1. CIJENA - Sloboda izbora je jedna od najvećih prednosti Linuxa. Zahvaljujući tome možete kontrolirati, upravljati te postaviti bilo koji dio sustava po vašim potrebama i željama. Od izbora izgleda desktopa, window managera, kernela i sličnih više ili manje bitnijih stvari.
2. SIGURNOST - Danas je sigrunost jedan od važnijih elemenata prilikom korištenja nekih od tehnoloških napravica, od računala, tableta do mobilnih telefona. Kad je PC u pitanju, Linux vam i u tom polju omogućava najveću sigurnost. Između ostalog zahvaljujući visokom i naprednom stupnju zaštite gdje je sigurnost na prvom mjestu, te i činjenice da je manje raširen među širokom masom korisnika, te za njega postoji daleko manji broj zloćudnog softvera.
3. SLOBODA IZBORA - Sloboda izbora je jedna od najvećih prednosti Linuxa. Zahvaljujući tome možete kontrolirati, upravljati te postaviti bilo koji dio sustava po vašim potrebama i željama. Od izbora izgleda desktopa, window managera, kernela i sličnih više ili manje bitnijih stvari.
4. UČENJE - Upoznavanje i privikavanje na rad u operativnom sustavu Linux zahtjeva određenu strpljivost kao i određeno vrijeme da se ga nauči i navikne na isti. Budite strpljivi i spremni da čitate, naučite nove stvari kao i da proučavate i otkrivate nove načine sami. Trebate biti otvoreni i spremni, te nikako nemojte odmah odustati. Navika je uglavnom najveći razlog pored neupućenosti zašto možda koristite operativni sustav kojim možda niste zadovoljni ili koji ne ispunjava sve vaše potrebe i očekivanja.
5. KOMPATIBILNOST - Nažalost, operativni sustav Linux ponekad ne podržava najnovije hardverske komponente. Postoje razlozi za to no u detalje istih nećemo ulaziti. Osobno kako sam i gore naveo nisam se za sada još susreo sa komadom hardvera kojeg Ubuntu nije prepoznao, ali uvijek možete naići na nešto što od samog proizvođača neke komponente nije podržano za Linux.
6. ALTERNATIVNI PROGRAMI - Postoji veliki broj aplikacija za Linux, te alternativnog softvera u odnosu na konkurentske operativne sustave. No, nažalost ne postoje potpune zamjene ama baš za sve. Zbog prirode što je Linux besplatan i slobodan za korištenje pojedini komercijalni proizvođači softvera ne vide ekonomsku isplativost u proizvodnji za Linux OS.
7. SOFTVER - Linux nudi veliki broj alternativnog softvera koji je uobičajen za korištenje na drugim operativnim sustavima. Ukoliko koristite računalo za surfanje Internetom, chat sa prijateljima i pisanjem pokojeg dokumenta teško ćete primjetiti ikakve razlike. Najpoznatiji browseri od Firefox, Google Chrome i Opere dostupni su na Linuxu, zatim OpenOffice (sada LibreOffice) je jedan on najnaprednijih uredskih besplatnih alata.
8. HARDVER - Linux podržava gotovo kako sve starije tako i nove uređaje i računalne komponente. Sa mojim skromnim isksustvom i nekoliko instalacija na raznim računalima za sada za još nisam susreo da poneka komponenta nije prepoznata.
9. INSTALACIJA - Instalacija današnjih Linux distribucija ako ih uspoređujemo sa onim iz 90-ih godina je daleko naprednija. Jednostavnost instalacije i jednostavnost uporabe istog postavljena je na najvišu moguću točku, tako da uspoređujući konkretno zadnju inačicu linux distribucije Ubuntu sa bilo kojim drugim operativnim sustavom, Ubuntu je korak ispred. Instalacija Linuxa je vrlo jednostavna, odvija se samo u 10-ak klikova i sama instalacija traje izuzetno kratko (15-ak minuta).
10. MODEL RAZVOJA - Open-source softver jako se sporo razvija, ako realno razmišljamo. Ako neki projekt financijski ne podupire neka tvrtka, programer će ili izgubiti interes ili pokušati ušićariti neko vrijeme za to u pauzi svog regularnog radnog vremena ili pak u slobodno vrijeme. Tu trpi ili obitelj ili on sam ili pak firma gdje radi. Naravno, uz takav se model razvoja nitko ne može pouzdati da će novija verzija nečega i ugledati svjetlo dana. Jedan od načina kako se to može pospješiti su maratoni.
11. PODRŠKA PROIZVOĐAČA SOFTVERA I HARDVERA - Treba odmah naglasiti da se proizvođači fokusiraju na ono za što postoji tržište. U tom vidu je ova negativnost samoobjašnjavajuća: slobodni softver je odlično podržan i hardverski i softverski kad je u ulozi poslužitelja, jer se većina Internet poslužitelja vrti na GNU/Linuxu. S druge strane, operacijski sustav GNU/Linux nije rasprostranjen na tržištu osobnih računala stoga ona nisu ni tako dobro podržana.
