1. Pregled i istraživanja
1.1. ICLS-međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje računalnu i informacijsku pismenost učenika, provodi se na tri razine
1.2. IT.desk.info- projekt računalne edukacije sa slobodnim pristupom, podjeljena na 10 modula (korištenje i upravljanje dadotekama, obrada teksta, tablične kalkulacije, baze podataka, prezentacije, web dizajn, obrada slika i slično)
2. Informatika u hrvatskom obrazovnom sustavu
2.1. krajem prošlog stoljeća se uvodi kao izborni predmet
2.2. uvode ju prvo visokoobrazovne ustanove
2.3. hrvatski obrazovni sustav ne mjenja se već desetljećima
2.4. uvođenje kao izbornog predmeta tek od petog osnovne
2.5. plan uvođenja informatike od prvog osnovne
2.5.1. sastoji se od četiri ciklusa
2.5.1.1. prvi- od prvog do petog razreda osnovne škole
2.5.1.2. drugi- od petog do šestog razreda osnovne škole
2.5.1.3. treći- od sedmog do osmog razreda osnovne škole
2.5.1.4. četvrti- prvi i drugi razred za srednje strukovne škole, sve četiri godine za gimnazije
3. Pregled dosadašnjih ispraživanja
3.1. provedeno je israživanje jesu li učitelji informatiči pismeni
3.2. 63% ispitanika izjavilo je da imaju umjereno računalno iskustvo, njih 20% izjavilo je da imaju puno računalno iskustvo
3.3. muški učitelji čašće integriraju računala u svoj razred te pokazuju veću razinu računalnih sposobnosti , dok dob ne utječe u konačnici na učestalost korištenja računala u razredu (Van Braak i suradnici, 2004)
3.4. Son i suradnici utvrdili su da je od 73 učitelja koji su sudjelovali u istraživanju njih 51 ima redovit pristup računalu, od kojih 40 ima pristup internetu
3.5. utvrđeno je da većina učitelja preferira korištenje samo osnovnih i jednostavnih računalnih aplikacija
3.6. pregledom istraživnja istaknuta je važnost informatičke pismenosti
4. Zaključak
4.1. cilj istraživanja bio je utvrditi razinu informatičke pismenosti
4.2. pomoću rezultata utvrđeno je da većiina ispitanika procjenjuje svoju infrormatičku pismenost kao prosječnu i iznadprosječnu
4.3. rezultati pokazuju stvarno stanje koje utvrđuje da većina ispitanika precjenjuje svoju informatičku pismenost te da je zapravo njihova razina informatičke pismenosti ispodprosječna
4.4. rezultati se ne razlikuju s obzirom na gradsku i seosku sredinu
4.5. učitelji bi trebali pokazati veći interes za svladavanje osnovnog rada na računalu da učenicima siguraju kvalitetniju nastavu
5. informatička pismenost
5.1. u suvremenom društvu je neophodno biti informatički pismen
5.2. IKT- informacijsko-komunikacijske tehnologije
5.3. prvo razdoblje pismenosti- pismenost do pojave računala
5.4. drugo razdoblje- poslije pojave računala
5.5. informatička pismenost odnosi se na različite razine znanja o računalima
5.6. četiri faze razvoja računalne tehnologije
5.6.1. uvođenje miniračunala
5.6.2. pojava mikroračunala i osobnih računala
5.6.3. web kao internetska aplikacija
5.6.4. prijenosna i mobilna računala
5.7. ECDL- europska računalna diploma
6. informacijska pismenost
6.1. uviđanje potrebe za informacijom i posjedovanje znaja o tome kako naći, procjeniti i iskoristiti najnovije i najbolje infromacije koje su na raspolaganju kako bi se riješio određeni problem
6.2. kompetencije svih pismenosti 21. stoljeća se susreću i povezane su pojmom informacijske pismenosti
6.3. postoje četiri informatičke vještine
6.3.1. svrha- identificiranje teme, vještine razmišljanja tiskanih i elektroničnih informacijskih resursa
6.3.2. uporaba- vještine čitanja, letimičnog čitanja i skeniranja tiskanih i elektroničnih informacijskih resursa
6.3.3. lokacija- vještine pronalaženja informacija, vještine odabira o ocjeni relevantnosti informatičkog sustava i vještine korištenja informacijskih izvora
6.3.4. samoevaluacija- vještine samoevaluiranja, odnosno samoprocjenjivanja