 1974. zbog statusa autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova
3.2. 1987. na čelo SK Srbije došao je Slobodan Milošević
3.2.1. Sve srpski pokret
3.2.2. zahtijeva se preuređenje Jugoslavije po mjeri Srbije (tzv. antibirokratska revolucija
3.2.3. Srbija je svoja stajališta pokušala nametnuti i ostalim republikama
3.3. u kolovozu 1990. uslijedila je i pobuna srba u Hrvatskoj (tzv. balvan-revolucija), podignuta u punom suglasju s Beogradom i uz logističku potporu JNA
4. Oružana agresija
4.1. Nakon razoružanja teritorijalne obrane glavni cilj Hrvatske bio je pregovorima dobiti na vremenu kako bi se unovačili i naoružali policajci
4.2. Hrvatska je potkraj siječnja 1991. raspolagala s približno 30 000 komada uglavnom streljačkog i ponešto protuzračnog i protuoklopnog oružja
4.3. Zbor narodne garde (ZNG)
4.4. 26. VI. 1991. Sabor je donio Zakon o obrani kojim je predviđeno da se hrvatske oružane snage sastoje od ZNG-a i Hrvatske vojske (HV)
5. Erdutski sporazum
5.1. Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu
5.2. Između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića
5.3. 12. studenog 1995. u Erdutu
6. Bojišta
6.1. Zapadnoslavonsko bojište
6.1.1. područje općina Novska, Nova Gradiška, Pakrac, Grubišno Polje i Daruvar te djelomice i općina Virovitica, Slatina, Orahovica i Požega
6.2. Banovinsko bojište
6.2.1. obuhvaćalo je općine Hrvatsku Kostajnicu, Sisak, Petrinju, Glinu i Dvor
6.3. Kordunsko bojište
6.3.1. obuhvaćalo je općine Vrginmost, Vojnić, Karlovac, Duga Resa, Ogulin i Slunj
6.4. Ličko bojište
6.4.1. obuhvaćalo je općine Gračac, Korenica, Donji Lapac, Gospić i Otočac
6.4.2. u početku travnja 1991. došlo je do oružanog sukoba na Plitvicama, koji je odnio prve žrtve u Hrvatskoj
6.5. Sjevernodalmatinsko bojište
6.5.1. obuhvaćalo je zadarsko, šibensko i splitsko područje sa zaleđem
6.6. Južnodalmatinsko bojište
6.6.1. obuhvaćalo je područje općina Ploče, Metković i Dubrovnik
7. Završne operacije
7.1. “Zima '94.
7.1.1. 29. studenoga do 24. prosinca 1994
7.2. Skok-1
7.2.1. 7. travnja 1995., kada su Srbi ponovno poraženi na Dinari
7.3. akciju Bljesak 1. i 2. svibnja 1995
7.3.1. oslobođeno više od 500 km² teritorija u Posavini i zapadnoj Slavoniji
7.4. Skok-2
7.4.1. Od 4. do 11. lipnja 1995. na Dinari
7.5. “Ljeto '95.
7.5.1. području BiH od 25. do 30. srpnja 1995. oslobođeni su Bosansko Grahovo i Glamoč
7.6. Nastavlja se sa pregovorima početkom kolovoza, pregovori ne uspijevaju i Hrvatska je prisiljena okrenuti se ostvarenju druge velike vojnooslobodilačke operacije nazvane Oluja
7.6.1. Oluja
7.6.1.1. 4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.
7.6.1.2. donijela je preokret na vojnostrateškom planu
7.6.1.3. Kalendarski prikaz oslobađanja hrvatskih mjesta
7.6.1.3.1. 4. kolovoza Sveti Rok
7.6.1.3.2. 5. kolovoza Knin, Vrlika, Kijevo, Drniš, Žitnić, Benkovac, Gračac, Lovinac, Ljubovo, Saborsko, Plaški, Hrvatska Dubica
7.6.1.3.3. 6. kolovoza Petrinja, Slunj, Kostajnica, Plitvička jezera, Korenica, Obrovac, Glina
7.6.1.3.4. 7. kolovoza Turanj, Tušilović, Vojnić, Topusko, Gornji i Donji Lapac
7.7. Operacija Una
7.7.1. 18. rujna – 19. rujna 1995
7.7.2. Na području BIH- Povlačenje HV
7.8. Operacija Burin
7.8.1. planirana operacija Glavnog stožera Hrvatske vojske zauzimanja dijela istočne Hercegovine